S obzirom na kompleksnu istorijsku, političku i bezbednosnu
prirodu Zapadnog Balkana, u radu je fokus na ispitivanju transformacije
ovog regiona duž spektra konfliktna formacija–bezbednosna zajednica.
Kako EU predstavlja ključnog eksternog drajvera ovih transformacijskih
putanja, dodatno će biti analizirana i njena uloga u ovim procesima. Stoga
glavna hipoteza kojom je rukovođena analiza u ovom radu glasi: Zapadni
Balkan se transformisao iz konfliktne formacije u bezbednosni režim, a uloga EU
bila je ključna u tom procesu. Shodno analitičkom instrumentarijumu
korišćenom prilikom istraživanja, teorijski okvir čini teorija regionalnog
bezbednosnog kompleksa i njoj pripadajući pojmovi. Dok je teorijski cilj
ovog rada usmeren ka doprinosu raspravi o regionalnoj bezbednosti i
rasvetljavanju ključnih analitičkih alata za njeno tematizovanje, praktični
cilj ogleda se u mapiranju svih onih značajnih formata saradnje između
zapadnobalkanskih država i zajedničkih pretnji koje ga istovremeno dele
od konfliktne formacije i svrstavaju u bezbednosni režim. Ključne metode
istraživanja oličene su u vidu pregleda literature, analize sadržaja
relevantnog korpusa istraživačke građe, kao i metode scenarija