Ovaj rad predstavlja komparaciju vrijednosnih orijentacija hrvatskog društva i njegovu (javnu) sliku spoznajnih mogućnosti i društvene uloge znanosti u rješavanju društvenih i svekolikih drugih problema i izazova čovjekove egzistencije. Temelji se na iskazima ispitanika koji su predstavljali reprezentativni uzorak punoljetnoga hrvatskog stanovništva (2.220), anketiran 2004. godine. Metodološko uporište za izbor čestica vezanih uz percepciju znanosti bila su istraživanja američke agencije za znanost (National Science Foundation) o društvenim učincima znanosti, te britansko-bugarska studija o spoznajnoj naravi znanosti. Skale vrijednosnih orijentacija konstruirane su na temelju faktoriziranih čestica iz upitnika primarnom komponentnom analizom s varimax rotacijom. Dobivena slika znanosti u najširoj hrvatskoj javnosti bila je satkana od triju međusobno prožetih i istovremeno suprotstavljenih viđenja znanosti. Suživot optimističkog, skeptičnog i konzervativnog pogleda na znanost promatrali smo u okrilju društvenog vrijednosnog sustava u kojemu su visoko kotirale dvije tradicionalne vrednote: etatizam i patriotizam ; nešto niže - vrednote ekonomskog i političkog liberalizma, a najniže, vrednote etnocentrizma, patrijarhalizma i autoritarizma. U sučeljavanju općega vrijednosnog sustava s vrijednosnim prosuđivanjima znanosti prepoznati su nešto dublji korijeni znanstvenog konzervativizma u tradicionalnim ili retradicionaliziranim vrednotama, dok je prevladavajući optimistički stav prema znanosti ostao vrijednosno mnogo neodređeniji. On se nešto značajnije vezivao tek uz vrednote liberalizma.
(IN ENGLISH: This article shows the comparison of value orientations in the Croatian society and the public
image of cognitive potential and social role of science in solving social and other problems
and challenges of human existence. It is based on attitudes of a sample of 2,220 respondents
who represent adult (18+) Croatian population and who were surveyed in 2004. Items used
for measuring the perception of social impact of science were based on the National Science
Foundation questionnaire and items used for measuring cognitive potential of science were
based on one British-Bulgarian study. Value orientation scales were constructed based on
factors which were the result of the principal component analysis using varimax rotation.
In the public image of science in Croatia, three correlated and at the same time conflicting
perceptions of science were intertwined. The co-existence of optimistic, sceptical and conservative
view of science was examined in the social system of values in which two traditional
patterns were highly valued - etatism and patriotism, slightly less valued was economic and
political liberalism and the least valued were ethnocentrism, patriarchalism and authoritarianism.
Correlations between general value patterns and perceptions of science showed that
scientific conservatism had deeper roots in traditional or retraditionalised values, while the
prevailing optimistic attitude towards science was less determined by value patterns. It was
correlated to a greater extent only with liberal values.
