Alemko Gluhak

Gluhak, Alemko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Prikazi knjiga FILOLOGIJA 35(2000),151-172 Varja Cvetko Oresnik, K metodologiji preucevanja baltoslovansko­-indoiranskih jezikovnih odnosov: Prvi deI. - Ljubljana : Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Zalozba ZRC, 1998.­213 str. - (Zbirka Linguistica et philologica) Pitanjem baltoslavensko-indoiranskih jezicnih odnosa bavi se jos od po­cetaka indoevropeistike, i posebno su se mnogi au tori bavili upravo slavensko­-iranskim vezama, zbog naizgledne oeite prostorne bliskosti i takvih moguöh blizih jezicnih dodira. Teskoce ili barem male prepreke u istrazivanju toga istice u uvodu svoje knjige Varja Cvetko, redovna profesorica poredbenoga jezikoslovlja i znanstvena savjetnica u Znanstveno-istrazivaCkom centru 510­venske akademije znanosti i umjetnosti u Ljubljani. To su pitanja rekonstruk­cije indoevropskoga prajezika Ger rekonstruirani elementi mogu pripadati raz­nim vremenima); pitanja arhaizama i inovacija, koji su vazno mjerilo za indo­evropsku dijalektologiju; izluCivanje usporednih i neovisnih rezultata tipolos­ki srodnih procesa; leksiCke izoglose, sa svim posljedicama nepreciznih oblic­nih i leksickih polaziSta; odluCivanje 0 tome kakve moraju biti izoglose da bis­mo mogli govoriti 0 blizoj povezanosti dviju jezicnih skupina i koliko tih izo­glosa treba biti; razlikovanje posudenica od naslijedenoga, s cim se ne barata bas najjasnije (15). Zatim Cvetkova dalje daje pregled grade, s detaljnim opisom i iscrpnim cita­tima te s preciznom analizom zakljucaka dosadasnjih istrazivaca baltoslaven­sko-indoiranskih jezicnih odnosa (i svojim komentarima), s radovima objavlje­nima do 19801• 5ve skupa sto se daje 0 tim odnosima da se ugrubo podijeliti na dvoje (125­-126). U prvoj su skupini relativno brojni paralelni elementi kao sto su upo­treba istoga prefiksa i istoga prijevojnoga stupnja, isti znacenjski razvoji. Tu se ne moze dati jednoznacan odgovor na pitanje radi li se 0 cuvanju arhaizma ili 0 inovaciji. Moguce je da se pocetci takvih osobina mogu smjestiti u vrijeme pret­postavljenoga raspada indoevropske jezicne zajednice, no ima i elemenata koji se mogu opisati kao rezultat mladega vremena, vremena jezicnih dodira grana koje su vec znatnije odvojene, i moze se govoriti 0 posudenicama. U drugoj su skupini uglavnom iransko-slavenske paralele, gdje se veCinom radi 0 posu­denicama, no ima i samoniklih tvorbi koje su naknadno preoblikovane pod inojezicnim utjecajem, te prevedenica. 5mjer utjecaja ide veönom od iran­skoga prema slavenskomu, no ima i obratnoga, sto se vidi u gradi koju nam 1 Ono sto je objavljeno poslije razmatrat ce se u drugoj knjizi toga djela. 154 Prikazi knjiga FILOLOGIJA 35(2000), 151-172 daje osetski jezik, kao potomak skitskoga (dijela skitskoga), a skitski nam jezik - zapravo skitsko-sarmatski dijalekti - predstavlja taj najstariji iranski jezicni sloj u sjevernom Pricmomorju2• Iako su Vladimir N . Toporov i Oleg N. Tru­bacev pokusali podijeliti iranske posudenice na tri skupine: najstarije, skitske; srednje, kojih ima to vise sto se vise ide na istok (to bi bile sarmatske posudeni­ce); najmlade, iz staroosetskoga3 - Varja Cvetko istice da se ta shema ne moze primijeniti strogo (127). Ima nekoliko teskoca. Jedna je u nedovoljnu poznava­nju stanja skitskoga jezika; takoder, ne mogu se lako preslikavati podatci oset­skoga jezika u skitsku proslost. To nepoznavanje ima vaznu posljedicu: ne znamo kakvi su bili polazni iranski oblici (pa se cesto barata oblicima