Ivan Kuliš

Kuliš, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ČASOPISIRevija za sociologiju, God. VI, 1976 (2—3, travanj—rujan): 124—131AMERICAN JOURNAL OF SOCIOLOGYNicholas C. M u l l i n s :  Teorija kon­strukcije upotrebljivih materijala (Na­čin obrade i prezentiranje problema); Desmond E l l i s ,  Harold G. G r a s -  m i c k  i Bernard G i l m a n :  Nasiljeu zatvorima; Aage B. S o e r e n s e n :  Mo­del za stručno zvanje; Duane F. A l w i n  i Richard C. T e s s 1 e r : Uzročna pove­zanost modela, promatranje varijabli i iskustveni podaci; Maurice Z e i 11 i n, Lynda A. E w e n i Richard E. R a t- c 1 i f : Sloboda udruživanja i kapitali­stička klasa u Ćileu; Gideon A r a n :  Sociologijski aspekti padobranstva; L. R i c h a r d  D e l l a  F a v e :  Procjenauspjeha; Andrew M. G r e e l e y :  Poli­tička participacija etničkih grupa u SAD; Kevin C l a n c y  i Walter G o v e :  Raspodjela duševnih oboljenja prema spolu.Kevin Clancy i Walter GoveRASPODJELA DUŠEVNIH OBOLJENJA PREMA SPOLUOd ranije su poznata istraživanja od­nosa, tj. uzročne povezanosti spola i du­ševnih oboljenja. Te su rezultate do iz­vjesne mjere koristili Clancy i Gove u svom istraživanju. Phillips, Segal i Cooperstock u prethodnim su ispitiva­njima utvrdili da se relativno veći broj žena nego muškaraca liječio i liječi od duševnih oboljenja. Ustanovili su, tako­đer, postojanje raširenog stava o većoj podložnosti žena tim oboljenjima, ali i to da je taj stereotip posljedica sklono­sti predrasudama i da ne reflektira raz­like u procjeni učestalosti duševnih obo­ljenja kod žena i muškaraca. Dakle, sa­mostalno je tumačenje stvarnih i umi­šljenih simptoma bolesti zajedno sa uvriježenim predrasudama izvršilo velik utjecaj na stjecanje krivog uvida u si­tuaciju. Osim toga utjecalo je i na po­rast broja oboljenja. To se naročito od­razilo kod žena iako je dokazano da prethodno stanje nije uvjetovano razli­kama u spolu. Nađeno je da su muškarci otporniji na stavove koje diktira okolina. Osim toga, žene u većoj mjeri konzumi­raju mnogobrojna sredstva za smiriva­nje i koriste »dobrobiti« psihoterapije.Autori su analizirali podatke i zaklju­čili na tri tipa reakcija. Podaci za ovo istraživanje prikupljeni su telefonskim interviewima, a sugovornici su birani rasumce. (Pitanje je koliko je to bio slučajan uzorak, pošto su u obzir došli samo telefonski pretplatnici?). Traženi su podaci o pojavi patoloških simptoma, njihovim kvalitativnim obilježjima i učestalosti. Upitnik je obuhvatio 22 psi­hička i psihofiziološka simptoma.Istraživanje je dalo dva osnovna za­ključka. Prvo. Pokazalo se da su žene doista toliko emocionalno labilni je od muškaraca da češće trpe od emocional­nih problema. Autori su, međutim, mo­rali prihvatiti pretpostavku da dobiveni rezultati nisu ni valjani, ni objektivni, ni pouzdani, jer ovise o spremnosti is­pitanika da se provjeri, da potvrdi posto­janje patoloških simptoma. Na taj se na­čin može reći da veći broj žena liječenih od duševnih bolesti nije posljedica ve­će podložnosti žena tim oboljenjima, ne­go npr. već spremnost žena da govoreo svojim problemima. Drugo, uvjetuje pripravnost ispitanika da opažene simp­tome potvrdi prilikom interviewa, uvje­tovana je njegovom sposobnošću da re­gistrira pojavu oboljenja. To nas navodi na zaključak da je mjerni instrument zapravo »siromašna skala pitanja«, jer ne omogućuje kontrolu iskrenosti ispi­tanika.124REVIJA ZA SOCIOLOGIJUVol. 80, broj 2, rujan 1974.Jeffrey E. P a i g e : Krvno srodstvo ipolitički poredak u društvima bez drža­vnog uređenja; Guy E. S w a n s o n :  Porijeklo i politički poredak; Stephen R. M a r k s :  Durkheimova teorija ano- mije; Maureen T. H a 11 i a n : Struk­turni model emocionalnih odnosa; Karl S c h u e s s l e r :  Analize omjernih vari­jabli (Mogućnosti i zamke); Timothy F. H a r t n a g e l :  Mjerenje izražajnostistavova; Gary T. M a r x :  Osvrti na za­nemarene kategorije društvene pokret­ljivosti; Seymour S p i l e r m a n  i  D a ­v i d  D i c k e n s :  Tko će dobiti a tko će izgubiti utjecaj između različitih birač­kih uprava; Maurice G a r n i e r i Law­rence E. H a z e l r i g g :  Od oca na sina, stručna pokretljivost u Francuskoj; Ro­bert E. R o b e r t s  i  E u n  S u l  L e e :  Sta­tus nacionalnih manjina.Timothy F. HartnagelMJERENJE IZRAŽAJNOSTI STAVOVAOvo je prikaz pokušaja istraživanja stavova. Podaci o pojmu i upotrebljivo­sti sematičkog diferencijala prikupljeni su u složenim situacijama. Nacrtom uzorka obuhvaćene su 4 kategorije (bi­jeli dječaci s ocem, crni dječaci s ocem, crni dječaci bez oca — zbog smrti ili odsutnosti, bijeli dječaci bez oca — mr­tav ili odsutan).Autor je koristio rezultate vlastitih istraživanja i ispitivanja, koja su pro­veli Schwartz, Fearn, Stryker, Gordon i Blalock. Podaci su prikupljeni metodom semantičkog diferencijala. Pokazalo se da utjecaj broja primarnih korelacija među pretpostavljenim nezavisnim vari­jablama uglavnom pobija međusobnu zavisnost. Parcijalna interkorelacija po­mogla je u definiranju odnosa potrebnog za promatranje povezanosti ispitivanih varijabli.Ispitivan je, na primjer, utjecaj koji na dijete vrši otac i uspoređen s utjeca­jem koji vrši majka ili učitelj. Rezul­tati su pokazali da je otac »različit od ostalih«, tj. da je njegov utjecaj veći i značajniji nego utjecaj drugih istraži­vanih faktora.Vol. 80, broj 3, studeni 1974.Robert C. A n g e l :  Moralna integracija američkih gradova; David K n o k e  i Ri­chard B. F e 1 s o n : Etnička stratifika­cija i politički rascjep u SAD između 1952. i 1968; Wade C. R o o f :  Religiozno ortodoksno mišljenje i mišljenje manji­ne; James P. P i 11 s : Istraživanje rasne spoznaje; Edward E. M c K e n n a :  Brak i fertilitet u prošlosti Irske; Moshe H a r t m a n :  Određivanje položaja ne- postojanosti.David Knoke i Richard B. FelsonETNIČKA STRATIFIKACIJA I POLI­TIČKI RASCJEP U SAD IZMEĐU 1952.I 1968. GODINERezultati istraživanja utjecaja etničke na stranačku pripadnost provedenog na uzorku od pet različitih nacionalnosti pokazali su ne samo da je taj utjecaj malen, nego da on ujedno i slabi. Kon­trola izvršena ispitivanjem socioekonom­ske slojevitosti (kada je ona držana konstantnom) ukazala je da je zanemar- Ijiv utjecaj etničke pripadnosti i ukazala na izrazit utjecaj religije. Ti su stavovi protumačeni pomoću modela »kulturne Z2ostavštine«. Prema tom modelu utje- criji etničke pripadnosti na politiku uvjetovani su procesom socijalizacije ko­jim se prenosi i usvaja tradicionalna etnička grupna privrženost (u odnosu na povezanost nekoliko generacija). Dva­desetih godina, ovog stoljeća, oko 35 mi­lijuna ljudi iz svih krajeva svijeta, imi- grira u SAD s željom da na toj strani Atlantika poboljšaju vlastite životne uvjete. Doseljenici i njihova djeca naila­zili su na neprijateljstvo, neprihvaća­nje i konkurenciju »starosjedilaca«, či­ji su preci doselili koju generaciju ra­nije. Neke od tih grupa stvorile su po­litičke sisteme ili se barem djelomično infiltrirale u već postojeće. Često su to bili pokušaji raznih etničkih zajednica da političkom akcijom učvrste vlastiti socijalni status. Pošto Demokratska stranka zastupa ideje društvenih promje­na, ona je privukla mnoge etničke grupe nižeg ili niskog socijalnog statusa. Grupe višeg socijalnog statusa, naprotiv, teže očuvanju svojih privilegiranih pozicija (potpomognute konzervativnom Republi­125ČASOPISIkanskom strankom). Ovim se istraživa­njem pokušalo utvrditi koje su razmje­re poprimili utjecaji etničkog porijekla.Dahl, Allswang, Kleppner i Jensen su proučavali etničke zajednice i njihov od­nos prema političkom rascjepu i politič­kim partijama. Knoke i Felson su se po­služili njihovom dokumentacijom. Dahl je, na primjer, dokazao da politička ho­mogenost etničke grupe slabi kako se njeni pripadnici penju na više stupnje­ve socioekonomske hijerarhije. Jedan od veoma važnih odnosa je, također, ni­vo asimilacije-Asimilacija je grupna in­tegracija u veliku zajednicu. To je u stvari adaptacija kulturi (vjerovanja, vrijednosti, međuzavisnih normi i sim­bola) dominirajuće zajednice. Historij­ski gledano, postepeno kretanje imigrant­skih grupa je uzrokovalo stvaranje ame­ričkog socioekonomskog slojevitog si­stema na najdonjem kraju skale dru­štvene slojevitosti i kolektivnu mobil­nost ostalih grupa, prema gore, tj. pre­ma sredim ljestvice. To je samo jedan od primjera navedenih u ovom zanimlji­vom istraživanju.Vol. 80, broj 4, siječanj 1975.Ralph U n d e r h i l l :  Ekonomski i po­litički preduvjeti monoteizma; Guy E. S w a n s o n :  Monoteizam, materijali­zam i kolektivni cilj (Raščlanjivanje Un- derhillovih korelacija); Russell T h o r n ­t o n  i Peter M. N a r d i :  Dinamikafunkcije bogaćenja; Roland K. H a w -  k e s :  Pravila, odstupanja i socijalnakontrola; Andrew M. G r e e l e y :  Etno­loški i rasni stavovi (Slučaj Jevreja i Poljaka); Kathleen V. R i 11 e r i Lowell L. H a r g e n s :  Stručna i klasna identi­fikacija udatih zaposlenih žena; Marian­ne A. F e r b e r i Joan A. H u b e r :  Seksualni život studenata i predavača (Istraživanje studentskih sklonosti); Adeline L e v i n e i Janice C r u m i n e :  Žene i strah od uspjeha.Guy E. SwansonMONOTEIZAM, MATERIJALIZAM I KOLEKTIVNI CILJ (RAŠČLANJIVANJE UNDERHILLOVIH KORELACIJA)Swanson analizira Underhillove kore­lacije iznijete u radu »Ekonomski i po­litički preduvjeti monoteizma«. Under­hill smatra da se monoteizam u primi­tivnim društvima mnogo snažnije stopio s borbom za zadovoljavanje osnovnih ži­votnih potreba nego s njihovom politič­kom organizacijom. Dvije su njegove osnovne pretpostavke: (1) religioznavjerovanja uzrokovana su i izraz mate­rijalnih aspekata društvene ekonomije; i (2) monoteizam potječe od ekonomije reducirane na materijalni supstrat.Swansona u osnovi zanima ispravnost Uiiderhillove tvrdnje da su korelacije na­vedene u njegovom radu spojive s pret­postavkama o religioznom vjerovanju i nevažeće za sve druge pretpostavke. Gla­vna je zamjerka metodologijske naravi: istraživanje nije provedeno sistematski i daje gotovo proročka rješenja. Rezul­tati, istina, mogu poticati na drugačiji pristup toj tematici. Autor podsjeća na Durkheimove i svoje radove da bi po­kazao da su ljudski doživljaji pojmova »smrt«, »duša«, i »duhovno« zapravo od­raz njihovog shvaćanja kolektivnih aspe­kata društvenog života. Durkheim, te aspekte društvenog života promatra u cijelosti kao religiozne vrednote.Swanson upozorava na pojam »sove- rign groups«, kojeg je glavna karakte­ristika da su stupanj na kojem se teme­lji mogućnost izbora i vršenja akcije, te stupanj sudske vlasti u jednoj specifič­noj sferi akcije. On drži da su to mo­deli za specifične ličnosti i religije, tj. upućuje na fleksibilnost odnosa mono­teizma i politeizma. U svojim etnograf­skim izvještajima pokušao je identifici­rati sve tipove vodećih grupa. U praksi grupe organizirane na osnovi ekonom­skih aktivnosti ne susrećemo jedino u primitivnim društvima. Za vodeće je grupe u primitivnim društvima uobiča­jeno da su organizirane, ali i da se raz­likuju prema određenim činiocima (kao što su krvno srodstvo, spolne specifič­nosti, duhovni prioritet, teritorijalna administracija ili obrambena moć). Kod nekih takvih grupa nailazimo na razlike u organizaciji političkog sistema, što do­vodimo u vezu sa procesom organizacije u složenim društvima. Durkheim i Swanson su sugerirali da postoje speci­fični politički aspekti koji su uvjetovani organizacijom društvenog djelovanja. Underhill, međutim, uvodi dvije nezavi­sne varijable, nazvavši ih »ekonomska i politička sastavljenost«. Stavlja ih u odnos sa pojmom monoteizma, ali ih ne126REVIJA ZA SOCIOLOGIJUkomparira, tj. ne komparira hipoteze koje izvodi iz njihovog odnosa, što mu Swanson također zamjera.Vol. 80, broj 5, ožujak 1975.Robert A. J o n e s i Robert M. A n s e r -  v i t z :  Saint-Simon i teorije sljedbeni­ka; Victor W. M a r s h a l :  Priprema­nje umjesto bježanja od smrti; Donald L i g h t ,  Jr.: Sociološki kalendar; Wil­liam H. F o r m :  Društvena tumačenja anomije; George A n t u n e s  i Charles M. G a i t z :  Etnologija i participacija; Karen O. M a s o n i  i Larry L. B u m- p a s s :  Ideologija ženskih funkcija uSAD; Arthur G. N e a l  i H. Theodore G r o a t :  Odnos otuđenja i plodnosti.Arthur G. Neal i H. Theodore GroatODNOS OTUĐENJA I PLODNOSTIOvo istraživanje autori su zamislili kao pokušaj prikazivanja utjecaja otuđenosti na rađanje djece. Hipoteza o povezanosti otuđenja i plodnosti zasniva se na pret­postavci povezanosti rađanja sa ostalim društvenim funkcijama. Ispitani su sta­vovi 336 majki s područja velegrada To- leda. Rezultati se temelje na analizi pro­mjena u osmogodišnjem intervalu, a za­govaraju hipotezu da alijenacija uvjetu­je visok stupanj plodnosti Istraživanja su pokazala podudarnost između stup­njeva alijeniranosti, plodnosti i planira­nja porodice. Glavni je nedostatak istra­živanja što prikupljeni podaci ne omogu­ćuju empirijsku procjenu ovih dvaju po­vezanih pitanja. Odnos između kvalita­tivnih obilježja varijabli otuđenja i stup­njeva plodnosti, te uzroci tog odnosa promatrani su sa stajališta varijable predviđanja. Podaci dobiveni longitudi­nalnim istraživanjem pokazali su da od­nose između otuđenja i plodnosti valja motriti s dva stanovišta, istodobno. Os­novno obilježje žena s visokim stupnjem alijeniranosti je kasna, naročito nepla­nirana plodnost. Za očekivati je da ka­sna plodnost determinira druge životne pojave, tj. nove društvene odnose (npr. ekstrapolacija prijašnjih društvenih sta­vova stvara nove odnose temeljene na orijentaciji novih društvenih stremlje­nja).Ovo istraživanje ne zastaje na razini puke prezentacije dobivenih podataka. Autori bez sustezanja sugeriraju svrsi- shodnost daljnjeg raščlanjivanja pozna­tih činjenica, ističući da je poticaj za budući rad na ovom polju glavni cilj tak­ve analize.Vol. 80, broj 6, svibanj 1975.Claude S. F i s c h e r :  Protiv subkultur- ne teorije urbanizma; Ivan L i g h t  i Charles C. W o n g :  Protest ili rad; Jack K a t z :  Suština kao moralno poistovje­ćivanje; Larry H. L o n g i Lynne R. H e 11 m a n : Razlike u selenju i dohot­ku između crnačkog i bijelog stanovni­štva na sjeveru SAD; Marcus F e 1 s o n i Mauricio S o 1 a u n : Efekt stimulacijepjodnosti kao posljedica stiješnjenosti životnih prilika; Alan C. K e r c k h o f f :  Obrazovna promocija u Velikoj Britaniji.Alan C. KerckhoffOBRAZOVNA PROMOCIJA U VELIKOJ BRITANIJIOvaj je rad napisan na temelju rezul­tata istraživanja odgojno-obrazovnog su­stava u Velikoj Britaniji. Uzorkom su bi­la obuhvaćena djeca rođena 1946. godine. Budući da su ispitivani samo muškarci (21 godina života) uzorak je bio još više sužen. Ispitivanje je pokazalo da obra­zovna razina do koje su u odgojnom sistemu Velike Britanij uspjeli promo­virati ispitanici osim o životnoj dobi značajno zavisi o još nekim faktorima; na primjer, o društvenom podrijetlu, sposobnosti, spretnosti, vrsti završene srednje škole, itd. Ti su faktori međusob­no povezani, pa tako npr. društveno pod­rijetlo i sposobnosti neposredno uvje­tuju izbor vrste srednje škole, i si. Poha­đanje neke »elitne« srednje škole (gim­nazija, tehnička ili privatna škola) po­vezano je sa sposobnostima, tj. sa razi­nom inteligencije.Obavezne kvalifikacije, koje su u skla­du sa zahtjevima i, naravno, manje u od­nosu na stečeno znanje (nakon napu­štanja škole), povezane su sa sistemom selekcije. Obrazovni sistem je pretrpio stanovite izmjene tokom proteklih dva­desetak godina. Ogromna većina djece počinje svoje školovanje s otprilike pet127ČASOPISIgodina. To je period stjecanja prvih zna­nja. Sa osam godina počinju pohađati niže razrede osnovne škole, a taj period školovanja završava sa otprilike jeda­naest godina. Tada već dobivaju izvjesnu »karakteristiku«. Takav sistem varira od područja do područja. Izbor vrste sred­nje škole ovisi, međutim, o pokazanom znanju, mišljenju učitelja o dotičnom učeniku i o aspiracijama njegovih rodi­telja No, osim gimnazija akademskog tipa i tehničkih škola, postoje i tzv. mo­derne srednje škole. U njih se javlja ten­dencija prijema učenika koji se nisu uspjeli upisati u gimnazije ili tehničke škole. Također, postoje i privatne škole.Dva su bitna činioca u britanskom od­gojnom sistemu. Prvo, rana selekcija upućuje na ispoljavanje interesa učeni­ka za određena područja, a time ujed­no i za određenu vrstu srednje škole. Mo­že se, dakle, pretpostaviti da je primar­na funkcija takve selekcije usmjeravanje učenika ka određenoj vrsti škole. Drugi važan faktor upućuje na činjenicu, da većina mladih ljudi već u ranim godi­nama stječe usmjereno znanje, tj. upra­vo u onoj dobi u kojoj je obrazovni pro­gram tako koncipiran da bi trebao ista­ći razlike između pojedinaca i doveo do usmjeravanja za daljnje školovanje.Ivan KulišKÖLNER ZEITSCHRIFT FÜR SOZIO­LOGIE UND SOZIALPSYCHOLOGIEBroj 4, 1975Opći dioFriedrich H. T e n o r u c k :  Djelo Maxa Webera; Dirk K a s 1 e r i Helmut F o g t: Bibliografija Maxa Webera.Iz posebnih socioolgijaHans D. S e i b e 1 : Problemsko stanje i stratifikacijski sistem.Iz istraživanjaUlrike B o d e n ,  Jürgen B o r t z, Paul B r a u n e  i Joachim F r a n k e :  Du­goročni efekti dviju novina na političkeorijentacije čitalaca; Klaus S t u r z e b e -  c h e r : Skala zavisnosti o učitelju.Izvještaji o literaturi i diskusijeH a n s  D. S i e b e 1PROBLEMSKO STANJE I STRATIFI­KACIJSKI SISTEMAutor u ovom isključivo apstraktno- -teorijskom radu polazi od funkcionali- stičke hipoteze prema kojoj je uspje­šnost suvremenih industrijskih društa­va uvjetovana »principom uspješnosti« na kojem ta društva počivaju. Pod »pricipom uspješnosti« razumijeva se pripisivanje uloga pojedincima na teme­lju kriterija koji su direktno relevant­ni za djelatnosti koja proizlazi iz date uloge. Takva se društva razlikuju bitno od društava zasnovanih na askriptivnom statusu, tj. od društvenih sistema u koji­ma se uloge i statusi temelje na nasljed­stvu.Polazeći od studija različitih primi­tivnih društava (koja bi se prema funk- cionalističkoj hipotezi bazirala na askrip- tivnim statusima) autor dolazi do za­ključka da među njima možemo naći društva, zasnovana na oba principa, što­više, baš obrnuto onom što bismo oče­kivali, upravo su razvijenija društva me­đu njima (stari Egipat, Japansko car­stvo, itd.) okoštala u različite oblike ka- stmskih i staleških struktura.Na temelju tih spoznaja autor razvija niz hipoteza o povezanosti stratifikacij- skog principa određenog društva sa pro­blemskom situacijom u kojoj se to dru­štvo nalazi. Konkretno, za rješavanje problemske situacije u kojoj se neko dru­štvo nalazi bilo bi potrebno maksimalno aktivirati ljudske potencijale. To pak predstavlja stratifikacijski sistem bazi­ran na uspješnosti. U neproblematičnim situacijama, naprotiv, nema potrebe za razvijanjem takvog sistema te su ta dru­štva zasnovana na askriptivnom statusu. Slijedi da promjene u problemskoj situa­ciji jednog društva izazivaju i promjene u njegovoj stratifikacionoj strukturi. Naravno, promjena u samom stratifika- cionom sistemu izaziva otpor kod nosi­laca privilegiranih uloga. Na taj način društva zbog nemogućnosti da razviju adekvatni stratifikacioni sistem (na za­htjeve same situacije) mogu doći u opa­snost.128

American Journal of Sociology

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia