Ivan Cifrić

Cifrić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

analizirati razmještaj faktora u samo­upravnim poduzećima. Autor je također načinio paralelu prema korporativnom udruživanju i prema kooperativnom po­duzetništvu.U kritici prethodno izložene analize modela (autor priloga: Roland Pohlig) pokušava ukazati na to, kako su njezini rezultati (analize) utoliko problematični, ukoliko se oslanjaju na premise modela, koje su posuđene od teorije »kapitalistič­kog poduzetništva«.U šestom prilogu: »Konflikt i racio­nalnost u samoupravnom poduzetništvu« (autor: Helmut Leipold) pokušava se dati analizu formalne racionalnosti i analiza poslovne politike u poduzećima u odnosu na ekonomske posljedice.U narednom prilogu tretiraju se »Pro­blemi politike zapošljavanja u radnič­kom samoupravljanju« (autori: Joachim Hof i Ulrich Wagner). Oni ističu ovisnost između privredne politike i ciljeva podu­zeća te pokušavaju izložiti interese za­pošljavanja u samoupravnim poduzeći­ma.Posljednji prilog: »Makroekonomskistabilizacioni problemi u tržišnoj privre­di Jugoslavije« (autori: Dieter Cassel iH. Jörg Thieme) nastoji pronaći, koje mogućnosti postoje u jugoslavenskoj so­cijalističkoj tržišnoj privredi za korigi­ranje disproporcionalnog razvoja makro- ekonomskih veličina (ukupna novčana masa, nivo cijena, zapošljavanje, privred­ni rast itd.), koje rezultiraju iz uvjeto­vanosti poretka.U svim prilozima u prvi plan se ističe pitanje funkcionalne sposobnosti siste­ma tržišne privrede u uvjetima radničkog samoupravljanja. Pokušavajući dati od­govor na pitanje stabilizacionog progra­ma, autori su skloni tezi da bi i na ju­goslavenskom samoupravnom modelu bi­la efikasna primjena monetarne stabili- zacione teorije zapadne tržišne privrede.Čitatelju ove knjige upada u oči na­por i dobronamjernost autora. Njihov pristup u obradi teme radničkog samo­upravljanja u Jugoslaviji ostaje infor­mativno kritički s naglašenom tendenci­jom da se predmet osvijetli sa što više detalja i da se u odnosu na pojedina rje­šenja, bilo stvarna, bilo moguća, ukaže na neke moguće alternative. U prilozima nastoje da zadrže pretpostavljeni odnos prema osnovnim postulatima znanstve­nog razgovora. Knjigu možemo slobod­no shvatiti kao refleksiju, mišljenje o našem društveno-političkom sistemu ko­je dolazi s »druge strane«. Izdavanje ove knjige jest svjedočanstvo ozbiljosti i pažnje s kojom strani teoretičari prate naš samoupravni socijalistički razvoj, što možemo shvatiti kao potvrdu i od strane dojučerašnjih skeptika, o široj relevantnosti našeg samoupravnog soci­jalističkog sistema kao takova knjiga predstavlja vrlo zanimljivo i informa­tivno štivo pa je preporučavamo našim čitaocima.Stjepan DolenecTheodor BergmannAGRARPOLITIK UND AGRARWIRT­SCHAFT SOZIALISTISCHER LÄNDERPlakat — Bauernverlag, Universität Hohenheim, Stuttgart 1973, 287 stranicaBergman, barem ruralnim sociolozima, nije nepoznat u našoj javnosti. Bavi se uglavnom problematikom agrara, a pisao je i o jugoslavenskoj poljoprivre­di. Ova knjiga nastala je kao rezultat dugogodišnjeg rada, osobito u seminari­ma u Göttingenu i Hohenheimu, a na­mijenjena je prvenstveno studentima, koji teže dolaze do literature za ovu problematiku.Sadržaj knjige podijeljen je u sedam poglavlja. Ona su manje zasebne cjeline, ali u osnovi komplementarne. Autor po­lazi od činjenice da je problem hrane u svijetu sve aktuelniji i da se ne može prijeći preko rezultata socijalističkih re­volucija, koje su donijele i neke speci­fičnosti u organizaciji poljoprivrede.U prvom dijelu Bergmann govori o op­ćim karakteristikama socijalističkih ze­malja navodeći pokazatelje struktura i promjena u njima. Drugi je dio posve­ćen zemljama s kolektivističkom poljo­privredom (SSSR, DDR, CSR), treći go­vori o zemljama s nekolektivističkom poljoprivredom (SFRJ, Poljska), a če­tvrti je posvećen socijalističkim zemlja­ma u razvoju (Kina, Kuba, DR Vijet­nam). U ostala dva poglavlja autor pišeo marksističkoj agrarnoj koncepciji i problemu uspoređivanja i tendencijama razvitka.75Osnovna autorova teza jest da speci­fičnosti društvenog razvitka (historijske i kulturne) čine objektivan temelj spe­cifičnosti agrarne politike i modela u po­ljoprivredi. Komparirajući pojedine ka­rakteristike — tipologiskim pristupom— Bergmann smatra da su kolektiviza- rodan oblik organizacije u poljoprivredi cija, narodne komune, kibutzi, samo pri- prihvatljiv za pojedine zemlje. U dalj­njem se razvitku ne očekuje ukidanje kolektivističke privrede, jer je došlo do demokratizacije i zajedničke svijesti0 prihvatljivosti takva oblika u ostvare­nju vlastitih ciljeva, kao što se ne može očekivati niti ukidanje privatnoga (ili njegovo širenje u Jugoslaviji), jer je ono našlo svoje mjesto u privredi ove zemlje, a njegovo- širenje je limitirano.Bergmannova knjiga »Agrarna politika1 poljoprivreda socijalističkih zemalja«, pisana je veoma sažeto i stručno. Ona prikazuje osnovne momente razvitka po­jedinih zemalja, promjenu struktura i politiku, sve potkrijepljeno sa preko 140 tablica i grafikona. Vrlo su interesantne njegove usporedbe nekih oblika organi­zacije u poljoprivredi, što za čitaoce koji se i bave ovom problematikom može biti veoma korisno. Iako je u nekim objašnjenjima autor pomalo štur, to ne bismo uzeli kao nedostatak jer (poda­cima) čitaoca navodi na razmišljanje.Knjigu preporučujemo osobito studen­tima u okviru kolegija »Sociologija nase­lja« kao korisnu literaturu i izvor po­dataka, koje će inače teže naći sistema­tizirane. Bilo bi korisno kad bi postojala mogućnost da se ova knjiga prevede.Ivan CifrićGrupa autoraOD UDRUŽENOG RADA DO ASOCIJACIJE SLOBODNIH PROIZVOĐAČA I i IINaše teme, Zagreb, 1975. 215 + 213 str.Nešto preko godinu dana poslije sa­vjetovanja, koje su organizirali Gradski komitet i Komisija za idejno-političku i organizacionu izgradnju Saveza komuni­sta Gradske konferencije SKH Zagreba i Istraživački, izdavački i obrazovni cen­tar »Naše teme«, ugledali su svjetlost dana materijali »studioznih saopćenjai diskusija« s ciljem da čitateljima omo­guće »dublje ovladavanje teorijom pro­cesa udruživanja rada i praksom orga­niziranja na toj osnovi« (5). Sama či­njenica da su među koricama od dvije simpatično opremljene knjige prilozi tri­deset autora govori o značajnoj obuhvat­nosti i interdisciplinarnosti pristupa ud­ruženom radu koji »nije tek puka ustav- no-pravna kategorija niti pak samo bu­duća praksa našeg društvenog života, nego, kao revolucionarno opredjeljenje, istovremeno znači i sadašnju etapu os­tvarenja Marxovih ideja na putu izgrad­nje asocijacije slobodnih proizvođača«(5).Prvu knjigu čine slijedeći prilozi: Vla­dimir Bakarić »Prema asocijaciji slobod­nih proizvođača« (uvodno saopćenje na savjetovanju); Milka Planine »Zadaci Saveza komunista u ovoj etapi revoluci­je«; Leon Geršković »Teze za »političko- -ekonomski sistem po Ustavu 1974.«; Dra- gomir Vojnić »Udruženi rad i razvoj pri­vrednog sistema«; Ante Lešaja »Udruže­ni rad u robnoj privredi socijalističkog društva«; Drago Gorupić »Samoupravno udruživanje rada u privredi« Pero Jur- kcvić »Udruženi rad — nosilac eko­nomske politike; Dragomir Drašković »Udruženi rad — istorijski nov proces društvene proizvodnje«; Ivan Šifter »Od poduzeća, OOUR-a, do udruže­nog rada«; Josip Županov »Udruženi rad i hipoteka grupnog poduzetni­štva«; Mirko Car »Unutrašnji sistem u samoupravnoj organizaciji udruženog ra­da i njegove funkcije«; Ivo Burić »O ne­koliko praktičnih pitanja socijalističke afirmacije minulog rada«; Ivan Cifrić »Neki aspekti udruženog rada i udruživa­nje individualnih poljoprivrednih proiz­vođača« i Helmut Landher »Ekonomska morfologija i uloga udruženog rada kao predmeti istraživanja«.U drugoj knjizi, koja po obujmu ne za­ostaje za prvom, nalaze se radovi: Jakov Blažević »Samoupravna socijalistička de­mokracija i odumiranje države«, Marin- ko Gruić »Savez komunista — organiza­cija radničke klase«, Dušan Bilandžić »Praktične dileme u ostvarivanju dru­štvene uloge organizacija Saveza komu­nista«, Jovan Mirić »Savez komunista, interesi, udruženi rad«, Ivan Perić »Ud­ruženi rad i socijalistička demokracija«, Mile Maksić »Radnička kontrola — fak­tor jačanja razvoja samoupravnih soci­jalističkih odnosa«, Matko Meštrović »Udruženi rad i znanstveno-tehnološka revolucija«, Mirko Bošnjak »Kulturna76

Theodor Bergmann, Agrarpolitik und Agrarwirtschaft sozialistischer Länder

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia