Sociodemografski sastav i socijalno podrijetlo istraživača, njihova profesionalna socijalizacija, organizacijski i znanstveni kontekst, te položaj i uloga u znanstvenim institucijama i zajednicama (domaćoj i međunarodnoj), polazišta su sociološke analize i usporedbe dvaju znanstvenih područja. Kako nisu nađene značajne razlike između dviju uspoređivanih skupina istraživača u sociodemografskom i socijalizacijskom pogledu, to znači da se oni pretežno regrutiraju iz istih društvenih grupa. Elitno socijalno porijeklo, ali ne nužno i rana elitna obrazovna postignuća, karakteriziraju obje grupe znanstvenika. Nasuprot tome, u profesionalnom pogledu među njima se javljaju značajne razlike, što ukazuje i na diferenciranost društvene i kognitivne organizcije ovih dvaju područja. Na njihovu različitu institucionalnu i kognitivnu strukturu zacijelo je utjecao i hrvatski (post)socijalistički ekonomski i tehnoznanstveni razvoj, pa osim sličnosti sa svjetskim trendovima, postoje i neke nacionalne osobitosti znanstvenog modela. I karijerni se obrasci u uspoređivanim područjima također značajno razlikuju a obilježavaju ih međunarodna orijentacija prirodoslovaca te lokalna, nacionalna usmjerenost društvoslovaca
