U Hrvatskoj, kao i u svim mediteranskim zemljama, već se stoljećima njeguje tradicija proizvodnje grožđa i vina. Čitav niz geografskih i klimatskih osobitosti, ali i povijesno društvenih okolnosti, uvjetovale su da se tijekom stoljeća na malome teritoriju pojavi velika raznolikost sortimenta vinove loze.
U 19. stoljeću pojavom filoksere i kriptogenih bolesti te gospodarsko-ekonomskih neprilika dolazi do masovnog napuštanja tradicionalnog načina vinogradarenja te izumiranja brojnih sorata vinove loze. Znanstveni projekt „Ampelografska i genetička evaluacija autohtonih sorata vinove loze“ kao i niz stručnih projekata na Agronomskom fakultetu u Zagrebu pokrenuti su s ciljem detaljne evaluacije preostalog sortimenta vinove loze u Republici Hrvatskoj i njegove revitalizacije. U isto vrijeme aktivnom državnom politikom povećanja proizvodnih površina pod trajnim nasadima učinjeni su veliki koraci u procesu gospodarske revitalizacije određenog broja autohtonih sorata. Proizvodnja sadnog materijala vinove loze u razdoblju od 2004. godine do 2010. godine bilježi kontinuirani rast, a svoj vrhunac doživljava 2006. i 2007. godine. Povećanje proizvodnje vidljivo je i kod autohtonih sorata - kako po ukupnoj količini tako i po povećanju broja sorata.
U proizvodnji cjepova auohtonog sortimenta najveći udio zauzimaju tradicionalno najpopularnije sorte kao što su Plavac mali i Malvazija istarska, ali slijede ih i sorte Debit, Plavina, Babić, Maraština, Pošip, Žlahtina te neke druge sorte poput Crljenka kaštelanskog i Malvasije dubrovačke. Početak proizvodnje sadnog materijala određenog dijela autohonih sorata možemo povezati s rezultatima ranije navedenih projekata. Te činjenice govore o sve većoj popularnosti, ali i važnosti autohtonih sorata na hrvatskom vinskom tržištu, što svakako pridonosi reputaciji Hrvatske kao mediteranske zemlje vrlo bogate vinogradarske i vinarske kulture te očuvanih biljnih resursa.In Croatia, like in all Mediterranean countries, there is a centuries-old tradition in grape and wine production. A whole set of geographical and climate characteristics, next to historical and social circumstances, caused diversity in grapevine cultivars in such a small territory.
Economic problems, together with the emersion of phylloxera and cryptogenic diseases in the 19th century caused the disappearance of traditional ways in viticulture along with the extinction of respectable number of cultivars of the grapevine. Scientific project "Ampelographic and genetic evaluation of the autochthonous grapevine cultivars“, next to many other projects on the Faculty of Agriculture in Zagreb were started with the purpose of making a detailed evaluation of the remaining grapevine cultivars in Croatia and their revitalization. At the same time, an active government policy supporting the increase of grapevine production resulted in an economic revitalization of a certain number of autochthonous grapevine cultivars. The production of the grapevine planting material in the period from 2004 to 2010 grew continuously and reached its top in 2006 and 2007. When it comes to autochthonous cultivars, the upsurge in the production is visible as in the total quantity, so in the increasing number of cultivars.
In the production of planting material of the autochthonous cultivars, the highest share belongs to traditionally the most popular cultivars Plavac Mali and Malvazija istarska, following by cultivars Debit, Plavina, Babic, Marastina, Posip, Zlahtina, Crljenak kastelanski and Malvasija dubrovacka. The beginning of the production of the planting material of certain autochthonous cultivars can be associated with the results of the projects mentioned above. These facts show the increase in the popularity and importance of the autochthonous cultivars in Croatian wine market, which certainly encourages Croatia’s reputation of a Mediterranean country with a very rich grape vine and wine culture and preserved natural resources
