Rad obrađuje muzejsku izložbu Koprivnica javno i privatno – Rađanje građanske svijesti koja,
kada je za javnost otvorena 4. travnja 1997. godine nije imala pretenzija postati (i ostati) stalnim postavom
punih 27 godina. Namjera je bila uspostaviti najefikasniju muzejsku koncepciju sustavnog bilježenja
identiteta Koprivnice prema njezinim kulturnim i povijesnim specifičnostima. Naglasak je stavljen
na svojevrsnu reafirmaciju kolektivnog ega i kolektivne svijesti koja je u godinama nakon Domovinskog
rata bila posebno osjetljiva na kulturno-povijesni kontekst 19. i 20. stoljeća. Dvogodišnji muzejski program
od posebne važnosti za Muzej grada Koprivnice započeo je u studenom 1995. godine, kada se nastojala
utvrditi metodologija zbrinjavanja i spašavanja muzejskih predmeta od kojih je dio drvene građe
stradao u poplavi neadekvatnog muzejskog spremišta u koji su muzejski predmeti nalogom Ministarstva
kulture Republike Hrvatske privremeno sklonjeni uslijed ratne opasnosti u vrijeme Domovinskog rata
1991. – 1995. godine. Utvrđivanju fizičkog stanja muzejskih predmeta i istraživanju mogućih načina
prezentacije prethodila je „Idejna muzejska koncepcija izložbe (stalnog postava) o rađanju građanske
svijesti u Koprivnici“ iz studenog 1995. godine koja je za zadatak imala vratiti što veći broj predmeta u
izložbeni prostor, s obzirom na to da Muzej grada Koprivnice nije imao primjereno opremljena i dostatna
muzejska spremišta. Naglasak rada na pripremama novog postava stavljen je na zbirku kulturne povijesti
i najstariji muzejski fond koji je prikupio osnivač muzeja dr. Leander Brozović od 1945. do 1962.
godine. Rad obrađuje objavljeni i neobjavljeni materijal, prije svega privatnu muzejsku fotografiju kao
oblik dokumentiranja zatečenog stanja, novih istraživanja muzejske građe i promjena, uz napomenu
kako je u kontekstu smjene analognog u digitalno doba, od 2000. godine razvijana vlastita metodologija
dokumentiranja izmjene i dopune muzejskog postava. Tekst obrađuje prikupljenu muzejsku dokumentaciju
koja se odnosi na razdoblje planiranja, pripreme predmeta, oblikovanje postava i otvorenje muzejske
izložbe, a nakon toga trajanje, izmjene i dopune te naposljetku dekomponiranja muzejskog postava