koji su vje­rojatni, viSe ili manje). Nemamo podataka koji bi razluCivali raznovremene polazne iranske slojeve. U svakom slucaju, pregled sto ga je Cvetkova dala vise je nego koristan za buduca istrazivanja, koja moraju polaziti i od novih zakljucaka iranske strane istrazivanja tih odnosa. Podsjetimo se pak nekih od baltoslavensko-indoiranskih i slavensko-iran­skih usporednica, 0 kojima su u knjizi dani veoma bogati podatci, s mnogim i opsirnim navodima iz oanaka i knjiga sto su se bavili tom temom. Za slavensku se rijec *bogo cesto smatra da je posudenica iz iranskoga ­zbog takva znacenja avestijske rijeCi baya- i zbog toga Mo srodnih rijeä takva znacenja nema u baltijskim i drugim indoevropskim jezicima, a iranska je rijec usla kao posudenica u ugrofinske jezike (mordvin. pavas, pas 'bog', iz iran. *bayas). - Tomu se dodaje jos i misljenje da u slavenskom nema nikakva traga odrazu indoevropskoga *deiwo- 'bog'. - U dijelu iranskih jezika doslo je do ino­vacije: iran. *baya- dobilo je znacenje 'bog', no to se nije zbilo u svim staroiran­ski m jezicima. Za ie. *deiw- 'bog' smatra se i da ipak ima odraza u slavenskome - u baltij­skom postoje lit. dievas, latv. dievs, prus. deywis, "jatvinski" deus (balt. *deivas), a u slavenskom bi to bilo u pridjevu *div"bjb 'divalj', kao Mo i u nekim drugim indoevropskim jezicima divlje zivotinje srednjega svijeta budu oznacavane kao 'bozje zivotinje'4. Znacenjski se pomaci zaista daju razumjeti onako kako nalazimo u raznim slavenskim etimoloskim rjecnicima i drugdje: poslije zbog 2 Skitsko-sarmatski dijalekti naziv je koji upotrebljava npr. Vasilij I. Abaev (Abajty) za te iranske dijalekte i govore od VIII-VII.st.pr.n.e . do IV-V.st.n.e., kao kom­pleks koji pripada staroiranskom jezienom stanju, u knjizi Osnovy iranskogo jazyko­znanija I, ur. V. S. Rastorgueva, Moskva 1979. 3 U knjizi Lingvisticeskij analiz gidronimov Verhnego Podneprov'ja, Moskva 1962. 4 Usp. u Tamaz V. Garnkrelidze, Vjaceslav Vs. Ivanov, lndoevropejskij jazyk i indoev­ropejcy II, Tbilisi 1984, 488. - S druge strane, npr. O. N. Trubacev nijece moguenost takve veze, u Etimologiceskij slovar' slavjanskih jazykov 5, gI. ur. O. N. Trubacev, Mos­kva 1978, 36. 155 Prikazi knjiga FILOLOGIJA 35(2000), 151-172 prijelaza na krscanstvo, a prije zbog nekih drugih preobrazbi sto su se zbile u svjetonazoru5• Ipak, ne moie se reCi da je psI. *bogö zaista posudenica iz iranskoga - utjecaj je moguc, ali »ostaje takvo tumacenje usprkos svemu u okviru pretpostavke« (89). Ja bih pak tu naglasio: treba obratiti painju na to da su tragovi starijih znacenja saeuvana u *div'bjö i *ubogö, *nebogö - dakle i u vezi s *deiw- i u vezi s *bhagh-. Sto se tice porijekla praslavenskoga imena *X'brvat-, Cvetkova spominje (25, 90) tumacenje Maxa Vasmera (prvo mogucehu- + urvaiJa- 'prijatelj'; zatim u rus­kom etimoloskom rjecniku *(jSu)haurvata- 'pastir') i Olega N. Trubaceva (ono starije, iran. *harvatii- ili s epentezom *haurvata-). Iako je u sedamdesetima Oleg N. Trubacev dao dosta podataka koji govore u prilog tomu da su u sjevemom Pricrnomorju u antiCko doba iivjeli i govomici indoarijskih jezika, podosta je jezikoslovaca koji tu mogucnost odbijaju - viSe ili manje uvjerljivo ili neuvjerljivo odbacuju6 pojedine Trubacevljeve indo­arijske etimologije imena osoba i mjesta i drugoga. Varja Cvetko dotice se i toga indoarijskoga (124-125), u vezi s dva Trubacevljeva clanka, iz casopisa Voprosy jazyknznanija iz 1974. i 1977.6, s desetcima imenskih sastavnica koje se daju protumaCiti kao indoarijske. Ona veli da je to dosta spomo i jako hipoteticno, no da bi to svakako trebalo detaljno proanalizirati i bez obzira na relativnu malobrojnost podataka - uostalom, i Manfred Mayrhofer dokazao je pri­sutnost Indoarijaca na Bliskom istoku na zaista veoma malenu broju rijeCi i imena7• Ovdje bih dodao itekako zanimljivo mlade Trubacevljevo tumacenje imena iranojezicnih Sarmata Sarmatai kao indoarijskoga, s ia. *sar- liena' i sufiksom -ma(n)t-/-va(n)t-, na temelju glose Sarmatai Gynaiknkratoumenoi8 (no tu je moida problem suoblik Sauromatai, s diftongom au) - a slavenojezicni Hrvati imaju pak ime po porijeklu iransko i koje odgovara tomu indoarij­skomu. 5 V. npr. Petar Skok, Etimologijski rjeenik hrvatskoga ili srpskoga jezika I, Zagreb 1971, 409 i dr., Marko Snoj, Slovenski etimoloski slO7Jar, Ljubljana 1997, 94i dr. 6 Poslije je O. N. Trubacev imao jos nekoliko aanaka 0 indoarijskom na sjevemom Pricmomorju ili i u vezi s tim, i u casopisu Vaprosy jazykoznanija te u godisnjaku Eti­mologija. 7 Manfred Mayrhofer, Die lndo-Arier im alten Vorderasien : mit einer analytischen Bib­liographie, Wiesbaden 1966. - Analiza podataka dana je u toj knjizi od 160 stranica (+ karta) na 28 stTanica (13-40; analitiCka bibliografija s radovima od 1884. do 1965, na str. 41-128, kazala na str. 129-156). Radi se 0 sigurnih indoarijskih sest imena bo­gova, trinaest apelativa (i nekoliko vjerojatnih) te 0 jednoj koliCini osobnih imena. 8 V. npr. aanak "xorvat(in)o u EtimologiCeskij slovar' slavjanskih jazyk07J 8, gl. ur. O. N. Trubacev, Moskva 1981, a u vezi s imenom Hrvat npr. aanku Bogo Grafenauer, Hrvati. lme, u knj. Enciklapedija Jugoslavije 5, 1988, te u knj. Alemko Gluhak, Porijeklo imena Hrvat, Zagreb 1990, 301-304 (takoder i u aanku Hrvat u knj. Hrvatski etimoloski rjeenik, Zagreb 1993). 156 Prikazi knjiga FILOLOGI]A35(2000),151-172 Knjiga ima i op5iran sazetak na njemaCkome (150-195), 5to ce pomoCi 5ire­nju kruga Citatelja, i primjerna kazala (197-213), 5to je, kao i prijelom djele knjige, odlicno napravio autoriCin kolega Marko Snoj. 5 obzirom na to da je Varja Cvetko u svojoj knjizi sabrala sve 5to se 0 balto­slavensko-indoiranskim i slavensko-iranskim jezicnim vezama pisalo i 5to je objavljeno po raznim casopisima i knjigama do 1980, to je veoma vrijedna knjiga, jer sada zainteresirani strucnjaci imaju te podatke na jednome mje­stu. 9 ltekako su korisni autoriCini komentari, jer su oni pocesto veoma vazna dopuna. Alemko Gluhak 9 Iako to ne spada u vremenski okvir opisivane knjige, da spomenem ovdje jedan po­sve nov rad koji daje zanimljiv napredak u gledanju na iranske posudenice u slavenskom jeziku: to je aanak Aleksandar Loma, Skythische Lehnwörter im Slavischen: Versuch einer Problemstellung, u knj. Studia etymologica Brunensia 1 (Sbornik pnspevkü z mezi­narodni vedecke konference Etymologicke symposion Bmo 1999: Slovanska etymolo­gie v indoevropskem kontextu, ( .. . ) ve Slapanicich u Brna 7.-9. zar! 1999), editorky TIona Janyskova, Helena Karlikova, Praha 2000, str. 333-350. 157 

Varja Cvetko Orešnik, K metodologiji preučevanja baltoslovansko-indoiranskih jezikovnih odnosov: Prvi del. -Ljubljana : Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Založba ZRC, 1998.213 str. -(Zbirka Linguistica et philologica)

Varja Cvetko Orešnik, K metodologiji preučevanja baltoslovansko-indoiranskih jezikovnih odnosov: Prvi del. -Ljubljana : Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Založba ZRC, 1998.213 str. -(Zbirka Linguistica et philologica)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia