Drvo je prirodni polimer, lako obradiv, dostupan i ekološki prihvatljiv materijal. Zbog anizotropne strukture, usmjerena su i mehanička svojstva. U ovom radu istražen je utjecaj usmjerenosti strukture na savojnu čvrstoću i savojni modul elastičnosti subfosilnog drva brijesta.Subfosilno drvo je konzervirano drvo koje je više stotina godina bilo u vodi tekućici, u vrlo specifičnim uvjetima. Brijest se vrlo rijetko nađe kao subfosilno drvo, a zbog holandske bolesti je gotovo nestao iz prirodnih šuma jugoistočne Europe. Uzorci za ispitivanje izrezani su iz približno 670 godina starog debla, izvađenog iz korita rijeke Save između Grebnica i Domaljevca u Bosanskoj posavini. Mikroskopskom analizom triju karakterističnih presjeka (poprečnog, radijalnog i tangencijalnog) utvrđeno je da se radi o drvu iz roda Ulmus(brijest). Savojna čvrstoća i savojni modul elastičnosti određeni su metodom savijanja u tri točke. Ispitane su tri serije uzoraka – LT, L45° i LR. Smjer savojne sile bio je okomit na vlakanca kod svih ispitanih uzoraka, a variran je smjer sile u odnosu na tijek godova: 0° (LT), 45° (L45°) i 90° (LT). Za oba ispitana svojstva najviše vrijednosti izmjerene su u seriji L45°. Vrijednosti u LT seriji su neznatno više od vrijednosti u LR seriji. Rezultati su statistički obrađeni Weibullovom razdiobom. Koeficijent determinacije Weibullove funkcije je vrlo visok (blizu 1), za sve tri serije, za oba svojstva. Utvrđeno je da vrijednosti savojne čvrstoće i savojnog modula elastičnosti subfosilnog drva brijesta u odnosu na recentni brijest nisu niže, unatoč 700-godišnjem boravku u vrlo specifičnim uvjetima
