Slučaj planirane gradnje stambeno-poslovnog kompleksa na Cvjetnom trgu u Zagrebu zanimljiv je na više načina, a analizom diskursa triju dnevnih novina (Jutarnji list, Večernji list i Vjesnik) istražilo se aktere uključene u taj projekt u 2007. godini i početkom 2008. godine. Ukratko se slučaj Cvjetnog trga može objasniti planiranjem projekta gradnje od strane investitora T. Horvatinčića, predstavljen javnosti krajem 2006. godine. Predstavljeni projekt izazvao je iznimno burnu raspravu oko načina gradnje i planiranog rušenja na prostoru uz Cvjetni trg, te su se isprofilirale dvije suprotstavljene strane, oni koji su podržavali cjelokupni projekt i oni koji od početka protiv njega. Zagovornici ovog projekta često su se pozivali na nužnu promjenu zapuštenih donjogradskih blokova i time naglašavali njegov javni interes kao interes građana Zagreba. Protivnici su pak naglašavali ugroženost javnog prostora i javnih interesa, prometnu zagušenost koja će nastati, te narušavanje kulturne i povijesne baštine ovog mjesta. Ovako polarizirana situacija istaknula je glavne aktere uključene u slučaj Cvjetni trg, a mogu se izdvojiti prema sljedećoj tipologiji: politički, ekonomski, stručni i civilni akteri. Planirano rušenje izazvalo je otpor civilnog sektora (Pravo na grad i Zelena akcija i dr.), dijela stručnjaka (arhitekata, urbanista, glumaca, sociologa i drugih) i dovelo do više ili manje organiziranih prosvjeda. U javnosti je od samog početka projekta stvoren dojam izrazite podrške određenih institucija grada Zagreba i osobno gradonačelnika M. Bandića za nastavak projekta jer je u više navrata mijenjan GUP Zagreba (Generalni urbanistički plan Zagreba). Na kraju je projekt, zahvaljujući stvorenim reakcijama u javnosti i medijima, ipak doživio neke preinake, a glavni investitor je čak « prijetio» odustajanjem od projekta. Bez obzira na mogući krajnji scenarij, pitanje je koliko će, ovaj projekt, ako se završi, biti inkorporiran u ovaj dio središta grada. (IN ENGLISH: The case of the residential – business complex in Flower Square in Zagreb is interesting in
many ways. Actors involved in the project in 2007 and at the beginning of 2008 are analysed
in the discourse analysis of three daily papers (Jutarnji list, Večernji list and Vjesnik).
Briefly, the investor Tomo Horvatinčić presented his building project to the public at the
end of 2006. The project immediately generated a heated discussion about the building
and demolition in the square and two opposing parties emerged: those who supported
the whole project and those who were against it from the very beginning. Those in favour
of the project claimed that it was necessary to take care of the run-down buildings in the
centre of Zagreb and the project was in fact in the best interest of all citizens. Those against
emphasized a threat to the public space and public interest, traffic congestion, disregard of
cultural and historical heritage of the place. This polarization brought out the main actors
involved in the case of Flower square: they are political, economic, professional/expert and
civil society actors. The civil sector (Pravo na grad, Zelena akcija etc.) and some professionals
(architects, town planners, actors, sociologists and others) opposed demolition in
the square and organized protests. The impression prevailed in public that certain town
institutions and the Mayor of town Milan Bandić himself, strongly supported the project
from the start since the Master city plan changed several times. Eventually, the project was
somewhat modified due to the public and media reactions and the main investor even
“threatened” to give it up. Regardless of the final case scenario, the question remains: how
will this project, if finished, be incorporated into the centre of the city?
