Galović, Tomislav

Croatian

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main

PRIKAZI I OSVRTIGotovo nepoznato londonsko izdanje Fučićeve studije o hrvatskoj glagoljskoj epigrafici iz 1999. godine(Branko Fučić: Croatian glagolitic epigraphy, Stephen Osborne, London, 1999.)Habent sua fata libelli! – možda je već i previše puta u različitim kontek-stima korištena latinska izreka Teren-cijana Maura, rimskoga gramatičara iz 2./3. stoljeća, koja se često pokaza-la točnom. Doduše, u izvornome tu-mačenju ta se izreka u prvome redu odnosi na to da kako se knjige čitaju i razumijevaju takva će im biti i sudbi-na, a tek onda na njihovu pokretnost i selidbu. No, kako god bilo – i u užem i širem, općenitijem tumačenju – ta se izreka može primijeniti na knjigu ko-joj ovdje želimo posvetiti nekoliko redaka. Recimo odmah da sadržaj te knjige nije nepoznat hrvatskim i ino-zemnim slavistima, niti je u njoj izne-seno nešto nepoznato u znanstvenome smislu.         Naime, u Londonu je 1999. godine tiskana knjiga Branka Fučića (1920.–1999.), hrvatskoga povjesničara umjetnosti i kulture, stručnjaka za srednjovjekovno zidno slikarstvo i hr-vatski glagoljizam. Ne bi tu ništa bilo čudno da o toj knjizi u Hrvatskoj goto-vo nitko ništa nije čuo, niti se za njezi-no tiskanje uopće znalo. Naime, ta je knjiga objavljena poslije smrti Bran-ka Fučića i ne raspolažemo podatci-ma o njezinu tisku. Iz jednoga razgo-vora s Dragom (Draganom) Fučićem, bratom Branka Fučića, zaključio sam da ni on nije bio upoznat s navedenim izdanjem. Bibliografski podatak nije bio naveden ni u jednom dostupnom katalogu, bibliografiji ili biografiji koje se odnose na život i djelo Bran-ka Fučića. Knjiga nosi naslov Croa-tian glagolitic epigraphy. Objavio ju je engleski izdavač Stephen Osborne u Londonu 1999. godine na 47 strani-ca. U tekstu ima ukupno 35 slikovnih priloga, crteža i karata. Na naslovni-ci se nalazi fotografija Plominskog re-ljefa i natpisa. Sam tekst u knjizi nosi naslov  Croatian glagolitic epigrap-hy – historical and cultural aspects. U uvodu se definira glagoljica i glav-ni povijesni trenutci vezani uz njezin život kao pisma, od njezinih početa-ka u 9. stoljeću pa sve do konačno-ga zamiranja u 19. stoljeću. Taj razvoj popraćen je kartografskim i topograf-skim prilozima i crtežima. Potom se na kronološkoj bazi obrađuju hrvatski glagoljski natpisi od Plominskog nat-pisa (The Plomin Inscription, str. 12.–15.), Valunske ploče (The Valun Slab, str. 15.) i Krčkog natpisa (The Krk Inscription, str. 16.) svi iz 11. stolje-ća, Bašćanske ploče (The Baška Tab-let, str. 16.–21.), Jurandvorskih ulo-maka (The Jurandvor Fragments, str. 21.–22.) i Senjske ploče (The Tablet of Senj, str. 22.–23.) svi iz 11./12. sto-ljeća. Zaustavimo se nakratko kod Ju-randvorskih ulomaka jer je u ovoj stu-diji ponovno istaknuta moguća pove-zanost tih ulomaka s Bašćanskom pločom: What happened to the right pluteus (‘’the second Baška Tablet’’) on which it is thought the text from the left pluteus continued? – There is eve-ry indication that its remains could be Jurandvorski ulomci – The Juran  dvor Fragments (str. 21.). Zatim se pregled nastavlja pre-ko  Grdoselskog ulomka (The Frag-ment of Grdoselo, str. 23.–24.), Hum-skog grafita (The Graffito from Hum, str. 24.–25.), Ročkog abecedarija (The Glagolitic Roč Abecedary, str. 25.–26.) i Supetarskog ulomka (The Fragment from Sv. Petar u Šumi, str. 26.–27.) svi otprilike iz 12. stoljeća, do  Dragučkih grafita (The Graffiti of Draguć, str. 27.–28.) iz 13. stolje-ća. Slijedi izbor glagoljskih natpisa iz sljedećih mjesta: Omišlja (iz 1477.), Neviđana (15. st.), Bačvi kod Pore-ča (1581.), Grobnika (1594.), Čepi-ća (1492.), Kršikle (1572.), Vrha (1463.), Predloke (1466.) i Golubića (1442.). Posebno su izabrani i obrađe-ni pojedini grafiti kao oni iz Berma, Kontovela, Barbana, Pazina, Dragu-ća i drugih mjesta. Rad je zaključen prikazom (i simbolikom) glagoljsko-ga natpisa (SVETI MAR’TIN’) i lika sv. Martina na kamenom spomeniku iz Senja datiranom oko 1330. godine, odnosno Fučićevim riječima: Glago-lism is, in the European context, an authentic expression of Croatian cul-ture. It is, for the Croats and for the interested outsider, an exceptional cultural period in the area where East meets West, which had a heritage of antique classical culture preceded by thousands of years of Mediterranean civilization (str. 42.).Spomenimo da je studiji prido-dano pet bilježaka sub calce kojima se engleskomu čitatelju pojašnjavaju određeni podatci koji se u tekstu na-vode.       Na prvi pogled može se pomisliti da je riječ o engleskome izdanju (sepa-ratu), također iz 1999. godine, engle-ske inačice hrvatskoga izdanja knjige Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost. Svezak I. Srednji vijek (VII – XII. stoljeće) – rano doba hrvatske kulture kao Croatia and Europe. Cro-atia in the early middle ages: a cultu-ral survey. Volume I. gdje je Branko Fučić pisao o “Hrvatskim glagoljskim i ćirilskim natpisima’’, tj. “Croatian glagolitic and cyrillic epigraphs’’. Tko bolje poznaje Fučićev rad, uvidom u sam tekst odmah će uočiti da je tu riječ o engleskome prijevodu njegove studije “Kulturno-povijesni vidovi glagoljske epigrafike – Aspetti storico-culturali delle iscrizioni gla-golitiche’’ koja je prvo objavljena u časopisu Instituta za crkvenu povijest Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu Croatica Christiana peri-odica (br. 8., god. V., Zagreb 1981., str. 135.–189.), odnosno iduće 1982. Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 479–554Prikazi i osvrtiRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 33 (2007), str. 479–554godine kao zasebno izdanje, knjiga Glagoljska epigrafika: kulturno-hi-storijski vidovi u izdanju Kršćanske sadašnjosti u Zagrebu (Zagreb 1982., 60 str.). No, to nije samo prijevod ove studije, jer je ona u ovome englesko-me izdanju u nekim poglavljima skra-ćena, te dopunjena Supetarskim ulom-kom, tj. natpisom koji je pronađen po-slije objavljivanja navedenih studija iz 1981./1982. godine.1    No, u impresumu londonskoga iz-danja nemamo nikakvih podataka, npr. tko je prevoditelj, koji je tekst poslužio kao predložak, tko je ured-nik, pitanje autorskih prava, kolika je naklada itd. Knjiga jedino posjeduje, na predzadnjoj stranici (dakle nema ni impresum, niti pravi kolofon – što je poprilično čudno za /engleska/ izda-nja), podatke o izdavaču i tiskari: Pu-blished by Stephen Osborne, 144 So-uthampton Row, London, WC1A 5AJ i Printed by Blackmatch Limited, 24E Little Street, London WC1A 2HN. Na kraju, možemo biti sretni što imamo još jednu važnu studiju jed-noga hrvatskoga istraživača dostupnu širim znanstvenim krugovima no, ne možemo biti zadovoljni s njezinom prezentacijom, jer se za tu knjigu u Hrvatskoj gotovo ne zna, nema ju u svojemu fondu ni naša Nacionalna i sveučilišna knjižnici u Zagrebu, niti druge sveučilišne knjižnice po Hrvat-skoj, te ona kao takva nažalost i ne eg-1  Usp. Branko Fučić, Supetarski ulomak, Slovo, sv. 38., Zagreb 1988., str. 55.–62.zistira u hrvatskoj slavistici, niti je kao takva može predstavljati u svijetu.Tomislav Galović

Gotovo nepoznato londonsko izdanje Fučićeve studije o hrvatskoj glagoljskoj epigrafici iz 1999. godine (Branko Fučić: Croatian glagolitic epigraphy, Stephen Osborne, London, 1999.)

Gotovo nepoznato londonsko izdanje Fučićeve studije o hrvatskoj glagoljskoj epigrafici iz 1999. godine (Branko Fučić: Croatian glagolitic epigraphy, Stephen Osborne, London, 1999.)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hochschulschriftenserver - Universität Frankfurt am Main