Celestin Sardelić

Sardelić, Celestin

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

dansko društvo tek uspostavlja i pob­jeđuje u konfrontaciji sa svijetom feu­dalizma tako i kad se ono stabilizira, konsolidira i dalje razvija« (str. 35). Ko­risteći se obiljem statističkih podataka K. Mayera, R. Lampmana, R. H. Taw- neya, E. Gaumenta, C. W. Millsa, T. Botomora, J. Revela, D. Grossera, I. Vin­skog i drugih, autor je utvrdio da su društvene nejednakosti jedna od »sre­dišnjih činjenica društvenog života lju­di« (str. 45) u modernom građanskom društvu.U trećem poglavlju, »Građanska mi­sao o društvu i društvene nejednakosti«, autor daje najprije razvoj građanske misli o društvu i njen stav prema »sre­dišnjoj činjenici društvenog života lju­di« pa zaključuje da građanska misao0 društvu čitav problem društvenih ne­jednakosti ili jednakosti uvijek razmat­ra i nastoji riješiti ne stavljajući u pi­tanje opće okvire društvenog svijeta građanskog društva (str. 122).Četvrto poglavlje »Marx i društvena nejednakost« jest, na neki način, kritič­ki obračun sa građanskim teorijama o problemu društvenih nejednakosti. Iako Marx nije napisao rad posvećen isklju­čivo problemu društvenih nejednakosti očito je da je taj problem nezaobilazan za takvu misao kao što je Marxova, mi­sao koja se svom snagom usredotočila na kritičku analizu klasnog društva i emancipaciju radničke klase »koja je ujedno i magistralni put emancipacije društva od klasnih odnosa, klasnih in­stitucija i klasnih struktura uopće« (str. 125). Za Marxa su društvene nejedna­kosti samo aspekt postojanja klasnog društva ili čak pravi način postojanja takva društva.Zaključno, peto poglavlje ove veoma zanimljive knjige »Suvremeno društvo1 društvene nejednakosti« ukazuje na važnost tog problema za suvremeni svi­jet kako građanske tako i socijalističke boje. Autor čak podvlači da je problem društvenih nejednakosti i jednakosti izazov za moderni socijalizam, za nje­govu misao, za socijalistički pokret, i to bitan izazov. Povijesno, bitno rješe­nje problema društvenih nejednakosti autor vidi u samoupravnom socijaliz­mu jer »samoupravni socijalizam mora dovoditi u pitanje društvenu nejedna­kost isto tako kako društvena nejedna­kost sistematske i strukturalne naravi neminovno dovodi u pitanje samouprav­ni socijalizam« (str. 182).Ova Vrcanova knjiga i pored nekih terminoloških neusaglašenosti (naslovidrugog i četvrtog poglavlja ne slažu se sa sadržajem jer se u naslovu govori o društvenoj nejednakosti a u sadržaju o društvenim nejednakostima — podvu­kao S. B.) donosi na prvom mjestu iscrpnu analizu problema društvenih nejednakosti, zatim analizu razvoja mi­sli o društvenim nejednakostima i uka­zuje na mogućnosti novih socioloških zadiranja u taj nadasve važan problem. Otud će je svaka sociološka (i ne samo sociološka) biblioteka objeručke pri­hvatiti.Sava BogdanovićJosip Broz TitoSAMOUPRAVNI SOCIJALIZAM IZBOR TEKSTOVABiblioteka »Suvremena misao«, Školska knjiga, Zagreb 1974, priredio Mirko BolfekU knjizi Samoupravni socijalizam u šest poglavlja prezentiran je izbor tek- slova, govora i članaka Josipa Broza Tita.U prvom poglavlju (»Uvođenje samo­upravljanja i bit proleterske demokra­cije«), koje prema riječima sastavljača izbora M. Bolfeka »obuhvaća najznačaj­nije tekstove u gotovo integralnom ob­liku — od uvođenja samoupravljanja do Drugog kongresa samoupravljanja« (str. 227), govori se o zahtjevu »tvornice rad­nicima«, o radničkom samoupravljanju u praksi, o radnicima kao nosiocima proširene reprodukcije, o višku rada (tekstovi su priređeni u širokoj lepezi, od ekspozea u Narodnoj skupštini 1950, do izlaganja na Drugom kongresu sa­moupravljača godine 1971).U drugom dijelu (»Samoupravljanje i država«) prezentirani su prilozi o odu­miranju države, o socijalističkoj demo­kraciji, o razvoju društveno-političkog sistema, o komuni, o planiranju i ras­podjeli, te o općenarodnoj obrani.Treći dio nosi naslov »Samoupravlja­nje i radnička klasa« i u njemu se go­vori o radničkoj klasi kao osnovnom revolucionarnom subjektu, o radniku kao proizvođaču i upravljaču, o soci­jalnim razlikama, o jedinstvu radničke klase Jugoslavije i o novom Ustavu.U četvrtom dijelu knjige (»Samoup­ravljanje i međunacionalni odnosi«) iz­nose se Titove misli o ravnopravnosti i povezanosti na samoupravnim osno­113vama, o bratstvu i jedinstvu naših na­roda, o funkciji federacije i republike, te o klasnoj podlozi nacionalizma.Relacija »Samoupravljanje i Savez komunista« tema je petog poglavlja u kojem se govori o Savezu komunista kao avangardi radničke klase, o ulozi i od­govornosti komunista, o liku komuniste,0 demokratskom centralizmu, o ostva­rivanju jedinstva i borbi protiv frakcio naštva, o Savezu komunista, omladini1 samoupravljanju.Posljednje, šesto poglavlje (»Samoup­ravljanje, koegzistencija i socijalizam kao svjetski proces«) donosi radove o raznolikosti oblika socijalističkog pre­obražaja, o klasnoj biti politike nesvr- stavanja i koegzistencije, te o dekoloni­zaciji, problemima razvoja i neokoloni- jalizmu.Ovaj izbor tekstova J. Broza-Tita, na­mijenjen — kako i sam sastavljač kaže — ponajprije mlađim naraštajima, posebi­ce učenicima i nastavnicima škola dru­gog stupnja u koje se uvodi predmet »Teorija i praksa samoupravnog soci­jalizma«, predstavlja široku lepezu idej­nih, političkih, pa i teorijskih pristupa čovjeka, koji je svojom vizionarskom mišlju i revolucionarnom akcijom umio uvijek iznova marksističko-lenjmistički promišljajući i odlučno djelujući, pove­zivali neposredne i povijesne interese radničke klase.Tito kao strateg revolucije i društve­nog razvoja (kako kaže D. Bilandžić u uvodnom tekstu knjige »Titova koncep­cija samoupravnog socijalizma«) i u ovim tekstovima (određenim prostorom i namjenom biblioteke) predstavlja se svojim dalekosežnim pogledima, svojom jednostavnosti u izrazu, te po svojoj lenjmističkoj maniri (to će reći stvara- lačko-marksističkom pristupu).Celestin Sardelić114

Josip Broz Tito, Samoupravni socijalizam (izbor tekstova)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia