Dans la présente contribution on ajoute le nombre determiné des noms des hommes à l’anthroponymie vélébitique de Pavle Rogic et on précise quelques accents des noms traités

Stjepan Vukušić

Croatian

Vukušić, Stjepan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

UDK 808.62-313 Stručni radStjepan VUKUŠIĆ (Pula)PARALIPOMENA ROGIĆEVOJ VELEBITSKOJ ANTROPONIMIJIIn memoriamJužnom dijelu Hrvatskog primorja — Podgorju ili Podvelebiću — putopisci, pjes­nici i znanstvenici od Zoranićevih Planina i rada Un’eseursione bol anjea al Monte- santo (= Sveto brdo) stanovitog A. autora...1 — svi prilaze kao svojevrsnoj egzotici, turističko-planinarskoj atrakciji i općenito nečemu još svježu, nepotrošenu. Tako su, pogotovu u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, nastali brojni napisi i djela o Vele­bitu, hrvatskom Olimpu, o njegovoj geologiji i geografiji, speleologiji i meteorologiji, flori i fauni, a ponajviše o njegovim šumama, tom zelenom rudniku...; ali je čovjek toga kraja, premda je prostor njegova obitavanja — Velebit — postao jednom od najbogatijih planina po broju bibliografskih jedinica, čovjek je toga kraja sa svojom humanističkom sferom ostao izvan zanimanja znanstvenika, pisaca i putopisaca. Ta­ko se, zahvaljujući Arpadu Degcnu, doznalo za endeme naše flore: hrvatsku sibireju i velebitsku degeniju i mnogo drugih stvari, ali se o podrijetlu podgorskoga ljudstva i njegovoj povijesnoj sudbini znalo vrlo malo ili ništa. I ono što je bilo napisano ostalo je rasuto ili veoma slabo dostupno.Jedan od prvih koji je ozbiljno posegao u tu bjelinu bio je Pavle Rogić. Kao čo­vjek koji velebitsko-mediteranski prostor poznaje i iznutra, jer je u njemu rođen i odrastao, pisao je o ljudima, njihovu podrijetlu i seobama, o njihovu jeziku i pose­bice o njihovoj antroponimiji. Tako su njegovi radovi, objavljeni šezdesetih godina u Senjskom zborniku i Hrvatskom dijalektološkom zborniku, postali za Podgorce iz­vorom svijesti o sebi, o svome podrijetlu i jeziku. Ako je s primorske velebitske padine — poslije doseljenja novog žiteljstva u 17. stoljeću — Vid Došen bio prvi1 La Dalmazia 11 : 201 (broj 25). Zadar 1846.125S. V ukušić: Paralipom ena Rogićevoj velebitskoj antroponimiji (125-130) FO C  2 (1993)čovjek književnosti, za Pavla Rogića može se reći da je iz toga kraja prvi čovjek znanosti.Predmet ovog teksta jest antroponimijski rad Pavla Rogića.U drugom je broju Hrvatskog dijalektološkog zbornika Rogić objavio dva rada iz tog kruga svoga znanstvenog zanimanja: Antroponimija u naseljima sjevernog Ve­lebita i Antroponimija i porijeklo stanovništva u naseljima srednjega velebitskog Podgorja?  U njima je  uz prikaz podrijetla žiteljstva, njegova doseljavanja u Pod- velebiće te uvjeta i načina života u novome kraju donio i kraći opis jezičnih osobina i što je ovdje najhitnije — usustavljenu antroponimijsku građu za svu primorsku ve­lebitsku padinu od crte Vratnik—Senj na sjeverozapadu do crte koja na jugoistoku otprilike povezuje Karaulu s Mliništem u srednjoj planini. Tu su obrađena osobna imena, muška i ženska, od najstarijih matica (1695.