Profesionalna uvjerenja, kao jezgro profesionalnoga identiteta učitelja, u značajnoj
mjeri usmjeruju svakodnevnu učiteljsku praksu u školama. S obzirom na novije
spoznaje o otpornosti intuitivnih uvjerenja budućih učitelja na obrazovne utjecaje
tijekom inicijalnoga obrazovanja, provedeno je komparativno istraživanje na uzorku
studentica prve (N = 205) i završne godine učiteljskih studija (N = 95) u Zagrebu,
Zadru i Rijeci kako bi se provjerilo postoje li razlike između tih dviju skupina u shvaćanju
uloge učitelja i učenika, kao i u temeljnim uvjerenjima o prirodi poučavanja.
U istraživanju je primijenjen kvalitativni i kvantitativni pristup, pri čemu je percepcija
uloge učitelja i učenika ispitana tehnikom metafora, dok su uvjerenja o prirodi poučavanja
ispitana primjenom Upitnika o pristupima poučavanju (Trigwelli Prosser, 2006.).
Analiza kvalitativnih podataka pokazala je da je kod obje skupine u percepciji uloge
učitelja dominantna bila orijentacija brižnosti (učitelj kao roditelj ili prijatelj), dok je
u percepciji uloge učenika bila dominantna bihevioristička orijentacija (učenik kao
spužva) bez obzira na činjenicu da se jedna skupina sudionica nalazila u završnoj
fazi inicijalnoga obrazovanja. S druge strane analiza uvjerenja o poučavanju pokazala
je da obje skupine visoko procjenjuju važnost usmjerenosti prema učeniku i učenju,
što ukazuje na odmak od njihovih uvjerenja o ulozi učitelja i učenika identificiranih u
analizi metafora. U raspravi se ističe kako bi jedan od glavnih zadataka obrazovanja
učitelja trebao biti osvještavanje ovih diskrepancija te transformacija intuitivnih uvjerenja
temeljenih na ranom osobnom obrazovnom iskustvu u znanstveno utemeljena
shvaćanja o učenju i poučavanju. (IN ENGLISH: Professional beliefs and attitudes are a core part of teacher identity and significantly guide
everyday teaching at schools. Recent findings indicate that college students’ intuitive beliefs
tend to resist educational influences exerted during their initial education. Therefore a comparative
study was conducted to examine the students’ perception of the teacher/learner role
and their basic views on teaching. The study was carried out in a group of first year students
(N = 205) and a group of final year students (N = 95) from Rijeka, Zadar and Zagreb. The
research which combined qualitative and quantitative approach examined the perception of
the teacher/learner role using the metaphor technique, while Approaches to teaching questionnaire
(Trigwelli Prosser, 2006) was applied in order to check beliefs about the nature
of teaching. The qualitative data analysis revealed that nurturing orientation was dominant
among students of both groups (teacher as a parent or a friend) in the perception of the
teacher’s role, while behaviourist orientation was dominant (learner as a sponge) in the perception
of the learner’s role, regardless of the fact that one group of students were in the final
year of their university education. The quantitative data analysis showed that both groups
gave the highest ratings to the student-centered approach to teaching, which was inconsistent
with their perception of the teacher/learner role. In the discussion it has been pointed out
that one of the main tasks in the initial teacher education should be raising awareness about
these discrepancies. It would facilitate the transformation of these intuitive beliefs based on
early educational experiences into beliefs based on accumulated scholarly knowledge on
teaching and learning.
