Usporedba internetskih i papir-olovka ispitivanja zadovoljstva poslom

Abstract

Parallel to the rising availability and application of Web-based organizational research, the issue of its validity becomes increasingly important. The research was designed to reveal any existing differences in job satisfaction survey data gathered using Intranet and paper-and-pencil administration modes. A sample of employees in one large organization in Serbia (N = 1923), answered either Intranet (N = 425) or paper-based job satisfaction survey (N = 1498). A 50-item version of a Job Satisfaction Scale was highly reliable for both data collection techniques. There was a significant method effect on all the checked indicators: demographic characteristics of Intranet and paper sub-samples based (gender, age, length of service and educational level); proportion of missing answers (on items about job satisfaction and demographic data), satisfaction with specific items and dimensions of job satisfaction, as well as overall job satisfaction. Interaction effects of administration mode by gender, age, length of service and education were not significant. Results stress that before accepting Webbased organizational surveys as a new gold standard we need empirical evidence that Web-based data can be combined and/or compared with paper-based data.Usporedo sa sve većom dostupnosti i primjenom internetskih organizacijskih istraživanja, pitanje njihove valjanosti postaje sve važnije. Istraživanje je usmjereno na pitanje postoje li razlike u podacima o zadovoljstvu poslom prikupljenih pomoćuintraneta i papir-olovka upitnika. Uzorak su činili zaposlenici velike tvrtke u Srbiji (N = 1923), koji su odgovorili na upitnike pomoću intraneta (N = 425) ili papir-olovka upitnika (N = 1498). Ljestvica zadovoljstva poslom od 50 čestica pokazala se visokopouzdanom za obje metode prikupljanja podataka. Utvrđen je značajan utjecaj metode na sve označene pokazatelje: sastav intranet i papir-olovka poduzoraka na temelju spola, dobi, staža i obrazovanja; udio neodgovorenih pitanja (na česticama o zadovoljstvu poslom i demografskim podacima), zadovoljstvo s određenim facetama (česticama) i dimenzijama zadovoljstva poslom te ukupno zadovoljstvo poslom. Interakcijski pokazatelji za spol, dob, staž i razinu obrazovanja u obje skupine nisu bili značajni. Rezultati upućuju na potrebu za jasnim rezultatima o mogućnostima generalizacije takvih upitnika prije njihova postavljanja kao standarda ispitivanja

    Similar works