—1773.) do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, načini imenovanja muškaraca, žena i djevojaka, zatim obitelj­ska ili porodična (patronimska) imena te osobni i obiteljski nadimci različna postanja. Svim su tim jedinicama zabilježeni i naglasci. Sav je terenski rad Rogić obavio 1959. i 1960. godine, a radove je, kako je  navedeno, objavio 1966. godine.Dok sam pred više godina čitao te Rogićeve antroponimijske radove, na margi­nama su iskrsavala još neka imena i nadimci, pa i ponešto drukčiji naglasci u određenog broja navedenih imena.Da bi se usustavilc ove dopune, valja na prvom mjestu navesti osnovno ime, koje navodi i Rogić,3 pa uza nj onu izvedenicu koju on nije naveo. Rogić ih je  naveo golemu većinu, ali leksičkom obiranju nikad kraja. Sam autor veli da je u obilju tih imena »tvoračka snaga jezika došla do punog izražaja.«4U lijevom će se dakle stupcu naći imena kako ih zapisuje Rogić, a u desnom ona što ih on nije zapisao, s tim da se u zagradi navodi je  li takvo ime zapisao Mate Šimundić u svom imenaru, tj. u djelu navedenom u bilješci 3. Ovo se čini zato što je  u nas Šimunićev imenar najopsežnije djelo te vrste.Fabo Vaban (nema u Simundića)5Frane Vraneta (nema u Š)2 Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 2. JAZU, Zagreb 1966., str. 305-355.3 Ako ga i ne navodi baš u osnovnom obliku, kako je to npr. u Rječniku osobnih imena Mate Simundića, ipak ga navodi u onome liku koji je najobičniji u antroponimiji koja se opisuje.4  Navedeno djelo, str. 308.5 U daljem će se tekstu Šimundićevo prezime bilježiti kraticom Š.126FO C  2 (1993) S. Vukušić: Paralipom ena Rogićevoj velebitskoj antroponimiji (125-130)Grga Grgeč—Grgćča (nema u Š)Grgésilo (nema u S)Grle6 (nema u Š)Ivan Ican (ima u Š)Ivić (ima u S)Jakov Jále (ima u Š)Jálina (ima u S)Juraj Juketa (ima u S)Jüreta (ima u Š)Điiđo (ima u Š)Lovre Lóce (ima u Š)Locan (nema u Š)Marko Márkela (ima u Š)Márkus (ima u Š)Martin Martináco (nema u Š)Martinica (ima u Š)Nikola Nikoša (nema u Š)Štipan Čipko (ima u Š)7Páne (nema u Š)Pánina (nema u Š fŠt'me Šimenco (nema u Š)Ivka Ikica (ima u Š)Tćra Tenca (ima u Š)Jela Jéka (ima u Š)Kata Katača (ima u Š)Marija Mároea (nema u Š)Tako u svemu u Rogića ne nalazimo dvadeset osam imena koja idu u velebitsku antroponimiju, a od toga broja jedanaest imena nema ni u imenaru Mate Simundića. Uz nadimke prema tjelesnoj konstituciji koje navodi Rogić, npr. »Čavlina (visok,6 U Rogića se to ime javlja samo kao osnova obiteljskoga nadimka Grlići.7 Takvu inačicu imena Šimundić navodi pod natuknicom Ćipan te na kraju veli: »Od Štipan promjenom skupa st > sć > ć.« (Navedeno djelo, str. 62).8 Pane potječe od posljednjeg sloga imena Štipan, a krajnje e dodano je prema imenima od­mila Mate. Frane itd. Panina je pak uvećanica od Pane.127S. Vukušić: Paralipom ena Rogićevoj velebitskoj antroponimiji (125-130) FO C  2 (1993)suhonjav čovjek, sporih kretnja)«9, mogu se navesti istoznačni: Dugljera, Špažina, Utfgljina, a prema tjelesnim nedostacima Pečeni. Nadimak je prema zanimanju iVrijedno je upozoriti i na jedan osobit način imenovanja koji ne navodi Rogić. Nađe li se u kojem naselju mati s imenom kakvo nema ni jedna druga žena, to će ime sigurno biti iskorišteno za imenovanje njezine djece, pogotovu ako ime njena muža nosi još koji čovjek u mjestu. Tako će se npr. Kajičirti, Slavini, Màricini i Mà- rčcini sinovi i kćeri zvati po materi koja je jedina nositelj tog imena u selu: Vinko Kajičin, îvânka Slavina, Niko Maričin i Ive Màrôcin. Na taj se način drugom de­terminacijom10 postiglo sigurno razlikovanje, a izbjegla se potreba za trećom deter­minacijom (Vinko h e  Pit vina. îvânka Jûrë Dùjnovica, Niko Bože Nikolina) i time, dakako, postigla ušteda energije (économie linguistique). U istom je smislu zanim­ljiva i činjenica da se nositelj karakteristična osobnog nadimka, npr. Škilje, Điiđo, VSjka, ïvâco itd., uspješno imenuje izvan službene porabe samo tim nadimkom, da­kle prvom determinacijom.Usput valja navesti i jednu pojedinost. Strüge su u vrijeme Rogićeva istraživanja sigurno bile samo sezonsko, uglavnom ljetno naselje, a ne stalno, kako navodi Rogić.Rogićevi članci idu u red prvih modernijih radova u nas o antroponimiji određe­noga zapadnonovoštokavskoga kraja. Vrijednost im povećavaju naglasni podaci koji su u visokoj mjeri točno bilježeni. Ipak treba navesti određeni broj nepreciznosti.Žaco (od žandar).Nije negoa) prezimenaBorovacLučićBôrovacLiicićBilen BilenJovanovićNjegovanSmôjverBùtoracJovanovićNjegovanSmôjverBùtorac(zanaglasna dužina)b) imenaJakov Jakov. (zanaglasna dužina)9 Navedeno djelo. str. 342.10 Vidi: Leksik prezimena Socijalističke Republike Hrvatske (urednici: V. Putanec /  P. Šimuno- vić). Zagreb 1976., izd. Institut za jezik i Nakladni zavod Matice hrvatske, str. NTI.128FO C  2 (1993) S. Vukušić: Paralipom ena Rogićevoj velebitskoj antroponimiji (125-130)c) nadimciJdjašKurjakJdjašKurjakd) ojkonimiZavratnicaČuljatskl-ddlacMatovićiPejiceMale Brlsnice Šegotske Staze Balenska Draga Donji Bileni Vujinac MarinciPrižanjske Sčline Ldmivrate) etniciDušikravciJablančaniSt'mičariZavratnica ČuljatskI Ddlac Matovići PejiceMale Brlsnice Šegotske Staze Balenska Draga Donji Bileni Vujinac MarinciPrižanjske Seline LdmivratDušikravciJablančaniStiničariPri kraju ovih dopuna Rogićevoj velebitskoj antroponimiji, vrijedno je navesti uvodne riječi Nekrologa koji je  napisao Zlatko Vince: »Samo tri mjeseca prije navršene stote godišnjice rođenja (djelomično i kao žrtva ratnih neprilika — silazak u sklonište) umro je 24. listopada prof. Pavle Rogić, suradnik našeg časopisa, pa smo potaknuti da u kratkim crtama opišemo njegov život i rad.«11 Vince dalje na­vodi da je Pavle Rogić obradio 1528 stranica Akademijina Rječnika, »pa je tako postao jedan od najplodnijih obrađivača«.12Hvala mu na svemu. Ovom prilikom posebno na tome što je  otklonio antroponi- mijsku bjelinu sa sunčane padine Velebita.11 Jezik. god. 39, br. 3. str. 95.12 Na istome mjestu.129S. V ukušić: Paralipom ena Rogićevoj velebitskoj antroponimiji (125-130) FO C 2 (1993)R é s u m éPARALIPOMÈNES À V ANTHROPONYMIE VÉLÉBITIQUE DE PAVLE ROGIĆDans la présente contribution on ajoute le nombre determiné des noms des hommes à l’anthroponymie vélébitique de Pavle Rogic et on précise quelques ac­cents des noms traités.130

Paralipomenes à l’anthroponymie vélébitique de Pavle Rogic

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia