The Identity of Serbs in the Našice Surroundings

Abstract

Autori u tekstu predstavljaju podatke o srpskoj nacionalnoj manjini u našičkom kraju od doseljavanja do današnjih dana. Rad je napisan na temelju izvornog arhivskog gradiva, literature i razgovora sa sugovornicima na našičkom području. Autori u prvom i drugom poglavlju predstavljaju temeljne geografske značajke našičkog kraja i donose podatke o doseljavanju Srba na područje okolice Našica od 17. stoljeća. Nakon toga donose informacije o doseljavanju solunskih dobrovoljaca i agrarnih doseljenika u pojedine pustare i sela u našičkom kraju nakon Prvog svjetskog rata. Posebno se bave pitanjem stradanja, prekrštavanja i organiziranih prisilnih iseljavanja Srba u Drugom svjetskom ratu. Nakon toga donose podatke o socijalističkom periodu i svakodnevici Srba našičkog kraja tijekom toga razdoblja. Na kraju teksta autori donose podatke o svakodnevici Srba našičkog kraja tijekom Domovinskog rata. Autori se također osvrću i na rezultate provedenih popisa stanovništva između 1880. i 2021., uspoređujući broj Srba u pojedinim međupopisnim razdobljima. Na temelju istraživanja autori zaključuju da su dva rata (Drugi svjetski rat i Domovinski rat) u 20. stoljeću umnogome utjecali na kretanje stanovništva srpske nacionalne manjine, ali nisu utjecali na međunacionalne odnose između Srba i Hrvata, već je upravo na našičkom području sačuvano međusobno povjerenje. Danas je broj pripadnika srpske nacionalne manjine na našičkom području sveden na 1/9 u odnosu na 1953. godinu.In this paper the authors provide data on the Serbian national minority in the Našice area from their settlement there up to the present day. The paper draws on archival sources, literature and conversations with people from the Našice area. In chapters I and II the authors address basic geographical characteristics of the Našice area and provide data on the settlement of Serbs in this area, dating back to the 17th century. Further the authors provide information on the settlement of volunteers and agrarian immigrants from Salonika in certain wastelands and villages in the Našice area after World War I. They particularly address the issues of suffering, conversion and the organization of the forced emigration of Serbs in World War II. Subsequently, insights are provided into the socialist period and into the everyday lives of Serbs in the Našice area during that time. At the end of the text the authors provide data on the everyday life of Serbs at the end of the Homeland War. They also reflect on the results of the censuses between 1880 and 2021 by comparing the number of Serbs in certain periods between the censuses. Based on the research, the authors conclude that the two wars (World War II and the Homeland War) in the 20th century in many respects affected the population movement of the Serbian national minority, but did not affect the international relations between Serbs and Croats, in which mutual trust prevailed, specifically in the Našice area. Today the number of members of the Serbian national minority in the Našice area is only one ninth of the 1953 figure