Zdenko Jecić

Studia lexicographica

Directory of Open Access Journals

191IN MEMORIAM: DUŠKO ŠTEFANOVIĆ(2. srpnja 1937 – 20. rujna 2023)U rujnu 2023. napustio nas je jedan od stupova hrvatske leksikografije i enciklopedi-ke u području tehnike, promicatelj i popularizator znanosti, uvaženi kolega i dragi prijatelj. U javnosti će najviše ostati zapamćen kao glavni urednik posljednjega, 13. sveska Tehničke enciklopedije Leksikografskoga zavoda iz Zagreba, po čemu je stao uz bok svojim velikim prethodnicima, Rikardu Podhorskom i Hrvoju Požaru.Rođen je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Od 1956. studirao je na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehnološkoga fakulteta u Zagrebu, gdje je diplo-mirao 1961. radom u području elektrokemije. Nakon odsluženja vojnoga roka, 1962–64. radio je kao asistent u Istraživačkom institutu tvornice Organske kemijske indu-strije (OKI) u Zagrebu.Želeći produbiti znanstvene spoznaje, radio je 1964–76. u Institutu Ruđer Boš-ković u Zagrebu, u Laboratoriju za kemijsku kinetiku Odjela za fizičku kemiju kod uvaženoga hrvatskoga kemičara Smiljka Ašpergera. Pod njegovim je mentorstvom 192Studia lexicographica, GOD. 17(2023) 33, STR. 191–195Zdenko Jecić: In memoriam: Duško Štefanovićmagistrirao 1965. radom Sumporni izotopni efekt u reakciji 2-feniletildimetilsulfonium-bromida s lužinom u vodenoj otopini i doktorirao 1968. disertacijom Redukcija sulfoni-um soli s litiumaluminium-hidridom na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Za-grebu. Nakon toga je dvije godine proveo na poslijedoktorskoj specijalizaciji kod profesora E. R. Thorntona na Pennsylvanijskom sveučilištu u Philadelphiji (1968–70), te studijski boravio u Institutu za organsku kemiju Sveučilišta u Hamburgu (1973).Po povratku iz SAD-a, u Institutu Ruđer Bošković izabran je u zvanje znan-stvenoga suradnika te je bio voditelj Servisa za spektrometriju masa i zamjenik vodi-telja Laboratorija za kemijsku kinetiku. Od 1970. držao je nastavu na poslijediplom-skom studiju Sveučilišta u Zagrebu na Tehnološkom i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Nakon habilitacije, na Tehnološkom je fakultetu izabran u zvanje hono-rarnoga docenta, zatim i u zvanje izvanrednoga profesora. Na Prirodoslovno-mate-matičkom fakultetu izabran je 1978. u zvanje višega znanstvenog suradnika.Područje njegova istraživačkog rada u tom je razdoblju bila fizikalna i organska kemija, napose instrumentalna kemijska analiza (spektrometrija). Od 1964. bio je autor i suautor mnogobrojnih radova koje je objavio u međunarodno etabliranim časopisi-ma poput Croatia Chemica Acta, Journal of the American Chemical Society, Acta Chi-mica Academiae Scientiarum Hungaricae, Journal of the Chemical Society, The Journal of Organic Chemistry, Organic Mass Spectrometry, Annali di Chimica (Rome) i dr.Kako je sam znao isticati, znanstvenom ga je radu privukla njegova sklonost čitanju i učenju, mirnu i staloženu radu u uređenim sredinama. Stoga nije čudno što U radnom okruženju (1998)193Studia lexicographica, GOD. 17(2023) 33, STR. 191–195Zdenko Jecić: In memoriam: Duško Štefanovićje takvu sredinu, koja će bolje odgovarati njegovim životnim preferencijama od do-tadašnjega profesionalnog okruženja, pronašao upravo u Leksikografskom zavodu, gdje se početkom 1976. zaposlio u stalnom radnom odnosu.Rad u Zavodu započeo je u uredništvu Tehničke enciklopedije, kapitalnoga iz-danja u 13 svezaka, najopsežnijega cjelovitoga enciklopedičkoga djela na hrvatskom jeziku (prvi je svezak objavljen 1963. s Rikardom Podhorskim na čelu redakcije). En-ciklopedija je zamišljena kao izvor znanja koji će školarcima i drugim zainteresirani-ma dati uvodni prikaz iz najširega područja tehnike. Međutim, prateći najnovija znanstvena dostignuća toga područja, svojedobno je u mnogo slučajeva predstavljala jedinu stručnu literaturu na hrvatskome jeziku te je postupno prerasla u izvor na kojem su mnogi naraštaji inženjera gradili svoje obrazovanje.U trenutku dolaska Duška Štefanovića u Zavod pod vodstvom Hrvoja Požara pripremao se 6. svezak Tehničke enciklopedije. Na tom je svesku Štefanović isprva uređivao struke kemiju, kemijsko inženjerstvo, metalurgiju, rudarstvo i tekstilnu tehniku, a javlja se i kao autor članaka kadmij te kaučuk i guma. Nastavljajući rad u redakciji kao jedan od malobrojnih urednika, u 8. svesku (1982) bio je autor članka kromatografija, a u 10. svesku (1986) članka polimerni materijali. Uz rad na Tehničkoj enciklopediji, bio je i član redakcije Pomorskoga leksikona (objavljen 1990) te urednik struka metalurgija i rudarstvo Hrvatskoga općega leksikona (1996).Tijekom rada na 12. svesku redakcija Tehničke enciklopedije ostala je bez glav-noga urednika H. Požara, te je 1. rujna 1991. na mjesto vršitelja dužnosti izabran Sastanak redakcije Tehničke enciklopedije 1988:  D. Štefanović, Z. Jakobović, Ž. Pavunić, R. Smrečki, J. Živković (s lijeva)194Studia lexicographica, GOD. 17(2023) 33, STR. 191–195Zdenko Jecić: In memoriam: Duško ŠtefanovićDuško Štefanović, koji je osigurao uvriježeno funkcioniranje redakcije i objavljivanje toga sveska već 1992. godine. Iste je godine postao glavnim urednikom Tehničke en-ciklopedije, sa zadaćom zaključenja edicije izradom posljednjega, 13. sveska, koji je ujedno trebao popuniti praznine nastale novim spoznajama u području tehnike, te donijeti opsežno kazalo pojmova. Naposljetku, svezak je predstavljen 1997., a pohvale javnosti simbolično su pretočene u visoku državnu Godišnju nagradu za populariza-ciju i promidžbu znanosti u području tehničkih znanosti za 1997., koja je dodijeljena Štefanoviću, glavnom uredniku Enciklopedije.Po dovršetku Tehničke enciklopedije, 1997. uključio se u rad uredništva još jed-noga kapitalnoga zavodskog izdanja, opće i nacionalne Hrvatske enciklopedije u 11 svezaka (1999–2009), gdje je isprva razvijao osnovu za pokretanje projekta, potom koordinirao područje tehničkih struka i uređivao većinu njih, a od 5. sveska (2003) bio pomoćnikom glavnoga urednika. Taj je rad nastavio i nakon odlaska u mirovinu 2004., sve do okončanja tiskanoga izdanja.Svoje je veliko iskustvo na pripremi enciklopedičkih djela pretočio u znan-stveno utemeljene radove, od kojih neki utiru put leksikografiji i enciklopedistici kao znanosti te i danas djeluju poticajno mlađim naraštajima za bavljenje tim disciplina-ma. Među njima ističu se radovi »Zastupljenost prirodnih i tehničkih znanosti u leksikonima općeg tipa« (1991), »Inženjer Joza Serdar i početak proizvodnje lokomo-tiva u Hrvatskoj« (1993) te »Prikaz kemije u prvoj hrvatskoj općoj enciklopediji« (2001), objavljenima u Radovima Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i dr. Slije-dom toga, dužnost predsjednika Znanstvenoga vijeća Leksikografskoga zavoda Mi-roslav Krleža obnašao je 1998–99.Promocija 13. sveska Tehničke enciklopedije (30. VI. 1997)195Studia lexicographica, GOD. 17(2023) 33, STR. 191–195Zdenko Jecić: In memoriam: Duško ŠtefanovićUvijek je težio izvrsnosti, kako u profesionalnom tako i u privatnom životu. U studentskim je danima statirao u HNK-u. Bio je veliki ljubitelj klasične glazbe, u kojoj nije samo uživao posjećujući koncerte i kazališta već je i sudjelovao u njezinu izvođe-nju kao dugogodišnji član zbora Chemicae Ingeniariae Alumni, osnovanog 1991 (od 2004. Akademski zbor »Vladimir Prelog«). Kao vrstan sportaš, u mladosti se natjeca-teljski bavio stolnim tenisom, a rekreativno tenisom, skijanjem i planinarenjem.Ostavši u punoj snazi i dobroj kondiciji sve do kraja, nakon kratke je bolesti iznenada preminuo u Zagrebu, ostavivši prazninu u srcima svih koji su ga pozna-vali.ZDENKO JECIĆKao leksikograf urednik bio je iznadprosječno pedantan i temeljit, a svaki njegov zahvat, pa i onaj najmanji, bio je duboko i višekratno promišljen. Ne čudi stoga što su tekstovi na kojima je radio do danas ostali nezaobilazni, odlikujući se svojom jasnošću, čistoćom i faktografskom pouzdanošću. Usprkos tomu bio je skro-man i samozatajan, nije se volio isticati pa je nevoljko preuzimao obveze koje bi ga dovele u prvi plan, a mnogobrojne vrsne tekstove koje je praktički iznova sam napi-sao nije potpisivao svojim imenom.U Zavod sam došao 2000. na njegovu preporuku i nagovor, kako bih ga jednom moguće i naslijedio. Sjećam se kako me toplo primio, ali istodobno ozbiljno shvatio svoju ulogu mentora i učitelja. Svakodnevno je pregledavao i ispravljao moje tekstove, jednakim žarom, sve do odlaska iz Zavoda, prenoseći na mene svoja znanja i iskustva.Predstavljanje zavodskih izdanja 1998: D. Štefanović, T. Macan, T. Ladan (s lijeva)Članci su dostupni pod licencijom Creative Commons: Imenovanje 4.0 međunarodna (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/). Sadržaj se smije umnožavati, distribuirati, priopćavati javnosti, prerađivati i koristiti u bilo koju svrhu, uz obavezno navođenje autorstva i izvora.

In memoriam: Duško Štefanović

https://studialexicographica.lzmk.hr/sl/article/download/427/420

In memoriam: Duško Štefanović

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Directory of Open Access Journals