Za poboljšanje bolesnikove sigurnosti od presudne je važnosti stvaranje kulture bolesnikove sigurnosti u zdravstvenim organizacij ama među zdravstvenim djelatnicima svih profi la. Za procjenu ili mjerenje kulture bolesnikove sigurnosti razvij en je niz alata. Najšire se primjenjuje Upitnik o kulturi bolesnikove sigurnosti u bolnici (HSOPSC), razvij en u okviru Agencij e za istraživanje i kvalitetu zdravstvene skrbi (Agency for Healthcare Research and Quality – AHRQ). Cilj rada bio je da se primjenom AHRQ upitnika procij eni stanje kulture bolesnikove sigurnosti u Općoj bolnici Bjelovar i dvij e slične bolnice u Hrvatskoj te utvrde parametri kulture bolesnikove sigurnosti ključne za izgradnju cjelovitog sustava bolesnikove sigurnosti na bolničkoj razini. Ispitivanje je obuhvatilo zdravstvene djelatnike tri opće bolnice u Hrvatskoj koji su dragovoljno i anonimno ispunili hrvatski prij evod upitnika (HSOPSC). Podaci su statistički obrađeni te je za svako pitanje prikazan omjer pozitivnih, negativnih i neutralnih stavova. Uspoređena je i statistička značajnost razlika u ocjeni stanja bolesnikove sigurnosti na odjelima te broju prij avljenih neželjenih događaju između naših ispitanika i ispitanika iz 885 američkih bolnica. Rezultati ukazuju na statistički znatno nižu učestalost prij avljivanja neželjenih događaja naših ispitanika u odnosu na američke, dok u ocjeni stanja bolesnikove sigurnosti na našim odjelima nema statistički značajne razlike. Analizom odgovora na 42 pitanja uočene su neke pozitivne osobine kulture bolesnikove sigurnosti u anketiranim bolnicama, ali i one kritične koje valja poboljšati, a to su: nekažnjavajući pristup neželjenom događaju, učestalost prijavljivanja neželjenih događaja, komunikacij ska otvorenost, timski rad, rukovođenje i popunjenost osobljem.Background. For improvement of patient safety it is of the utmost importance to create patient safety culture (PSC) in healthcare organizations and among all profi - les of health workers. A range of tools was developed for evaluation or measurement of PCS. The most widely used one is the HSOPSC developed at the Agency for Healthcare Research and Quality (AHRQ). Aim of study. To estimate the state of PCS in Bjelovar General Hospital and two similar hospitals in Croatia by applying HSOPSC, and to determine the key parameters of PSC crucial for development of an integral patient safety system at the hospital level. Methods. The research covered health workers in three general hospitals in Croatia, who voluntarily and anonymously fi lled in the Croatian version of the HSOPSC. Data analyze shows the ratio of positive, negative and neutral att itudes for each question. Statistically signifi cant diff erence in the assessment of the state of patient safety in their departments and the number of adverse events reported were compared between Croatian and US sample. Results and conclusion. The results indicate a statistically signifi cant lower incidence of adverse events reporting of our respondents in relation to the US while in assessing the state of patient safety in their departments there was no statistically signifi cant diff erence. Analysis of the responses to 42 HSOPSC questions shows some positive characteristics of PSC in the surveyed hospitals, but also those that are critical and that should be improved. These are: nonpunitive response to error, adverse events reporting, communication openness, teamwork, leadership, and staffi ng
