University of Zagreb Faculty of Humanities and Social Sciences
Abstract
Stručni suradnici u školama u Republici Hrvatskoj populacija su koja je trenutno
zapostavljena u istraživanjima. S obzirom na specifične zahtjeve i dinamiku odgojno-
obrazovnog sustava, njihovi svakodnevni zadaci podrazumijevaju visoko znanje i
stručnost, kao i emocionalnu uključenost. Zbog velika opsega i količine posla stručni
suradnici suočeni su sa značajnim brojem različitih izvora stresa u svome radu te se
nerijetko nalaze u riziku od razvoja sindroma sagorijevanja na poslu, odnosno pojave
iscrpljenosti i poteškoća u učinkovitom funkcioniranju. Stručni suradnici doživljavaju
i brojna emocionalna stanja koja je moguće sagledati na dimenzijama pozitivnog
i negativnog afekta. Pozitivni afekt opisuje se kao određena razina entuzijazma i
pobuđenosti, a negativni afekt ukazuje na negativna emocionalna stanja. Budući
da stručni suradnici doživljavaju različite emocije na poslu, koriste se strategijama
emocionalnoga napora kako bi uskladili vlastite emocije s onima koje su očekivane, zbog
čega se može javiti neusklađenost emocija koje osjećaju i onih koje izražavaju. Postoje
tri strategije emocionalnoga napora: površinska i dubinska strategija te autentično
izražavanje emocija. Radi boljega razumijevanja toga kako stručni suradnici percipiraju
emocije i upravljaju svojim emocijama vezanima uz posao te kako to utječe na njihovu
radnu uključenost, cilj ovoga istraživanja bio je ispitati odnos pozitivnog i negativnog
afekta te strategija emocionalnoga napora sa sagorijevanjem koje stručni suradnici mogu doživljavati. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 811 stručnih
suradnika u školama iz cijele Republike Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazali su
da stručni suradnici koji doživljavaju više pozitivnog, a manje negativnog afekta te koji
se manje koriste površinskom strategijom emocionalnoga napora doživljavaju i manje
razine sagorijevanja
