Milan Pospišil

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

108Pospiπil M. 1StruËni radTEMELJNE MJERE UZGOJA ŠE∆ERENE REPEPrema naËinu uzgoja, šeÊerna repa smatra se najintenzivnijom ratarskom kulturom. S obzirom na to da šeÊerna repa na svaku pogrešku u proizvodnji reagira smanjenjem prinosa i smanjenjem kakvoÊe korijena drastiËnije od bilo koje druge ratarske kulture, svaki proizvoaË želi li uspješno uzgajati repu mora svladati “visoku školu ratarstva”.To osobito dolazi do izražaja u nepovoljnim vremenskim prilikama, kakve su zaredale posljednjih godina. U posljednjih deset godina prosjeËni prinos šeÊerne repe vrlo je nizak (37,6 t/ha), a sadržaj šeÊera u repi (digestija) znatno je ispod standarda (14,48%), što je gotovo 20% manje od prosjeka prethodnog razdoblja. Zbog pada prinosa i digestije ostvaren je pad prinosa šeÊera po hektaru. Pored prirodnih Ëinitelja (klima, tlo) koji posljednjih godina imaju znakovitu ulogu u proizvodnji šeÊerne repe, znaËajni propusti Ëine se i u tehnologiji proizvodnje ove kulture. Nepravilnim gospodarenjem dio naših tala je danas devastiran, zbijen i zaražen (korovima, bolestima i štetnicima). Treba uËiniti sve kako bi se rezultati u proizvodnji šeÊerne repe znatno poboljšali. Da bismo to postigli, više pažnje trebamo posvetiti izboru tla, vremenu i kvaliteti provedbe pojedinih agrotehniËkih mjera, kao što su obrada tla, gnojidba, sjetva, zaštita.Izbor tlaStanje u proizvodnji pokazuje da na pad prinosa i kakvoÊu šeÊerne repe najviše utjeËe loš izbor tla i Ëesto ponovljeni uzgoj na istoj parceli. ŠeÊerna repa kao visokoproduktivna kultura jako reagira na svojstva tla. To proizlazi iz njezinih svojstava da izgrauje zadebljali korijen u tlu, koji tijekom rasta ne trpi nikakve prepreke u tlu. Zbog toga repa traži duboka, plodna i rahla tla, bez zbijenih horizonata. Tla za repu trebaju imati malu sklonost stvaranju pokorice, stabilnu strukturu i optimalnu reakciju (pH 6,8-7,2). Ovakvo stanje tla pridonosi boljoj pristupaËnosti hranjiva, pa ublažava negativne posljedice pojave bolesti korijena i nepovoljnih vremenskih prilika na pad prinosa.PlodoredŠeÊernu repu treba obvezno uzgajati u plodoredu. Osnovno pravilo za šeÊernu repu je da se ona može vratiti na isto mjesto tek nakon Ëetiri godine. Dobri su predusjevi za šeÊernu repu sve kulture koje rano napuštaju površinu, a Ëiji se žetveni ostaci relativno brzo i dobro razgrauju, kulture koje ostavljaju tlo dovoljno vlažnim i strukturnim te 1  prof. dr.sc. Milan Pospiπil, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja, Agronomski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu109Glasnik zaπtite bilja 5/2004Ëistim od korova. Najbolji i najËešÊi predusjevi za šeÊernu su repu strne žitarice (pšenica, jeËam) i jednogodišnje mahunarke (soja) i dr.Obrada tlaU mnogim sluËajevima osnovna obrada i gnojidba ne provode se na vrijeme i na punu dubinu. Ambijentalni Ëimbenici u kontinentalnom dijelu naše zemlje (vremenske prilike i tlo) diktiraju da se baziËni agrotehniËki zahvati obrade tla za šeÊernu repu obave u toplom dijelu godine. U podruËjima gdje se uzgaja repa susreÊemo se Ëesto s nedovoljnim ili nepravilnim rasporedom oborina, pa je vrlo znaËajno da se obradom omoguÊi što veÊa i dugotrajnija akumulacija vode u tlu. Ne manju važnost obrada tla ima i u smanjenju zakorovljenosti. BuduÊi da šeÊerna repa najËešÊe slijedi poslije strnih žitarica, kako bismo zadovoljili potrebe ove kulture, uobiËajen je troslojni sustav obrade: plitka obrada strništa, ljetno oranje sa zaoravanjem stajskoga gnoja i duboko jesensko oranje. Na tlima s zbijenim podoraniËnim slojem treba obaviti podrivanje. Osobito je znaËajno duboko jesensko oranje (35-40 cm dubine), koje mora biti vrlo kvalitetno izvedeno, uz zaoravanje mineralnih (i organskih) gnojiva, te “zatvaranje” brazde. KakvoÊa predsjetvene pripreme tla u cijelosti ovisi o osnovnoj obradi. Ako je ona obavljena pravilno i na vrijeme, predsjetvena obrada (i razbacivanje planirane koliËine mineralnih gnojiva u proljeÊe) može se obaviti u jedan do dva prohoda traktora kombiniranim oruima (sjetvospremaËem).  Nepravilno je u proljeÊe koristiti orua koja duboko ulaze u tlo (tanjuraËe ni u kom sluËaju ne rabiti), Ëime se poništavaju pozitivni uËinci mraza na strukturu tla. Osim toga, nakon takve obrade iznosimo vlažnije dijelove tla na površinu, pa pripremu završavamo najËešÊe uz poveÊani broj prohoda, što dovodi do oblikovanja praškaste strukture, koja nakon kiše lako prelazi u tvrdu pokoricu. Predsjetvena obrada tla obavlja se neposredno prije sjetve šeÊerne repe. Predsjetvenom pripremom tla u proljeÊe treba stvoriti površinu s rahlim pokrivaËem dubine 2-3 cm, srednje mrviËaste strukture, s nešto zbijenom posteljicom. Oblikovanje posteljice u proizvodnji šeÊerne repe osobito je znaËajno zbog sitnog sjemena. Ona omoguÊuje dobar kontakt sjemena i tla, što osigurava kapilarno pritjecanje vode do sjemena, a time i brže i ujednaËeno nicanje. Kako bismo ostvarili kvalitetnu pripremu sjetvenog sloja, obradu trebamo poËeti kad se stvore povoljni uvjeti s obzirom na vlažnost tla i nosivost.GnojidbaGnojidba šeÊerne repe vrlo je specifiËna buduÊi da treba postiÊi visok prinos korijena, uz veliki udio šeÊera i male koliËine topljivih nešeÊera u korijenu. Nedostatak, jednako kao i prevelika opskrbljenost hranjivima utjeËu na oblikovanje prinosa, ali i na kvalitetu repe. Da bismo obavili pravilnu gnojidbu, moraju se uzeti u obzir osim tehniËko-ekonomskih razloga, prije svega zahtjevi šeÊerne repe u pogledu usvajanja hranjiva kao i stanje hranjiva u tlu, što utvrujemo kemijskim analizama. Iz dodanog organskog i mineralnog gnojiva biljka koristi samo jedan dio, dok se jedan dio fiksira u tlu i time postaje biljci nepristupaËan za dulje ili kraÊe vrijeme, što ovisi o tlu i vremenskim 110prilikama. Osim toga jedan se dio hranjiva ispire iz zone korijenovog sustava pa i na taj naËin biva izgubljen za biljke. U proizvodnji šeÊerne repe bilo bi potpuno pogrešno da se gnojidba obavlja uzimajuÊi u obzir samo koliËinu koju biljka treba usvojiti iz tla. Mnogo puta potrebno je koliËinu hranjiva u tlu samo upotpuniti. Analize tla na sadržaj hranjiva u tlu (EUF metoda i dr.) preduvjet su za ispravnu gnojidbu. Prema iskustvenim normama ishrana šeÊerne repe fosforom i kalijem na veÊini naših tala može biti zadovoljena koliËinom od 80-130 kg/ha P2O5 i 150-250 kg/ha K2O. Ako šeÊernu repu uzgajamo na tlima koja su siromašna kalijem, tada potrebna gnojidba kalijem iznosi i preko 250 kg/ha K2O. Pri gnojidbi šeÊerne repe osim koliËine veliku pozornost zaslužuje vrijeme primjene te naËin upotrebe gnojiva. Gnojivo treba biti tako uneseno da bude korijenu pravodobno dostupno. Kasno dodavanje gnojiva neposredno prije sjetve, u velikim koliËinama, uzrokuje veliku koncentraciju soli u sjetvenoj posteljici, Ëime je Ëesto puta otežano klijanje i nicanje. U pravilu fosforna i kalijeva gnojiva se dodaju u jesen i zaoravaju. Kako dušik u ishrani šeÊerne repe ima najveÊi znaËaj, zbog njegova utjecaja na prinos i kakvoÊu repe, moramo mu posvetiti najveÊu pažnju, tim više što se optimalne koliËine dušika kreÊu u uskim granicama. Prvo moramo odrediti potrebe dušika za oËekivani prinos. Od te koliËine treba oduzeti izvore dušika: zalihe mineralnog dušika u tlu (Nmin), unos dušika iz organske gnojidbe predkulture i šeÊerne repe i dušik iz meuusjeva (vidi primjer). Zato pravilnu gnojidbu dušikom možemo obaviti samo na osnovi analize o koliËini ovog elementa u tlu, što utvrujemo u veljaËi ili poËetkom ožujka (Nmin metoda). Na temelju ove analize jednostavno se može izraËunati potrebna gnojidba dušikom: • Potrebe šeÊerne repe 160 (kg N/ha)- Nmin - zaliha mineralnog dušika u tlu (kg/ha)- N iz gnojidbe organskim gnojivima (kg/ha)- N iz nerazgraenih organskih gnojiva (kg/ha)- N sadržan u zaoranom meuusjevu (kg/ha)       -----------------------------------------------------------------------                 = KoliËina mineralnog dušika (kg/ha)Kod gnojidbe dušikom koja znatno premašuje optimalnu koliËinu, primjeÊuje se prekomjeran porast lišÊa, izostaje oËekivan porast korijena, smanjuje se kakvoÊa repe tj. opada sadržaj šeÊera i drastiËno raste sadržaj alfa-amino dušika tako da veliki dio šeÊera odlazi izravno u melasu. Dodavanje dušika prilikom osnovne obrade tla dolazi u obzir samo pri zaoravanju veÊih koliËina žetvenih ostataka (dušik je lako topiv te se oborinama ispire). NajznaËajnija gnojidba dušikom obavlja se prije sjetve (dodati samo izraËunatu razliku dušika do 160 kg N). NajËešÊe, predsjetveno dodajemo 60-80 kg/ha dušika. Gornja granica dušika koju možemo u ovo vrijeme dodati je izmeu 100 i 120 kg/ha N. Ove koliËine treba dodavati samo u izuzetnim sluËajevima: kod višegodišnjeg izostavljanja gnojidbe organskim gnojivima, kod vrlo visokih prinosa i kod niskih Nmin 111Glasnik zaπtite bilja 5/2004sadržaja. U tim sluËajevima svrhovito je gnojidbu dušikom razdijeliti, tako da sprijeËimo visoke koncentracije u tlu i njihove posljedice na nicanje repe. Klijanci repe osjetljivi su osobito prema gnojivima koja sadrže dušik u amonijaËnoj formi, a manje su osjetljivi na nitrate, kalij i natrij. Isto tako dušik u urei u koliËini iznad 100 kg/ha dodan u vrijeme sjetve, osobito ako se herbicidi primjenjuju prije nicanja, može izazvati neželjene posljedice. Teško je odgovoriti na pitanje u kojim sluËajevima treba prihranjivati usjev šeÊerne repe. OpÊenito, prihranjivanje dušikom (s preostalom izraËunatom koliËinom, najËešÊe 20-40 kg/ha N) ima smisla samo na lakim i dušikom siromašnim, te na plitkim i hladnim tlima. Vrlo je važno prihranjivati na vrijeme, najkasnije kad biljka razvije 2-4 lista. Kasno prihranjivanje (sredinom svibnja) najËešÊe izaziva smanjenje digestije i tehnološke kakvoÊe repe.SjetvaKako se sjetva repe obavlja u plitki površinski sloj, da se tlo ne bi isušilo, nužno je predsjetvenu pripremu tla i sjetvu obaviti dovoljno rano. Uspjeh sjetve ovisi o izboru sortimenta, kakvoÊi i koliËini sjemena, razmaku izmeu redova i položenih sjemenki u redu kojima se regulira hranidbeni prostor biljaka. Izbor sorte. Danas u proizvodnji šeÊerne repe nalazimo inozemne sorte selekcijskih kuÊa (KWS, Strube-dieckmann, Danisco seed, Vanderhave, Syngenta) iz Zapadne Europe. Sve nove sorte svojom kvalitetom, rezistentnosti na bolesti (Rhizomania, Cercospora, Rhizoctonia) jamËe visok prinos korijena i šeÊera po hektaru. UvažavajuÊi poznatu podjelu sorata, u sluËaju ranog vaenja sortama Z-tipa ili normalnog na prijelazu u šeÊernati (N/Z) treba dati prednost u odnosu na normalne i prinosne sorte. Osnova su za izbor sorte dosadašnji rezultati proizvodnje (osobito prisutnost bolesti) i sortni pokusi provedeni u odreenom podruËju. Sjeme šeÊerne repe mora imati visoku klijavost i energiju klijanja. Klijavost sjemena utjeËe na normu sjetve, moguÊnost dobivanja potrebne gustoÊe i rasporeda biljaka, utrošak ljudskog rada i prinos šeÊerne repe. Zbog toga laboratorijska klijavost treba biti veÊa od 90%. U novije se vrijeme insekticidi (Gaucho WS 70) ugrauju u pilete (sjeme), i štite mladu biljku od podzemnih štetnika, a djelotvorni su i na nadzemne štetnike.Vrijeme sjetve.U našim uvjetima sjetva zapoËinje u istoËnom dijelu proizvodnog podruËja potkraj drugog desetodnevlja ožujka i treba ju završiti u prvih 5 dana travnja (u zapadnom dijelu proizvodnog podruËja ovi rokovi su pomaknuti 5-10 dana kasnije), što ovisi o vremenskim prilikama. Vrijeme sjetve odreuje se prema temperaturi i vlažnosti tla. Povoljna temperatura tla za sjetvu je 6-8oC. Što je viša temperatura u trenutku sjetve u dobro pripremljeno vlažno tlo, to prije sjeme klije i niËe. Rana sjetva ima prednost jer omoguÊuje korištenje zimske vlage tla za nicanje i dovoljno dugu vegetaciju, što je 112preduvjet za visoke prinose. Prerana sjetva krije rizik od izmrzavanja, zadržava klijanje i uzrokuje slabo nicanje, a prekasna sjetva znaËi izravan gubitak prinosa. Sjetva se mora pažljivo obaviti. Stalno se mora kontrolirati rad sjetvenih ureaja i dubina sjetve.Dubina sjetve. Dubina sjetve ovisi o tipu tla, vlažnosti i roku sjetve. ObiËno se sjeme polaže  na 2-3 cm dubine. Na lakšim tlima, u kasnijim rokovima sjetve kao i u sušnom proljeÊu sije se dublje, a na teškim tlima u ranim rokovima sjetve sije se pliÊe. Osim dubine, veliki je znaËaj i ujednaËenosti polaganja sjemena po dubini. Ostvarivanje željene dubine i ujednaËenosti sjetve po dubini ovisi o naËinu predsjetvene obrade tla, poravnatosti tla, brzine rada sijaËice te forme i mase sjemena. Vrlo je važna i brzina sjetve. Ona ne smije biti veÊa od 4-5 km/sat.NaËin sjetve. ŠeÊernu repu sijemo u redove razmaka 45 ili 50 cm. U suvremenoj proizvodnji šeÊerne repe za postizanje potrebnog broja biljaka, odnosno visokog prinosa i tehnološke kakvoÊe korijena, odluËujuÊi je razmak na koji se sjeme polaže u redu. Razmak u redu ovisi o kvaliteti predsjetvene pripreme tla, raspoloživoj ljudskoj radnoj snazi za prorjeivanje (okopavanje), roku sjetve i zaštiti od bolesti i štetnika. Sjetvom sjemena na manji razmak (10-12 cm u redu) obvezna je naknadna korekcija sklopa u fazi 4-6 pravih listova, tj. uklanjanje svake druge biljke gdje je to potrebno. Takvom sjetvom osiguran je željeni broj biljaka po hektaru, ravnomjerniji raspored biljaka, a time i kvalitetnije vaenje repe. Na kvalitetnim tlima s pravilno pripremljenim sjetvenim slojem i u optimalnom roku sjetve, sije se na konaËan sklop (bez kasnijeg prorjeivanja) tj. na razmak u redu od 17-19 cm. Razmak u redu mora biti tako odabran da osigura 85.000-95.000 biljaka/ha u vaenju. Planirani broj biljaka po hektaru i potrebna koliËina sjemena za sjetvu šeÊerne repe ovise o razmaku redova, razmaku u redu i poljskom nicanju (tablica 1.).Tablica 1. Broj biljaka po hektaru i potrebna koliËina sjemenaPoljsko Broj biljaka u 1000/hanicanje Razmak redova 45 cm Razmak redova 50 cm% Razmak u redu, cm Razmak u redu, cm17 18 19 20 21 17 18 19 20 2160 78 74 70 67 63 71 67 63 60 5770 91 86 82 78 74 82 78 74 70 6780 105 99 94 89 85 94 89 84 80 7690 117 111 105 100 95 105 100 95 90 86U*/ha 1,31 1,24 1,17 1,11 1,06 1,18 1,11 1,05 1,00 0,95113Glasnik zaπtite bilja 5/2004* U - sjetvena jedinica = sadrži 100.000 sjemenkiTreba uz to napomenuti da zaštita usjeva u rijetkoj sjetvi na konaËni razmak u redu mora biti temeljita, bez ikakvih propusta, jer se sve biljke moraju saËuvati od propadanja, bez obzira na uzrok. Zbog toga ovaj naËin sjetve uvijek predstavlja veliku opasnost za optimalan sklop. Na osnovi uvjeta u proljeÊe, ako se sije na konaËan sklop, mora se raËunati s najmanje 5-10% gubitaka do vaenja repe.Njega usjevaSve agrotehniËke mjere koje se provode nakon sjetve i nicanja šeÊerne repe spadaju u mjere njege. I u tim zahvatima šeÊerna repa je izuzetno zahtjevna, traži stalnu njegu i vrhunsko znanje.NOVI BEZDAN, Srednja 12Poslovnica Majπke Mee, Baranja, Z.J.JovanoviÊa 11Tel: 031 746 222;fax. 031 746 092e.mail: fermopromet@inet.hrProizvodnja i usluge:• Proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda• Organizacija i ugovoranje poljoprivredne proizvodnje - kooperacija• Usluge suπenja i skladiπtenja merkantilne i sjemenske robe• Otkup poljoprivrednih proizvoda• Poljoprivredne usluge za biljnu proizvodnju• Ponuda repromaterijala - sjemenska roba, zaπtitna sredstva,    mineralna gnojiva

Temeljne mjere uzgoja šećerne repe

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia