University of Slavonski Brod, Department of Social Sciences and Humanities
Abstract
Radna dobrobit pozitivno djeluje na zaposlenike i organizacije, doprinoseći njihovoj većoj radnoj uspješnosti i produktivnosti. Često se proučava kroz emocije povezane s poslom i defi nira kao odsustvo stresa na radnom mjestu. Istraživanja o radnoj dobrobiti hrvatskih zaposlenika mahom su provedena na uzorcima visokoobrazovanih sudionika, stoga se ovo istraživanje usmjerilo na radnu dobrobit niže kvalifi ciranih radnika. Konkretno, cilj istraživanja bio je ispitati koji su to prediktori koji predviđaju radnu dobrobit niže kvalifi ciranih radnika. U istraživanju je sudjelovalo je 210 radnika koji su ispunili Ljestvicu afektivne dobrobiti na poslu, Ljestvicu zadovoljstva poslom, Utrecht ljestvicu radne angažiranosti, Upitnik oporavka od posla, Ljestvicu konfl ikta radne i obiteljske uloge i Ljestvicu zadovoljstva životom. Rezultati pokazuju značajnu povezanost afektivne radne dobrobiti sa zadovoljstvom poslom, radnom angažiranošću, oporavkom od posla, konfliktom radne i obiteljske uloge te zadovoljstvom životom. Hijerarhijska regresijska analiza pokazala je da su svi prediktori, osim zadovoljstva životom, značajni za predviđanje afektivne radne dobrobiti, objašnjavajući 70,5% njene varijance. Ovo istraživanje pridonosi razumijevanju radne dobrobiti niže kvalificiranih radnika, pružajući poslodavcima korisne informacije o čimbenicima koji mogu pospješiti mentalno zdravlje radnike, a potencijalno i povećati produktivnosti smanjiti fluktuaciju na poslu
