Ivan Cifrić

Cifrić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

slavnijim društvima« obuhvaća napise ko­ji su sastavni dio zbirke »Društvena ne­jednakost« i njen šesti dio.U sedmom su dijelu obrađene »Kaste kao oblici društvene nejednakosti«, dok su u osmom dijelu obrađene »Rase i dru­štvena slojevitost«. Navedeni dijelovi da­ju bogat pregled stratifikacijskih varijaci­ja u svijetu.Deveti je dio nazvan »Jednakost i ne­jednakost: ideje i praksa«, a reprezentant problema je Dumont. U svom članku »Ka­ste, rasizam i slojevitost: shvaćanje dru­štvenih antropologista«, on antropološki objašnjava različite oblike diferencijacije i nejednakosti. Konačno, sam se pita: Da li se danas u svijetu povećava ili sma­njuje društvena nejednakost? Analiziraju­ći stvarno stanje u svijetu, on ustvrđuje da se društvena nejednakost, ipak, smanjuje.Poradi bogatog izbora članaka, napisa i dijelova knjiga, ovaj je zbornik o dru­štvenoj nejednakosti koristan priručnik svakom sociologu.Ivan LučevIVAN KUVAČIC:Obilje i nasilje(Praxis, Zagreb, 1970.)Knjiga Ivana Kuvačića nema filozofij­skih pretenzija niti empirijsko-socioloških, ali zato znanstvenom analizom pristupa suvremenim fenomenima raspadanja druš­tva. Autor je izabrao upravo američko dru­štvo da bi na njegovu primjeru pokazao prijeteću sablast za svako moderno dru­štvo što ide tim putom i u kojem domini­raju suvremena tehnologija, kibernetika i masovni medij. Temeljni je autorov cilj, kako ga on definira, »da pruži osnovu za temeljitije razumijevanje niza problema o kojima se dosta piše i govori i u nas«.Kuvačić u ovoj knjizi prikazuje speci­fičnost američkog puta u kapitalizam, transformaciju društvenih struktura u te- orijeskom koncipiranju i praksi na Zapa­du i stvaranje potrošačkog društva, efikas­nost kojeg je tolika, da čovjekov tjelesni život srozava na mehaničko-rutinersku, a njegov duhovni život na animalnu razinu. Ovaj proces ima svoj odraz i u psihi čov­jeka. Stvara se posebna psihologija raz­vijenog modernog društva koja traži na­čine relaksacije, a iskazuje se u različitim oblicima socijalne anomičnosti. Socijalna se anomičnost reflektira u agresivnom ka­rakteru takve civilizacije. Zato moderno društvo, prije svega američko, traži izvan sebe objekte svoga pražnjenja, pa se stva­raju militarističke tendencije, koje nasto­je opravdati smisao i razlog postojanja takvoga društva ili se, povezani s puritan­skom ideologijom, vraćaju čovjeku u obli­ku njegovih slabosti i vlastite krivice za neuspjeh i tjeskobu, izazvanu zapravo ka­rakterom nasilničkog društva.Knjiga je zbir eseja u kojima autor go­vori o strukturi i dinamici američkog ka­pitalizma, njegovim dilemama i proble­mima samoregulacije, o korporacijama-, klasama, njihovom koncipiranju u teori­ji i klasnoj pokretljivosti; pokretačkim snagama i posljedicama tehničkog prog­resa; o gibanjima u američkom društvu (crnački pokret i hipi pokret) kao pobu­ni; te o masovnim komunikacijama i nji­hovoj ulozi.Obilje i nasilje modernog društva ne­razdvojivo su povezani u nastojanju da se po bilo kojoj cijeni održe i prošire. Au­tor u tome vidi opasnost modernoga dru­štva, pa postavlja pitanje društvenih sna­ga što se mogu oduprijeti takvim ten­dencijama, to više što se radnička klasa uklopila i utopila u postojeći sistem. O tim i sličnim pitanjima autor polemizira u svojoj knjizi sa suprotnim gledištima.Ivan CifrićJOŽE GORICAR:Pregled socioloških teorija(Rad, Beograd, 1969.)Goričarov rad je informativni pregled socioloških teorija od konstituiranja so­ciologije kao posebne znanosti do suvre­menih socioloških koncepcija. U klasifika­ciji građe autoru nije stalo da zadovolji stroge kriterije znanstvenih klasifikacija, nego nastoji sačuvati teorijske sisteme od »nasilja« što je ponekad prisutno kod striktnog klasificiranja. Osim toga socio­loški sistemi i teorije prelaze formalne o- kvire klasifikacijskih mreža.U knjizi autor posebno ne obrađuje marksističku teoriju o društvu. Po njego­vu mišljenju, ona se danas prilično raz­granala, a pojedini pravci međusobno is- prepleli, pa je to nemoguće učiniti na ma­lom prostoru, nego je o tome potrebna po­sebna studija. Smatramo da je autor mo­gao bar naznačiti osnovne pravce u mar­ksističkoj teoriji.89U sva tri dijela autor tretira manje-vi- še zaokruženu cjelinu. Prvi je: »Doba o- samostaljivanja sociologije kao posebne nauke«, drugi — »Teorijski pravci i ško­le neposredno po nastanku sociologije«, a treći — »Teorijske struje u sociologiji XX vijeka«.U prvom dijelu autor govori o osamo­staljivanju sociologije i sociološkoj misli u znanosti o društvu 18. stoljeća; o soci­jalistima utopistima i anarhistima i nji­hovim sljedbenicima. Na kraju prvog di­jela govori o konstituiranju sociologije i njezinim pretečama.Drugi dio knjige obuhvaća sociološke škole i pravce poslije konstituiranja so­ciologije. A to su: (a) monografska škola,(b) antropogeografska škola, (c) mehanici­stički pravac, (d) biologistički pravac so­ciološki organicizam i socijaldarvinizam). (e) psihologistički pravac (individualno — i kolektivno psihološki, te začetnici soci­jalne psihologije).Najveći dio knjige je posvećen struja­ma u sociologiji XX st. U devet odjelja­ka autor nam prikazuje moderne koncep­cije i njihove autore. On ističe sistem Tö- nniesa a zatim Durkheima i njegove ško­le, te formalizam i racionalizam s osvr­tom na njihove predstavnike. Nadalje go­vori o sociološkoj teoriji Maxa Webera, u- niverzalizmu u sociologiji, kao i fenome- nološkoj sociologiji kod Nijemaca i Fran­cuza (posebno o eklektičkim stavovima Gourvitcha). Govoreći o biheviorističkoj sociologiji oslanja se na Don Martindale- ovu klasifikaciju pa govori o pluralistič­kom pravcu, simboličkom interakcionizmui teoriji socijalne akcije. Posljednji je od­jeljak posvećen funkcionalizmu.Autor je svoju klasifikaciju, pored ka­rakteristika (pravaca i škola) i koncepci­ja pojedinih autora, popratio kratkim iz­vodima iz originalnih djela autora koje spominje tako, da knjiga nije »suhopar­na«. Rad je namijenjen prvenstveno kao udžbenik studentima radi lakšeg snalaže­nja u sistematizaciji građe.Ivan CifrićNAJDAN PAŠIĆ:Političko organizovanje samoupravnog društva(Komunist, Beograd, 1970.)Knjiga Najdana Pašića tretira samo­upravnu problematiku našega društva. Autor ukazuje na teškoće i rješenja bit­nih problema samoupravljanja.U prvom dijelu, pod naslovom »Kon- stituisanje samoupravljanja u celovit si­stem društvene organizacije«, autor ras­pravlja o procesima integracije u jedin­stven sistem društvene organizacije i o položaju radnog čovjeka u udruženom ra­du. U nas postoje parcijalna gledanja na sistem samoupravljanja. Jedni ga naime, promatraju kroz prizmu »human relati­ons«, a drugi kroz instituciju radničkih savjeta. Takva gledišta su nedovoljna za njegovo proučavanje. Samoupravljanje je u nas niklo kao rezultat sukoba sa stalji- nizmom i kao tendencija prevladavanja etatističkih odnosa, a moglo se konstitu­irati jer ima svoju materijalnu bazu — vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. Osiguravanjem te materijalne baze putem (a) zaštite od strane države, (b) osigura­vanjem principa raspodjele prema radu i(c) debirokratizacijom, stvara se trajna pretpostavka socijalističkog preobražaja društva i društvenih odnosa. Politički as­pekt samoupravne transformacije moguć je a) proširenjem kontrole što je vrše rad­ni ljudi, (b) realizacijom institucije ne­posredne demokracije (zborovi radnih lju­di u poduzeću, mjestu. . .), (c) dograđiva­njem samoupravnog sistema u komuni,d) poslaničkim i odborničkim mandatom i (e) promjenom uloge partije. Autor za­tim govori o nekim elementima što ih uk­ljučuje sistem neposredne demokracije (jedan od njih je razvlašćivanje partije) te o ograničavajućim čimbenicima razvo­ja neposredne demokracije.Drugi dio knjige osvrt je na različite koncepcije samoupravljanja, a autor ih di­jeli u tri kategorije: (1) pseudosamoup- ravno shvaćanje organizacije društva, ko­je karakterizira (a) odvojeno tretiranje samoupravljanja od njegove materijalne osnove i (b) traženje čimbenika integra­cije izvan samoupravljanja — atomizaci- ja samoupravnih institucija; (2) etatistič- ko shvaćanje, gdje razlikuje tri varijante: (a) prosvjećeno-apsolutističko (predstav- ničko-etatističko) shvaćanje, koje ima ten­denciju ukidanja robne proizvodnje i stva­ranja predstavničke elite, (b) birokratska varijanta koja pledira za samoupravljanje na razini poduzeća, i (c) egalitarističko shvaćanje primjereno nižim slojevima rad­ništva, koncipirano kao instrument borbe za raspodjelu, (3) u posebnu skupinu autor ubraja nekoliko shvaćanja čija je temelj­na karakteristika zatvorenost skupina ili kolektiva prema društvu: skupnovlasnič- ko, parcijalističko, autonomističko i si.Treći je dio knjige posvećen procesima samoupravne integracije i političkog sis­tema. Po autorovom mišljenju integracij-90

Ivan Kuvačić, Obilje i nasilje

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia