Stjepan Dolenec

Dolenec, Stjepan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZIje u samoupravnom socijalizmu i njenih razlika u odnosu na kapitalizam. Deže­ljin smatra da »kadrovi i kadrovska funkcija u samoupravnom socijalizmu moraju slijediti zahtjeve znanstveno-te- hničke revolucije, ali se istovremeno u formuliranju i realiziranju kadrovske politike mora udovoljiti i zahtjevima ko­ji proizlaze iz položaja i uloge čovjeka u tom društvu« (str. 22).Drugo je poglavlje autor posvetio na­činu povezivanja tri osnovne sfere aktiv­nosti društvenog procesa reprodukcije (proizvodne, prometne, financijske) na kvalitetno drugačiji način nego što je ta povezanost ostvarivana u proteklom raz­doblju. Naime, poznato je da je upravo na ovom području dolazilo do najočiti­jeg narušavanja samoupravnih socijalis­tičkih odnosa, a takvo stanje zadržalo se sve do danas. Kako ostvariti utjecaj proizvodne sfere na poslovanje banaka, kako odrediti dohodak trgovinskih or­ganizacija — to su osnovna pitanja na koja Deželjin pokušava odgovoriti.U poglavlju Samoupravno socijalisti­čko udruživanje privredne i odgojno- -obrazovne djelatnosti prije svega čita­mo autorov kratak osvrt na dosadašnji razvoj interesnih zajednica za usmjere­no obrazovanje, zatim o obrazovnoj dje­latnosti kao integralnom dijelu jedinstve­nog sistema udruženog rada, da bi na­kon toga pokušao odgovoriti na složeni problem mjerenja doprinosa obrazovne djelatnosti društvenoj proizvodnosti ra­da. Iz ovog dijela knjige vidi se da je autoru ova problematika najbliža. Na­glašava da je u vrednovanju obrazovne usluge nemoguće primijeniti isključivo tržišne principe. No, u traženju rješe­nja Deželjin se opredjeljuje za ove po­kazatelje: a) povećanje dohotka po no­vo zaposlenom obrazovanom radniku, b) apsolutno povećanje dohotka po jed­nom zaposlenom radniku (dakle, starom i novom radniku) i c) povećanje dohotka po jedinici angažiranih sredstava minu­log rada (str. 134—135).Četvrto poglavlje Samoupravno socija­lističko planiranje razvoja ukazuje na nužnost i aktualnost izgradnje sistema samoupravnog planiranja i na njegovu suštinu. Ovaj je dio dosta kratak, pre- općenit, a veliki mu je nedostatak što ne analizira (ili barem ne naznačuje) od­nos tržišta i plana, što je jedan od glav­nih problema u funkcioniranju našeg društva.Za knjigu se može reći da je uglavnom ostala na razini osnovnih problema. No,autor ju je tako i koncipirao — nastala je u vrijeme rasprava o novim ustavima i programatskim dokumentima SKJ i SKH, i poslije, u samoj akciji za njihovo provođenje u život. Imamo li to na umu, onda treba reći da je knjiga ispunila svrhu kojoj je namijenjena.Boris SisekHermann WeberDAS PRINZIP LINKS(Eine Dokumentation. Beiträge zur Dis­kussion des demokratischen Sozialismus in Deutschland 1847—1973)Fakelträger Verlag, Ulm 1973, 336 + 23 straniceU Predgovoru knjige autor navodi po­vod za sažimanje cjelokupne dokumen­tacije o demokratskom socijalizmu u Njemačkoj 1847—1973. u jedan svezak. Naime, izborna kampanja za savezni par­lament SR Njemačke godine 1972. vodila je politizaciji velikog dijela građanstva pri čemu je u prvi plan izbio pojam, koji na ideološkom i političkom područ­ju već dugo nije igrao značajniju ulogu: »demokratski socijalizam« (str. 7). De­bata, koja se vodila, pokrenula je pita­nje cilja i puta demokratskog socijaliz­ma, što je bila glavna tema Kongresa SPD (Socijaldemokratska partija Nje­mačke) godine 1973. održanog u Hanno- veru. Ranije se, naime, govorilo o razmi- moilaženju u shvaćanju demokratskog socijalizma unutar SPD. Odgovor Kon­gresa sadržan je u ovoj knjizi, a objav­ljivanjem dokumenata željelo se zainte­resirane, s jedne strane, upoznati sa tra­dicijom a, s druge strane, sa suvreme­nom kontroverzom.Knjiga donosi 133 dokumentarna teks­ta u pet glavnih tema, razvrstanim u je­danaest poglavlja.Historijski dio počinje s programat­skim izlaganjem ciljeva od godine 1867, objašnjava diskusiju oko reforme i revo­lucije nakon 1847, i završava s izlaga­njem nove situacije od 1945.U aktualnom dijelu nalazimo najva­žnije odjeljke Godesberškog programa s partijskog kongresa godine 1959. i di­skusiju oko njegova nastajanja, zatim članke, govore i dokumente koji nam91REVIJA ZA SOCIOLOGIJUopisuju stanje i situaciju u SR Njemač­koj te put i cilj demokratskog socijaliz­ma kao i pitanje unutarnje partijske strukture i razgraničenja u lijevo i de­sno. Aktualna diskusija sa Kongresa SPD u Hannoveru godine 1973. također je dokumentirana u knjizi. Knjiga prika­zuje i kako se »princip u lijevo« razvija u suvremenoj SPD i što on sadržajno znači.Knjiga »Princip u lijevo« nastoji, bar djelomično, ispuniti prazninu nastalu zbog pomanjkanja dobre i fundirane te­orije, koja bi bila čvrsta okosnica par­tijskog rada SPD. Njezini su izdavači svojim drugovima iz partije, a također i onima izvan nje, pružili materijal, koji može služiti kao osnova za vođenje ar­gumentirane diskusije.Iako se u knjizi našlo prostora za mi­šljenja pripadnika različitih grupacija, ipak, smjerovi i strujanja nisu reprezen­tativno zastupljeni. Dominira ljevica u krilu socijaldemokracije (što je sama izborila aktivnijim sudjelovanjem u dis­kusiji), posebice kada je riječ o pitanji­ma socijalizma.Knjiga je već po svom sadržaju nami­jenjena užem čitateljstvu, zainteresira­nom za tok društvenih zbivanja. Takva nam može poslužiti kao dosta dobar in­formator o stanju socijaldemokracije u SR Njemačkoj, to više što uvršteni tek­stovi dokumenata nisu opterećeni ten­dencioznim komentarima.Stjepan DolenecGERONTOLOŠKI ZBORNIK 1974.Gerontološko društvo SR Srbije, Beo­grad 1975, 202 straniceProdužavanje ljudskog vijeka, s jedne, a opadanje fertiliteta i nizak fekunditet, s druge strane, imaju za posljedicu ubr­zano mijenjanje starosne strukture ju­goslavenske populacije u smislu porasta broja ostarjelih osoba. Stari ljudi, kao populaciona kategorija u specifičnom položaju spram ostalih grupa stanovni­štva, nameću potrebu za specifičnim dru­štvenim tretmanom. Kako je stav jednog društva prema starima odraz dostignu­tog stupnja humanizacije međuljudskih odnosa, razumljivo je da u nas raste interes ne samo za dubljim spoznava­92njem društvenog položaja treće genera­cije, nego još više za sistemskim rješa­vanjem njihovih socijalnih potreba. Svje­doci smo javljanja upravo u posljednje dvije godine nekoliko vrijednih publika­cija te pokretanja istraživanja o polo­žaju starih ljudi u našem društvu.U tom sklopu objavljen je i specijalni brci Ger ontološkog zbornika u kojem je Društvo za gerontologiju SR Srbije objavilo priloge pripremljene za savje­tovanje »Društvo i stari u porodici«. Prema riječima organizatora savjetova­nja i Redakcijskog odbora Zbornika, ide­ja vodilja bio im je stav iz Rezolucije Skupštine SR Srbije o društvenoj brizi za ostarjele osobe »(...) težište u pruža­nju društvene zaštite ostarelim licima treba usmeriti na stvaranje odgovaraju­ćih preduslova da ostarelo lice svoju starost provede u svom stanu, odnosno u stanu svoje porodice, rodbine i si.«. Mi­šljenja smo da je unatoč brojnim prilo­zima autora različitog znanstvenog pro­fila, ovaj zadatak tek djelomično ispu­njen. Naime, položaj pripadnika treće generacije u obitelji i njihov porodični život nisu dovoljno kompleksno obu­hvaćeni.Na 202 stranice ovoga Zbornika čitamoo teorijskim spoznajama i rezultatima istraživanja o starim osobama u obite­lji i domaćinstvu, o stambenom standar­du, o legislativnoj djelatnosti u odnosu na ostarjela lica (socijalno-pravna zašti­ta, poreska politika, ostvarivanje prava po osnovi minulog rada), te o prilično opširno obrađenim problemima socijal- no-medicinske i zdravstvene zaštite pri­padnika treće generacije. Nabrojimo one priloge koji su od prvenstvenog znanstve­nog interesa za čitaoce našeg časopisa, znači one koji se bave sociologijskim, pravnim, socijalnim i stambenim aspek­tima položaja starih ljudi u našem dru­štvu.Miroslav Živković piše na temu »Veze starih roditelja i njihove dece« (str. 8—21), Borislav Gligorijević o »Radnom statusu ostarelih lica kao činiocu po­trebe za socijalnom zaštitom« (str. 48— —60), Angelina Miljković-Džaković o »Značaju i ulozi mladih u društvenoj brizi za ostarjela lica« (str. 22—31), Bog­dan Nestorović o »Stanovanju starih lju­di u porodici« (str. 93—97).U pravni pristup položaju ostarjelih osoba mogu se uvrstiti radovi: »Poreska politika i društveno staranje o starima« Arsena Videnova (str. 32—39), »Socijalno-

Hermann Weber, Das Prinzip Links (Eine Dokumentation. Beiträge zur Diskussion des demokratischen Sozialismus in Deutschland 1847–1973)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia