Boris Sisek

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

REVIJA ZA SOCIOLOGIJUprikaz metodologijskih problema empi­rijske sociologije, te izabrani rezultati dosadašnjih istraživanja. On je zapravo rezultat iskustava istraživača u Institutu za sociologijska istraživanja Sveučilišta u Kolnu, koji već dulje od 20 godina nastoje sistematski pridonijeti izgrad­nji empirijske sociologije u nastavi i u istraživačkoj praksi. Rezultat je njihova nastojanja ujedinjavanje istraživačke prakse s određenim teorijskim predodž­bama sociologije.U priručniku nalazimo radove pedese­tak suradnika iz čitavog svijeta, radove koji su nastavak njihovih planskih dis­kusija o metodologijskim problemima. Ta su razmatranja vremenom upotpu­njena konkretnim sadržajima do kojih je došlo u realizaciji mnogih istraživanja i koja su na kraju dovela do sažimanja opće teorijske sociologije i njezinih os­novnih kategorija.Svesci I—IV džepnog izdanja jesu za­pravo treće prerađeno prošireno izdanje poznatog priručnika Handbuch der em­pirischen Sozialforschung (Band I).U novom džepnom izdanju gradivo je podijeljeno u četiri sveska a svaki sve­zak sadržava: opći pregled sadržaja či­tavog dijela i detaljni pregled sadržaja svakog sveska. Svaki svezak ima imen- ski i predmetni registar a na kraju i registar za sva četiri sveska koji odgo­varaju prvom svesku priručnika u nje­govu prvobitnom obliku.Prva tri glavna dijela ujedinjenja u prvom svesku prvog i drugog izdanja podijeljena su u četiri sveska džepnog izdanja.Treći svezak odnosi se na osnovne me­tode i tehnike empirijskog istraživanja u društvenim znanostima, i obuhvaća slijedeća poglavlja: Postupci uzorkova- nja u društvenim istraživanjima (Erwin K. Scheuch), Postupci skuliranju u dru­štvenim istraživanjima (Erwin K. Sche­uch i Helmuth Zehnfennig), Faktorska analiza (Peter R. Hofstatter), Eksperi­ment u sociologiji (Robert Pages), te Osnovni pojmovi i metode računanja u statistici za istraživače na polju društve­nih znanosti (Paul Neurath).Krešimir ćićakJosip DeželjinOSLOBAĐANJE RADABiblioteka »Znanje«, Marksistički centar, Centar za društvenu i uslužnu djelatnost mladih, Rijeka 1975, 209 + 10 stranicaDruštveno-ekonomski pojam »oslobo­đenje rada« sačinjavaju dvije bitne od­rednice: a) čovjekovo sve obuhvatnije ovladavanje prirodom, tj. porast društve­ne proizvodnosti rada, a time i stvaranje sve većih mogućnosti za kreativni ljud­ski rad i b) ovladavanje odnosima izme­đu čovjeka i čovjeka — eliminiraju se svi posrednici (tzv. »treći faktor«, tj. eksploatatori) između sudionika procesa društvene reprodukcije.U našim uvjetima taj se pojam kon- kretizira kao odnos između proizvodnih snaga znanstveno-tehnološke revolucije i proizvodnih odnosa samoupravnog so­cijalizma. Osnovne koordinate unutar kojih treba analizirati proces oslobođe­nja rada u uvjetima samoupravljanja jesu: društveno vlasništvo nad sredstvi­ma za proizvodnju — udruženi rad — raspodjela prema rezultatima rada. Ra­di se o tome da udruženi proizvođači ovladaju cjelinom procesa društvene re­produkcije, tj. da ostvare takav stupanj integriranosti koji bi omogućio nesme­tanu reprodukciju, bez posrednika (dr­žave ili društveno-političkih zajednica). Autorova je osnovna preokupacija kako povezati sve sfere društvenog rada da bi se realizirali osnovni postulati samo­upravnog društva. Nazivom knjige Oslo­bađanje rada, kako kaže u uvodu, Deže­l j i n  upravo želi izraziti neprekidnost pro­cesa revolucionarnog preobražaja dru­štva u pravcu stvaranja slobodne asoci­jacije proizvođača.Knjiga obuhvaća slijedeće dijelove: Čovjek u samoupravnom socijalizmu u uvjetima z^^cuisivaio-iclifnckc vcvolucijc, Proizvodnja, trgovina i financijska (ban­karska) djelatnost u teoriji i novim us­tavima, Samoupravno socijalističko ud­ruživanje privredne i odgojno-obrazovne djelatnosti te Samoupravno socijalistič­ko planiranje razvoja.U prvom poglavlju autor razmatra os­novne karakteristike znanstveno-tehnič- ke revolucije, njen utjecaj na razvitak proizvodnih snaga i zahtjeve koje takav razvitak postavlja pred proizvodne od­nose, te relacije koje se između njih tre­ba da uspostave. Poseban naglasak au­tor stavlja na analizu kadrovske funkci­90PRIKAZIje u samoupravnom socijalizmu i njenih razlika u odnosu na kapitalizam. Deže­ljin smatra da »kadrovi i kadrovska funkcija u samoupravnom socijalizmu moraju slijediti zahtjeve znanstveno-te- hničke revolucije, ali se istovremeno u formuliranju i realiziranju kadrovske politike mora udovoljiti i zahtjevima ko­ji proizlaze iz položaja i uloge čovjeka u tom društvu« (str. 22).Drugo je poglavlje autor posvetio na­činu povezivanja tri osnovne sfere aktiv­nosti društvenog procesa reprodukcije (proizvodne, prometne, financijske) na kvalitetno drugačiji način nego što je ta povezanost ostvarivana u proteklom raz­doblju. Naime, poznato je da je upravo na ovom području dolazilo do najočiti­jeg narušavanja samoupravnih socijalis­tičkih odnosa, a takvo stanje zadržalo se sve do danas. Kako ostvariti utjecaj proizvodne sfere na poslovanje banaka, kako odrediti dohodak trgovinskih or­ganizacija — to su osnovna pitanja na koja Deželjin pokušava odgovoriti.U poglavlju Samoupravno socijalisti­čko udruživanje privredne i odgojno- -obrazovne djelatnosti prije svega čita­mo autorov kratak osvrt na dosadašnji razvoj interesnih zajednica za usmjere­no obrazovanje, zatim o obrazovnoj dje­latnosti kao integralnom dijelu jedinstve­nog sistema udruženog rada, da bi na­kon toga pokušao odgovoriti na složeni problem mjerenja doprinosa obrazovne djelatnosti društvenoj proizvodnosti ra­da. Iz ovog dijela knjige vidi se da je autoru ova problematika najbliža. Na­glašava da je u vrednovanju obrazovne usluge nemoguće primijeniti isključivo tržišne principe. No, u traženju rješe­nja Deželjin se opredjeljuje za ove po­kazatelje: a) povećanje dohotka po no­vo zaposlenom obrazovanom radniku, b) apsolutno povećanje dohotka po jed­nom zaposlenom radniku (dakle, starom i novom radniku) i c) povećanje dohotka po jedinici angažiranih sredstava minu­log rada (str. 134—135).Četvrto poglavlje Samoupravno socija­lističko planiranje razvoja ukazuje na nužnost i aktualnost izgradnje sistema samoupravnog planiranja i na njegovu suštinu. Ovaj je dio dosta kratak, pre- općenit, a veliki mu je nedostatak što ne analizira (ili barem ne naznačuje) od­nos tržišta i plana, što je jedan od glav­nih problema u funkcioniranju našeg društva.Za knjigu se može reći da je uglavnom ostala na razini osnovnih problema. No,autor ju je tako i koncipirao — nastala je u vrijeme rasprava o novim ustavima i programatskim dokumentima SKJ i SKH, i poslije, u samoj akciji za njihovo provođenje u život. Imamo li to na umu, onda treba reći da je knjiga ispunila svrhu kojoj je namijenjena.Boris SisekHermann WeberDAS PRINZIP LINKS(Eine Dokumentation. Beiträge zur Dis­kussion des demokratischen Sozialismus in Deutschland 1847—1973)Fakelträger Verlag, Ulm 1973, 336 + 23 straniceU Predgovoru knjige autor navodi po­vod za sažimanje cjelokupne dokumen­tacije o demokratskom socijalizmu u Njemačkoj 1847—1973. u jedan svezak. Naime, izborna kampanja za savezni par­lament SR Njemačke godine 1972. vodila je politizaciji velikog dijela građanstva pri čemu je u prvi plan izbio pojam, koji na ideološkom i političkom područ­ju već dugo nije igrao značajniju ulogu: »demokratski socijalizam« (str. 7). De­bata, koja se vodila, pokrenula je pita­nje cilja i puta demokratskog socijaliz­ma, što je bila glavna tema Kongresa SPD (Socijaldemokratska partija Nje­mačke) godine 1973. održanog u Hanno- veru. Ranije se, naime, govorilo o razmi- moilaženju u shvaćanju demokratskog socijalizma unutar SPD. Odgovor Kon­gresa sadržan je u ovoj knjizi, a objav­ljivanjem dokumenata željelo se zainte­resirane, s jedne strane, upoznati sa tra­dicijom a, s druge strane, sa suvreme­nom kontroverzom.Knjiga donosi 133 dokumentarna teks­ta u pet glavnih tema, razvrstanim u je­danaest poglavlja.Historijski dio počinje s programat­skim izlaganjem ciljeva od godine 1867, objašnjava diskusiju oko reforme i revo­lucije nakon 1847, i završava s izlaga­njem nove situacije od 1945.U aktualnom dijelu nalazimo najva­žnije odjeljke Godesberškog programa s partijskog kongresa godine 1959. i di­skusiju oko njegova nastajanja, zatim članke, govore i dokumente koji nam91

Josip Deželjin, Oslobađanje rada

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia