Prikaz knjige"Kajkavsko narječje u nastavi Hrvatskoga jezika" Tamare Turza-Bogda

Stjepan Hranjec

Croatian

Hranjec, Stjepan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

128Prikazi, osvrti i ocjene HrVATSKi, god. Xi, br. 2, Zagreb, 2013.sustavna PromiDŽBa ukLJučivanJa narJečJa u osnovnoškoLsku nastavu(Tamara Turza-Bogdan, Kajkavsko narječje u nastavi Hrvatskoga je-zika, Čakovec, 2013.)Knjiga Kajkavsko_ narječje_ u_ nastavi_ Hrvatskoga_ jezika,_ prilozi_ za_osnovnoškolsku_nastavu sastoji se od šest poglavlja: Kratki_pregled_pro-učavanja_kajkavskoga_narječja_i_književnosti_,_Uloga_škole_u_razvijanju_ko-munikacijske_kompetencije_na_jezičnome_standardu_i_narječjima,_Recep-cija_ kajkavskih_ književnih_ tekstova,_ Odnos_ učenika_ i_ nastavnika_ prema_kajkavskome_narječju,_Umjesto_kajkavske_čitanke_ i_Razmišljanja_ za_bu-dućnost. Svako od poglavlja sastoji se od potpoglavlja koja će biti ime-novana u prikazu.Prije prvoga poglavlja nalaze se uvodne pripomene u Riječi_unaprije_d i Zašto_proučavati_narječje_u_školi?_Prvo poglavlje Kratki_prikaz_proučavanja_kajkavskoga_narječja_i_knji-ževnosti predstavlja uvod u temu knjige. Podijeljeno je na šest potpo-glavlja: Pregled_ lingvističkoga_proučavanja_kajkavskoga_narječja,_Starija_kajkavska_knjževnost,_Moderna_kajkavska_književnost,_Suvremena_kajkav-ska_književnost,_Kajkavska_dječja_književnost_i_Dječje_kajkavsko_stvaralaš-tvo. Autorica sažeto iznosi pregled jezikoslovnih proučavanja kajkavsko-ga narječja u povijesnome kontekstu. Hrvatsku kajkavsku književnost prikazuje u razdoblju od od 12. stoljeća (od tragova postojanja kajkav-skoga govora u latinskim spomenicima) do suvremenoga stvaralaštva. djela moderne i suvremene kajkavske književnosti prikazana su nešto opširnije, autorica je navela najpoznatije teoretičare, povjesničare i an-tologičare, a posebnu je pozornost poklonila djelima kajkavske dječje književnosti. Sustavno i tablično daje pregled zastupljenosti djela kaj-kavske dječje književnosti u kajkavskim antologijama Jože Skoka, anto-logičara kajkavske književnosti koji je kajkavsku dječju književnost in-terpolirao u svoje antologije hrvatske dječje književnosti. Zatim donosi spoznaje o vrijednosti kajkavskoga dječjeg stvaralaštva te naglašava ulogu nastavnika, dječjih časopisa te škole uopće u promicanju zavičaj-noga dječjeg stvaralaštva u proteklome stoljeću. Hrvatski 2013. - br. 2.indd   128 22.11.2015.   21:08:29129Prikazi, osvrti i ocjene HrVATSKi, god. Xi, br. 2, Zagreb, 2013.drugo poglavlje nosi naslov Uloga_škole_u_razvijanju_komunikacijske_kompetencije_na_jezičnome_standardu_i_narječjima. u njemu autorica ra-zlaže pitanja nužnosti uključivanja narječja u obrazovni proces. Pri tome se poziva na postojeću hrvatsku metodičku literaturu koja govori u pri-log uključivanju materinskoga govora u osnovnu školu (Peruško, rosan-dić, Težak, Gudelj-Velaga, Visinko, Pavličević-Franić). Spomenute priloge stavlja u kontekst sociolingvističkih proučavanja jezične i komunikacij-ske kompetencije. Navodi i neka strana iskustva u istraživanjima uklju-čenosti narječja u nastavu (Chesire, 2007). Na kraju poglavlja navodi neke novije projekte i knjige u kojima je razvidno bavljenje najrečjem u školi te navodi u pet točaka kako se postaviti i o čemu valja poučavati učenika u osnovnoj školi u odnosu na narječje. u potpoglavlju Nastava_ književnosti_ i_ komunikacija_ s_ umjetničkim_tekstom autorica navodi znanstvene teorije koje komunikaciju s tekstom opisuju kao polazište u teoriji nastave, posebice estetiku recepcije i her-meneutiku. Prema tim teorijama pomoću literature uvodi pojmove teori-je recepcije i literarno-didaktičke komunikacije. Vrlo pregledno objašnja-va kako navedene teorije istražuju zakonitosti primanja i komuniciranja s različitim tipovima tekstova. Stavlja ih u kontekst zagrebačke meto-dičke škole 6o-ih god. 20. st. te navodi pojmove primarna i sekundar-dna komunikacija s umjetničkim djelom (prema Banaš, 1991). Teoriju nastave zatim povezuje s teorijama čitanja i istraživanja dječjeg čitanja, naglašavajući tako u istraživanjima (Grosman, 2010) specifičnosti dječ-jega čitanja i specifičnosti dječje recepcije. Time teorijski potkrijepljuje činjenice koje će se pokazati relevantnima u kasnijem istraživanju re-cepcije kajkavskih tekstova. daje teorijsku podlogu provedenome i ka-snije opisanome istraživanju.Nadovezuje se potpoglavlje O_važnosti_recepcijskog_pristupa_nasta-vi_književnosti. Autorica navodi načine prikupljanja podataka o recepciji književnih djela u hrvatskoj metodičkoj literaturi te navodi neka provođe-na istraživanja. Navodi kako školska recepcija teksta opisuje osobitosti i uspješnost recepcije književnosti uopće pa onda i kajkavske književ-nosti. upućuje na važnost početne (primarne) recepcije teksta koja po-staje polazište u svim daljnjim metodičkim promišljanjima o kajkavskoj književnosti u osnovnoj školi. u ovome dijelu knjige autorica postavlja teorijski okvir svojega istraživanja naglašavajući specifičnosti koje proi-zlaze iz književnoga teksta i dobi učenika. Sve to stavlja u kontekst rani-je provedenih istraživanja recepcije te time zaokružuje ovu temu.Hrvatski 2013. - br. 2.indd   129 22.11.2015.   21:08:29130Prikazi, osvrti i ocjene HrVATSKi, god. Xi, br. 2, Zagreb, 2013.Slijedi najopširnije, treće poglavlje Recepcija_kajkavskih_književnih_tekstova. u njemu autorica postavlja okvir svoga provedenog istraži-vanja. istraživanje postavlja po uzusima kavalitativnih i kvantitativnih istraživanja koja se provode u obrazovanju (Cohen, L i dr., 2007). Na temelju postavljenih problema postavlja ciljeve i hipoteze istraživanja. Opisuje tijek i način istraživanja te postupke obrade podataka. Autori-ca vrlo precizno postavlja istraživanje u zadanim okvirima. Time dobiva-mo vrlo kvalitetan prikaz recepcijskih osobitosti. interpretacija rezulta-ta strukturirana je prema razredima, dakle učeničkoj dobi i književnom djelu koje se interpretira. Svaki postavljeni zadatak za ispitivanje počet-ne recepcije teksta tablično je prikazan i statistički obrađen. A u inter-pretaciji rezultata služi se analizom koja minuciozno promišlja o učeni-čkim odgovorima sagledavajući ih iz mnogih kuteva. Vrlo je vrijedan dio u kojem uspoređuje dvije ispitivane skupine iz različitih govornih krajeva (osječku i čakovečku) s obzirom na recepciju kajkavskoga narječja. do-bivamo vrlo mnogo promišljenih i obrazloženih podataka koji nas pribli-žavaju spoznajama o učeničkoj recepciji. Posebna je vrijednost u tome što autorica nakon svakog interpretiranog razreda i djela, u posebnome dijelu nudi metodičke mogućnosti koje je moguće koristiti u nastavi na temelju dobivenih rezultata. Tim postupkom rezultati istraživanja doista dobivaju svoju svrhu u nastavi. u potpoglavlju O_osobitosti_učeničke_recepcije_sabrani su svi rezul-tati istraživanja te usustavljeni perema ispitivanim elementima recep-cije: osnovnom osjećaju teksta, vlastitom odnosu prema tekstu, mo-tivsko-tematskome i jezično-stilskome sloju. Predočene su spoznaje o recepciji, sličnostima i razlikama u odnosu na govornike ili negovornike kajkavskoga narječja. Autorica zaključuje da je nakon provedenog istra-živanja o učeničkoj recepciji književnih djela na kajkavskome narječju u osnovnoj školi generalna hipoteza istraživanja koja se odnosi na učeni-ke djelomično potvrđena:H i.: Govorni idiom učenika utječe na osobitosti početne recepcije odabranih djela na kajkavskome narječju i na odnos prema kajkavskom narječju u nastavi.Četvrto poglavlje Odnos_učenika_ i_nastavnika_prema_kajkavskome_narječju u potpoglavlju Učenici_o_kajkavskome_narječju iznosi rezultate istraživanja odnosa prema kajkavskome narječju kod učenika iz dvije is-pitivane sredine: kajkavskoj čakovečkoj i nekajkavskoj osječkoj. Vrijed-ni su rezultati koji govore o sličnostima učenika bez obzira na narječje Hrvatski 2013. - br. 2.indd   130 22.11.2015.   21:08:29131Prikazi, osvrti i ocjene HrVATSKi, god. Xi, br. 2, Zagreb, 2013.kojem pripadaju: sličnosti u doživljavanju, interesima i stavovima. Sa-znajemo o tome što je kod učenika više privuklo pozornost, tema ili je-zik djela, žele li te sadržaje u nastavi, te kakav je njihov interes opće-nito prema zavičajnim sadržajima u nastavi. Autorica navodi da učenici iz osječke skupine nemaju dovoljno pojašnjenu razliku između svog na-rječja i jezičnog standarda jer štokavsko narječje doživljavaju kao stan-dardni jezik u službenoj školskoj uporabi. u potpoglavlju Nastavnici_o_kajkavskome_narječju_autorica donosi spoznaje o sličnostima i razlika-ma u konotaciji pojma kajkavsko narječje te stavovima prema kajkav-skome narječju u istraživanju provedenom u dvije istraživane sredine. Autorica opisuje i objašnjava sličnosti i razlike te ih stavlja u odnos s učeničkim stavovima problematizirajući nužnost većeg poznavanja in-teresa i stavova učenika. rezultati se prezentiraju posebno za učitelje razredne nastave, a posebno za profesore hrvatskoga jezika i pokazu-je se kako profesori pozitivnije konotiraju pojam od učitelja. Na temelju toga zaključuje o važnosti nastavničkih fakulteta u formiranju stavova budućih nastavnika prema kajkavskome narječju jer nastavnik posredu-je učenicima svoje vrijednosne sudove i stavove u nastavnom procesu. Vrlo je podrobna analiza ispitivanja odnosa nastavnika prema kajkav-skome narječju. rezultati su stavljeni u odnos prema učenicima i sadr-žaju poučavanja (npr. o zvučnim snimkama i poptratnim materijalima).Poglavlje Umjesto_kajkavske_čitanke sastoji se od dvaju dijelova: Ko-munikacijski_pristup_u_nastavi_jezika_u_odnosu:_govorni_idiom_–_standar-dni_ jezik_ i O_nekim_mogućnostima_ interpretacije_kajkavske_književnosti. Na temelju relevantne literature obrazlaže svoj pristup u oblikovanju sa-držaja (Vizek-Vidović, Pavličević-Franić, Hizz, Težak, Čudina-Obradović, McNeill). Postavljeni pristup postaje širi od kajkavskoga narječja jer se govori općenito o odnosu prema zavičajnim govorima, mogućnostima njihova ispravljanja i kontrastivnome usvajanju jezičnoga standarda. Po-sebno je vrijedno inzistiranje na komunikacijskome, otvorenom pristupu u nastavi. Stoga su metodički modeli ponuđeni kroz komunikacijske si-tuacije. Kao što autorica napominje, njih će svaki kompeteni nastavnik uklopiti u neki dio svoga nastavnog sata ili će na temelju njih osmisli-ti nove modele. Pristupom ’prema učeniku’ autorica pokazuje poznava-nje razvojne psihologije stavljajući je u suodnos lingvističkoga i književ-noteorijskoga poučavanja. To pokazuje na primjerima koji su odabrani prema antologijskome kriteriju i predstavljaju reprezentativni opus djela koja bi učenici osnovne škole morala upoznati u susretu s kajkavskim Hrvatski 2013. - br. 2.indd   131 22.11.2015.   21:08:29132Prikazi, osvrti i ocjene HrVATSKi, god. Xi, br. 2, Zagreb, 2013.narječjem. iznijeti su primjeri ispravljanja dječjega govora, mogućnosti jezične nastave pri usustavljivanju gradiva o narječjima, rad s brojalica-ma i usmenim kajkavskim oblicima, poticaji za njihovo skupljanje, nagla-šena je važnosti izrade razlikovne gramatike, te ponuđene mogućnosti intepretacije kajkavske poezije i proze u osnovnoškolskoj nastavi hrvat-skoga jezika. Knjiga sadrži i sažetke na hrvatskome i engleskome jeziku, kaza-lo pojmova, kazalo prezimena popis tablica, popis literature i bilješku o autorici. Kao što autorica navodi u uvodnome dijelu, knjiga je većim dijelom rezultat „angažmana u okviru izrade doktorske disertacije... u njoj je ko-rišten materijal prikupljen prilikom istraživanja recepcije kajkavskih tek-stova i odnosa učitelja prema kajkavskome narječju”. u svojoj je knjizi autorica postavila pitanja i dala odgovore koji da sada nisu bili predme-tom znanstvena pristupa. Značajni su za razvoj hrvatske teorije nasta-ve o jeziku narječja i književnosti na narječju. do danas u metodici hr-vatskoga jezika nije bilo sličnih istraživanja o kajkavskome narječju. Vrlo iscrpno i sistematizirano dobivamo uvid ne samo u dječje razmišljanje o književnome djelu već o poimanju narječja općenito kao i o dječjim mogućnostima i njihovim zaprekama u komunikaciji s tekstom. Knjiga predstavlja kvalitetan pomak ka razumijevanju djeteta kao čitatelja. Mo-ram zamijetiti da je u ovome autorica otišla i korak dalje od same teme svoga rada. Kao što i sama napominje u radu, mnoge spoznaje do kojih je došla svojim proučavanjem mogu se smjestiti u odnos prema svim narječjima, a ne samo kajkavskome. u tome je posebna vrijednost ovih priloga i poticaj daljnjim istraživanjima.Autorica je u knjizi sustavno promicala pitanja o nužnosti uključiva-nja narječja u osnovnoškolsku nastavu. u obradi teme stalnim propiti-vanjem postavila je visok stupanj kritičnosti, ali i odmjerenosti u biranju prikladnih riječi pri izlaganju sadržaja. Autorica daje moderne metodičke koncepcije u uspostavljanju metodičkih načela u pristupu kajkavskom narječju i kajkavskoj književnosti u osnovnoj školi. Stoga smatram da je knjiga vrijedan znanstveni prinos kajkavskome narječju i književnosti u osnovnoškolskoj nastavi.stjepan HranjecHrvatski 2013. - br. 2.indd   132 22.11.2015.   21:08:29

Sustavna promidžba uključivanja narječja u osnovnoškolsku nastavu

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia