Hozjan, Snježana

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ZNANSTVENE INSTITUCIJE I SKUPOVIZNANSTVENO SAVJETOVANJE O ŽIVOTU IDJELU HRVATSKOGA NARODNOG PREPORODITELJA VJEKOSLAVA SPINČIČA, Ronjgi, 1993.Najznačajniji Hrvat Istre u XIX. i XX. st. je dr. Juraj Dobřila, porečko-puljski i trščansko-ko- parski biskup, voda prvoga naraštaja narodnih preporoditelja; uz njega, to su bili i dr. Dinko Vitézié i Mate Bastian. Ta se generacija, koja je djelovala od 60-ih do 80-ih godina XIX. stoljeća, držala Strossmayerove južnoslavenske nacionalne ideologije. Drugi naraštaj istarsko-otočnih preporoditelja bio je pravaški usmjeren, u duhu Starčevičevih hrvatskih nacionalnih promišljanja. Predvodili su ga dr. Matko Laginja, Matko Mandič i Vjekoslav Spinčić.Vjekoslav Spinčić roden je 23. listopada 1848. god. u Spinčičima (Kastavština), a preminuo je 27. svibnja 1933. god. na Sušáku (današnji istočni dio Rijeke). Bio je svečenik, profesor povij esti i zemljopisa, zastupnik Istarskoga sabora i bečkoga Carevinskog viječa, publicist s nizom objavljenih radova, medu kojima i više knjiga. Posebno je važno i za istraživače njegova djela i Istre s Kvarnerskim otocima uopče - iza sebe je ostavio golemu rukopisnu ostavštinu, koja je uz fondové Istarskoga sabora (1861 - 1918) najvažnije pohranilište izvora za povijest istarsko- -kvarnerskootočnih Hrvata u drugoj polovici XIX. i u prvim desetlječima XX. stolječa.U povodu 60. obljetnice smrti toga hrvatskog narodnog preporoditelja Istre Kulturno-pro- svjetno društvo "Ivan Matetič Ronjgov" u Ronjgima kod Rijeke (Kastavština), koje djeluje kao Katedra Čakavskoga sabora, i Povijesno društvo Rijeka, dne 19. prosinca 1993. god. priredili su zanstveni skup o Vjekoslavu Spinčiču. Rezultate svojih istraživanja iznijelo je šest znanstvenih i stručnih djelatnika iz Rijeke, Opatije, Senja i Zagreba.Dr. Petar Strčič, upravitelj Arhiva HAZU u Zagrebu, podnio je uvodni referat "Značenje djela Vjekoslava Spinčiča". U toj maloj sintezi P. Strčič je osim sveobuhvatnoga prikaza dao i neke pojedinačne ocjene. Pored opčih naznaka o životu i djelu toga velikana, Strčič je upozorio i na elemente koji upučuju na neprolazne Spinčičeve zasluge u učvrščivanju moderne nacionalne svijesti u Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka u drugoj polovini XIX. i u početku XX. stolječa, kada je ovaj najzapadniji hrvatski kraj činio zasebnu cislajtanijsku pokrajinu u okviru Austrijskoga primorja Habsburške Monarhije. Usto, dr. Strčič osobito je istaknuo Spinčičevo publicističko djelovanje, u okviru kojega ima i radova na čije se sadržaje znanstvenici i dañas pozivaju.Prof. dr. Mile Bogovič iz Senja, dekan i redovni profesor Visoke bogoslovne škole u Rijeci, u priopčenju pod naslovom "’Slavensko bogoslužje u Istri’ Vj. Spinčiča (Pula 1913)" analizirao je djelo koje je bitno utjecalo na onodobna razmišljanja o torne važnome segmentu hrvatske prošlosti. Opčenito se smatra da su učenici solunske brače na hrvatske prostore stigli upravo preko Istre, u kojoj je nastao niz glagoljaških tekstova i spomenika, a staroslavensko se bogosluž­je ovdje sačuvalo sve do u XIX. stolječe. Tada naglo nestaje, i to pod pritiskom vladajučega talijanaško-talijanskog sloja. Borba za održavanje staroslavenskog bogoslužja, stoga, bila je i borba za očuvanje nacionalnog identiteta Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka, čemu je svoj znatni obol dao i prof. Vjekoslav Spinčič.Prof. dr. Mirjana Strčič, redovni profesor Pedagoškog fakulteta u Rijeci, u radu "Vjekoslav Spinčič kao književni povjesničar", obradila je dio bogate publicističke djelatnosti V. Spinčiča, i to na primjeru njegova veoma zapaženoga djela "Črtice iz hrvatske književne kulture Istre"; knjiga je u Zagrebu objavljena 1926. godine. Sadržaj knjige daje prvi temeljiti uvid u tu proble-173Historijski zbornik, god XL VII (1), (1994)matiku, a također je dobar stručni materijal, iako je knjiga bila svojevrstan odgovor na djelo "La coltura letteraria di Trieste ed Istra" (Trst 1913), u kojem se utvrduje daje "literarna kultura Trsta i Istre sva talijanska (potcrtao V. Spinčić), da dakle druge literarne kulture u Istri i Trstu nit nema". Spinčič je objavio kvalitetno djelo u kojem je u pregledu obradio hrvatski doprinos istarskoj kulturi do XIX. st., a za XIX. i XX. st. dao je podrobnije životopisné podatke za niz hrvatskih znanstvenih i kulturnih djelatnika.Dr. Bosiljka Janjatovič, znanstvena savjetnica Instituta za suvremenu povijest u Zagrebu, u priopčenju "Zagrebačko razdoblje Vjekoslava Spinčiča" dala je uvid u Spinčičev život i djelova- nje u emigraciji. Več tijekom I. svjetskog rata Spinčič i niz drugih hrvatskih prvaka Istre i Kvarnerskih otoka morali su otiči iz zavičaja koji je postao ratno područje; dio je krenuo preko fronte na zapad (npr. dr. Dinko Trinajstič), a neki od njih u ostali dio Hrvatske (dio pučanstva iz južne Istre iseljen je, npr., u Moravsku). Spinčič je najviše boravio u Zagrebu, gdje se definitivno nastanio poslije talijanske okupacije Istre 1918. godine. Uglavnom je živio kao gost zagrebač- koga nadbiskupa dr. Antuna Bauera. Manje se angažirao u političkom životu, očito se ne snalazeči u novim uvjetima Kraljevine SHS, a ostávši bez svoje zavičajne podloge. Započeo se više baviti publicistikom, teje dao niz radova, medu kojima ima i onih trajnije vrijednosti.Goran Crnkovič (Opatija) iz Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci u referatu pod naslovom "Družba sv. Cirila i Metoda za Istru u doba predsjednikovanja Vjekoslava Spinčiča" donio je sažet pogled na veoma važan dio djelovanja ovoga preporodi telj a u razdoblju potkraj XIX. i u početku XX. stolječa. Vladajuči talijanaško-talijanski sloj u Istri i na Kvarner­skim otocima započeo je sustavno i organizirano osnivati pučke škole i dječje vrtiče u hrvatskim naseljima; u torne je taj sloj imao izdašnu pomoč organizacija iz Kraljevine Italije. U borbi protiv takvoga oblika denacionalizacije/talijanizacije hrvatske djece hrvatski su se preporoditelji služili raznim sredstvima, a jedan od najvažnijih načina bilo je djelovanje preko spomenutoga u druženj a. Osnovano je 1893. god. u Voloskome, prvi njegov predsjednik bio je dr. Dinko Vitezič iz Vrbnika na o. Krku, a nagliji razvoj doživljava za predsjednikovanja Vjekoslava Spinčiča, koji je i sám (neko vrijeme) bio prosvjetni radnik.Ljubomir Petrovič, tajnik Povijesnog društva Rijeka i Kulturno-prosvjetnog društva "Ivan Matetič Ronjgov" (Katedre Čakavskog sabora) u Ronjgima, obradio je pitanje rukopisné ostavšti- ne Vjekoslava Spinčiča (referent je svojedobno bio direktor Historijskog arhiva Istre u Pazinu). Naime, Spinčič je bio vrlo svjestan značenja pisanoga dokumenta u teškoj borbi s politički i gospodarski premočnim talijanaško-talijanskim protivnikom u Istri i na Kvarnerskim otocima. Stoga je od mladih dana započeo skupljati izvore razne vrste. Izmedu dva svjetska rata svoju vrlo veliku rukopisnu ostavštinu darovao je središnjem hrvatskom arhivu u Zagrebu (današnji Hrvat­ski državni arhiv). Ostavština se, pored ostaloga, sastoji i od deset tisuča primjeraka izvora različite vrste, pa to Spinčičevu ostavštinu ujedno čini i jednom od največih u Hrvatskoj uopče. Preko nje se oslikava gotovo cjelokupni život Istre i Kvarnerskih otoka od 60-ih godina XIX. st. pa do Spinčičeve smrti u prvoj polovici XX. stolječa. Ostavštinu je sredio i o njoj pisao prof. dr. Ivan Beuc, prikazao ju je i dr. Petar Strčič, a sada ju je osvijetlio i Lj. Petrovič.Znanstveno savjetovanje u povodu 60. obljetnice smrti Vjekoslava Spinčiča nov je pogled na život Istre i Kvarnerskih otoka u periodu dužem od sedam desetlječa. Upozorilo je i na niz novih, dósad nepoznatih i neproučenih momenata u životu i djelu narodnoga preporodi telj a Vjekoslava Spinčiča, istaknutoga hrvatskog političara, prosvjetnog djelatnika, književnog povjesničara, pu­blicista i svečenika. Zajedno sa sadržajima ranije održanih savjetovanja o biskupu J. Dobřili, M. Laginji, brači Mati i Ivanu Bastianu, ovaj je skup znatan doprinos boljem poznavanju prošlosti Hrvata Istre i Kvarnerskih otokoa u sudarti s močnim protivnikom.Snježana Hozjan174GODINA XLVII (1) 1994.UDK 93/99 ISSN 0351 -2193HISTORIJSKI ZBORNIK GOD. XLVII str. 1 -232, Zagreb 1994.IZD A VAČ: Društvo za hrvatsku povjesnicuREDAKCIJSKI ODBORMirjana GROSS, ZagrebIvan KAMPUŠ, Zagreb Tomislav RAUKAR, Zagreb Petar STRČIĆ, ZagrebGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKIvan KAMPUŠTAJNIK REDAKCIJEIvica PRLENDERLEKTORBranko ERDELJACAdresa uredništva:Društvo za hrvatsku povjesnicuZagreb, Odsjek za povijest, Filozofski fakultet Ul. Dure Salaja 3Narudžbe šaljite na navedenu adresuCijena ovog broja iznosi 100 kunaIzdanje časopisa sufinanciraMinistarstvo znanosti i tehnologije Republike HrvatskeSlog i prijelom na kompjutoru: DENONA, Pergošićeva 8 - ZagrebTisak: KRATIŠ, Vrapčanska 15 - Zagreb, svibanj 1995.Uvez: GRAFOUVEZ, HBZ 41 - Velika Gorica

ZNANSTVENO SAVJETOVANJE O ŽIVOTU I DJELU HRVATSKOGA NARODNOG PREPORODITELJA VJEKOSLAVA SPINČIĆA, Ronjgi, 1993.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia