Ivan Cifrić

Cifrić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZISTIPE ŠUVAR:SOCIOLOŠKI PRESJEK JUGOSLAVENSKOG DRUŠTVA(Školska knjiga, Zagreb, 1970.)Naše je društvo zanimljivo za druš­tvene znanosti, a posebno za sociologiju, socijalnu psihologiju i antropologiju. U njemu znanstveni radnik nalazi intere­santna područja i specifične probleme za svoj rad. Dinamičan tempo transformacije društveno-ekonomskih i kulturnih struk­tura nameće potrebu za sintetičkim socio­loškim radovima i globalnim pristupom problemima.Jedan takav pokušaj jest i knjižica Stive Šuvara, a koja tretira aktuelne pro­bleme našega društva i pitanja njegove daljnje perspektive. Autor analizira druš­tvene strukture polazeći od njezinih teo­rijskih pretpostavki i društvenih činjeni­ca (koristeći se velikim brojem podataka) sve do pitanja političkog sistema.Osnovni cilj ovoga rada je ukazivanje na procese koji se odvijaju u suvremenom jugoslavenskom društvu. Studija ima tri dijela: »Društvena struktura i društvena morfologija«, »Ulaženje u industrijsku ci­vilizaciju« i »Jugoslavenski put u socija­lizam«.U prvom dijelu knjige, navodeći neko­liko koncepcija socijalne stratifikacije, au­tor izlaže svoju koncepciju klasa i slojeva u Jugoslaviji. Polaznu točku na kojoj gra­di svoju koncepciju predstavlja činjenica da je jugoslavensko društvo klasno druš­tvo i on u njemu razlikuje tri kategorije: (a) radničku klasu, (b) sitne proizvođače s vlastitim sredstvima rada i (c) katego- ju neproizvodnih radnika, koju naziva »kcntraklasa«. Unutar svake od klasa po­stoje diferencijacije na pojedine slojeve. Radničku klasu čine neposredni proizvo­đači, ali joj pripadaju i neproizvodni rad­nici ukoliko su u istim uvjetima društve­ne raspodjele. Najbrojnija je druga klasa u kojoj seljaci čine dominantni dio. »Kon- traklasa« obavlja điuštveno nužne i ko­risne poslove na čemu i počiva njezina mogućnost prisvajanja dijela društvenih sredstava i njena moć. Samoupravljanje i jednaki položaj svih klasa u društvenoj raspodjeli rezultata rada predstavljaju na­čin prevladavanja najamnog odnosa rad­ničke klase prarna »kontraklasi«.Ideja koja prožima drugi dio Šuvarove studije mogla bi se izraziti kao dinamizam u razvitku struktura i društvenih promje­na, a koji uvjetuje različite probleme. Njihov je izvor u neujednačenosti stupnja razvoja, regionalnog i socijalnog.U trećem dijelu knjige raspravlja i analizira probleme društvenog i politič­kog sistema u Jugoslaviji. Autor tu go­vori o problemu samoupravljanja, demo­kracije i međunacionalnim odnosima. On pred sobom ima viziju realne društvene perspektive svih klasno-socijalnih skupi­na u jugoslavenskoj zajednici.I. C.IVO VINSKI:KLASNA PODJELA STANOVNIŠTVA I NACIONALNOG DOHOTKA JUGOSLA­VIJE U 1938. ['Ekonomski institut, Zagreb, 1970.)Knjiga Ive Vinskoga pokušaj je kvan­titativnog pristupa problemima klasne strukture i odnosa promatranih u distri­buciji nacionalnog dohotka u Jugoslaviji u 1938. godini. Autor uzima baš ovu go­dinu zato što je to bila posljednja »mir­nodopska« godina u staroj Jugoslaviji a razvoj kapitalizma je kulminirao.Budući da postoje različite interpreta­cije klasnih odnosa kroz prizmu aproksi­mativnog brojčanog omjera, u kojima se67

Stipe Šuvar: Sociološki presjek jugoslavenskog društva

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia