Ivan Cifrić

Cifrić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PrikaziRadovan VukadinovićSILA I INTERESI VANJSKA POLITIKA SADPolitička biblioteka 1, Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb 1972, 398Uloga Sjedinjenih Američkih Država u međunarodnim odnosima sigurno je značajan faktor, bez kojeg je nemoguće analizirati događaje u međunarodnim zbivanjima i razvoju. Ta uloga postepe­no jača i postaje dominantna, pogotovu nakon napuštanja doktrine »Amerika — Amerikancima«. I prije Prvoga svjetskog rata, a pogotovu poslije Drugoga svjet­skog rata Sjedinjene Američke Države izbijaju u prvi plan u hijerarhiji među­narodnih odnosa. Njihov ekonomski po­ložaj, snaga i politički utjecaj, reflektira se u zavisnosti mnogih zemalja i danas.Prema riječima autora, pisati o Sjedi­njenim Američkim Državama, posebice0 njihovoj vanjskoj politici, nije jedno­stavno ni lako. Stoga bi ova knjiga kao prvo djelo takve vrste u nas, trebala poslužiti ne samo studentima političkih1 društvenih znanosti nego i drugim stu­dentima i svim onim ljudima koji se zanimaju za probleme suvremenih me­đunarodnih odnosa.Knjiga imade tri dijela. U prvom di­jelu »Pax Amerikancima« autor daje su­maran prikaz američkih vanjsko-politič- kih kretanja, proširenja njena interesa i realizacije njene vladajuće uloge nakon Drugoga svjetskog rata. Posebno velike zasluge u tome imao je predsjednik Tru­man, koji se između ostaloga, služio i atomskom bombom kao najjačim sim­bolom američke svemoći, što se u kraj­njoj liniji svodilo na antikomunizam i zaoštravanje hladnog rata. Dominirala su dva osnovna vanjskopolitička cilja: »globalno proširenje američkog utjecaja i penetracije i maksimalno suzbijanje mogućnosti djelovanja druge sile — So­vi etskog Saveza, odnosno komunizma« (str. 30).U drugom dijelu, »Institucije i akteri vanjskopolitičkog djelovanja«, autor iz­laže mehanizam donošenja vanjskopoli­tičkih odluka, koji nastaje ne samo u institucionalnim okvirima (Izvršni ured predsjednika, State Department, Central­na obavještajna agencija, i dr.) nego i prikazivanjem najvažnijih aktera ame­ričkog vanjsko-političkog djelovanja i odlučivanja (npr. vojno-industrijski kom­pleks).Treći dio, »Glavni pravci američke vanjsko-političke akcije«, jest analiza uloge i mjesta Sjedinjenih Američkih Država. Vidi se da su glavni pravci ame­ričke akcije usmjereni na odnose s isto- čno-evropskim zemljama i zapadnim sa­veznicima. Odnosi s Narodnom Republi­kom Kinom i SSSR-om zauzimaju cen­tralno mjesto. Sve ostale akcije i djelo­vanja na drugim područjima promatraju se isključivo u kontekstu odnosa vele­sila.Današnji svijet, prema riječima auto­ra, ispunjen je još uvijek silom i intere­sima velikih država. Pun je promjena, kvalitativnih i kvantitativnih preobraža­ja, pa velike sile moraju korigirati, čak bitno mijenjati svoju vanjsko-političku strategiju. Postojeća snaga i položaj Sje­dinjenih Američkih Država nisu više do­voljna garancija za uspješnu realizaciju općih interesa. Sjedinjene Američke Države, također, moraju naći svoje mje­sto u međunarodnoj zajednici i provesti proces prilagođavanja uvjetima suvre­menog razvoja.Vladimir KušanAleksandar TodorovićSOCIOLOGIJA MALOLETNICKE BANDERadnički univerzitet »Radivoj Ćirpanov«, Novi Sad 1973. godine, 214 stranicaFenomen delinkvencije veoma je aktu­alan u svjetskim razmjerima. Gotovo nema područja na kojemu se on danasne javlja. Osobito se mnogo govori o tzv. malolj etničkoj delinkvenciji, koja posta­je preokupacija mnoštva ustanova i in­stitucija, od znanstvenih do preventivnih.I naše društvo, kao jedno od veoma dinamičnih društava, nije imuno od de­vijacija. Dapače, pojava stanovitih oblika aberantnog ponašanja, koji se sve više šire, u porastu je. To naravno navodi da se naše socijalističko društvo ne može indiferentno odnositi prema šire­nju fenomena delinkvencije maloljetni­ka. Maloljetnička delinkvencija, od naj­jednostavnijih individualnih prijestupa, do moderno organiziranih kolektivnih prijestupništava i banda, kod nas je u porastu. To je navelo autora da se po­zabavi problemom delinkvencije: na te­melju podataka četiriju centara za soci­jalni rad u Beogradu — koji nisu baš najprikladniji za sociologijske analize— on pokušava osvijetliti ovu pojavu u našemu društvu. U tome mu kao osno­va služe dosadašnja proučavanja krimi­naliteta i malolj etničke delinkvencije u svijetu, najviše na Zapadu.Autor je knjigu nazvao »Sociologija maloletničke bande«. To je donekle i ra­zumljivo s obzirom na tendenciju da sistematičnije prikaže nastanak, faktore stvaranja, oblike djelovanja banda i po­sljedice svega toga. Knjiga ima šesnaest odjeljaka, koji svaki za sebe čine odre­đenu cjelinu, a koje autor vješto uklapa u jedinstvenu studiju. Pokušaj da se zasnuje u našoj sociologijskoj misli po­sebna sociologija banda, ako se bandom može definirati predstojeći porast malo­lj etničkog organiziranog prijestupništva, svakako zaslužuje pohvalu, iako se ovaj pokušaj ne može smatrati dovršenim, nego samo nastojanjem da se, s obzirom na vanjske faktore sredine, posebice ur­banizirane, i unutrašnje odnose u takvim grupama, osvijetli njihovo djelovanje kao i problem preventivnih mjera jedno­ga društva.Todorović u svojoj studiji razmatra po poglavljima slijedeće probleme: Na­stanak i razvoj maloletničkih banda, Osnovna teoretska i metodološka pola­zišta u izučavanju maloletničkih banda, Fenomenologija maloletničkih grupa i banda, Urbanizacija i maloletničke ban­de, Ekološka sredina i maloletničke ban­de, Struktura maloletničkih banda, Pot- kulturni sistemi i maloletničke bande, Referentne grupe, Potkulture i malolet­ničke bande, Slobodno vreme i malolet­ničke bande, Masovna kultura i malolet­ničke bande, Neki posebni uzroci koji90dovode do formiranja maloletničkih ban­da. Nekoliko posljednjih poglavlja po­svetio je pitanjima prevencije. To su: Prevencija za maloletničke bande, Me­todi povezivanja sa maloletničkom ban­dom i preventivna aktivnost u grupi, te Preventivna uloga škole.U jednom poglavlju na kraju autor iznosi važnost proučavanja maloljetnič- kih banda za našu društvenu stvarnost.Budući da nema svrhe izlagati sadržaj pojedinih odeljaka navest ćemo samo osnovne stavove koji proizlaze iz auto­rova pera. Već prijašnji Todorovićevi radovi ukazivali su na interes za ovaj fenomen u našem društvu. To se poka­zuje i ovoga puta iako zasad nema do­voljno pokazatelja koji bi sigurno do­zvoljavali izvođenje nekih općenitijih postavki. Autor očigledno za tim nije ni išao u svojoj studiji. Ipak je interesant­no da se i ova grana sociologije javlja na društvenoj sceni. Iako se autor više bavi problemima same bande, njezina nastanka i unutrašnjih mehanizama ži­vota takve grupe, a manje samom našom stvarnošću, on na kraju, prezentirajući nam brojne pokazatelje kriminaliteta maloljetnika, zaključuje da je u porastu kriminalitet mlađih osoba i to izvršen u grupi. Znači da se, kao i na Zapadu, stvaraju organizirani oblici delinkvent­nog djelovanja maloljetnika i da se oni sve više šire. To svakako treba zabrinja­vati ne samo organe gonjenja nego i sa­me znanstvenike. Zato autor ove studije pledira za upošljavanjem što više kvali­ficiranih ljudi u ustanovama koje se bave prevencijom delinkvencije.Autor je vrlo dobro zapazio da je naj­značajniji faktor koji utječe na stvara­nje delinkvencije, posebno maloljetničke— urbanizacija, kao i masovna kultura, problem konzumacije slobodnoga vre­mena i subkulturni sistemi.Kakva će dalje biti tendencija malo­lj etničkoga prijestupništva u nas prven­stveno zavisi od općih tendencija u na­šem društvu, a tek onda o djelovanju preventivnih ustanova.Ivan CifrićJose L. ArangurenSOCIOLOGIE DE ^INFORMATION(Sociologija informacije) Mondadori, Milano 1973, 243 stranice»Svijet spoznaje« naziv je biblioteke koju je pokrenula izdavačka kuća Hach-

Aleksandar Todorović, Sociologija maloletničke bande

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia