Vlatka Mlađenović

Mlađenović, Vlatka

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

nih odnosa s okolinom (posebice obite­lji) u kojoj se stvara proces socijaliza­cije. Kako koncepcija autoritarne lično­sti svodi promatrane osobine na eks­tremne, Kloskovvska smatra da je ona daleko prije izvjestan teorijski kon­strukt tipologijskog karaktera nego neki aktualni dokaz. U aktualnoj stvarnosti suvremene civilizacije sindrom »autori­tarni« uvjeti nikada se ne javlja u či­stom obliku i čini se da nije ni dovoljan ni nužan uvjet za oblikovanje »autori­tarne ličnosti«. Da bi pokazala da korela­cije između socio-kultumih obilježja i tipa autoritarne ličnosti koje je našao Adorno nisu univerzalne, Kloskowska se poslužila primjenom triju eminentnih britanskih državnika i mislilaca (lord od Shaftesburya. John Stuart Mill i sir Bertrand Russell). Problem je u temelj­nim pitanjima kulturnog oblikovanja stavova i u njihovim vezama s vrednota­ma. Kulturne su vrijednosti implicitno izražene u načinima akcije a eksplicitno u normativnim modelima (normama i vrijednosnim sudovima) zajednica, gru­pa i društvenih klasa kojima pripadaju.Antun PetakSOCIAL FORCESVol. 52, br. 4, lipanj 1974Austin F r e d e r i c k :  Etološki fakto­ri dominacije i teritorija u ljudskoj po­pulaciji; Charles T i t t l e  i Alan Ro­we: Temeljitiji test determiniranih hi­poteza; Roger M a n s f i e l d ,  Leovy G o u l d  i  Z .  N  a m  e n w i r t h :  Socioeko­nomski model smanjivanja društvenih nejednakosti; M. T a y l o r  i E .  W e i n ­s t e i n :  Kriticizam, svjedočanstva, inter­akcije; Avery M. G u e s t: Klasna svijesti američki politički stavovi; John Bel­c h e r  i Kelly C r a d e r: Društvena kla­sa, stil života u Puerto Ricou; Robert L a u e r :  Procjene promjena i naglaša­vanje — Test teza »budućeg šoka«; E. M. B e c k :  Konfliktne promjene i sta­bilnost — Recipročna interakcija u ško­lama; Michael D. N e l s o n :  Zakonitosti komparativnih analiza istraživanja moći; Donald G r a n b e r g  i  L e e  S t e e l :  Istraživanja širokih razmjera; LawrenceS. M a y e r  i J .  G o o d :  Proučavanje nekih čestih problema; James N o e l l :  Kompleksna analiza o državnoj birokra­ciji u Americi.Avery M. GuestKLASNA SVIJEST I AMERIČKI POLITIČKI STAVOVIAvery M. Guest iznio je u ovom radu rezultate dvadesetogodišnjeg iskustvenog istraživanja o odnosu klasne svijesti i političkih stavova i ponašanja. Istraživa­nje je provedeno u razdoblju 1956—1968.Polazeći od marksističke koncepcije temeljna bi hipoteza bila da se politički stavovi i ponašanja zasnivaju na identi­fikaciji s interesima samih društvenih klasa. Primijeni 11 se taj pristup na su­vremene američke društvene prilike, pro­izlazi da bi svijest pripadnika radničke klase te onih koji se s radničkom klasom identificiraju odlikovala lijeva ili kolekti- vistička orijentacija, a svijest srednje klase i onih koji se s njom identificiraju desna ili individualistička orijentacija. Ovaj problem autor je ispitivao unutar američkog društvenog i političkog kon­teksta nastojeći utvrditi neposrednu po­vezanost između klasne svijesti i osvi- ještenosti te određenih karakteristika po­litičkih stavova i ponašanja u stranačkoj političkoj borbi. Prema rezultatima što ih je Guest dobio, političke stavove pri­padnika radničke klase, s jedne, te pri­padnika srednje klase, s druge strane, bitno determinira klasna osviještenost. Tako bi se primjerice činilo da De­mokratska partija bilježi uspjeh na izborima kada političkom propagandom uspije uvjeriti pripadnike radničke kla­se, koji klasno nisu osvješteni, odnosno koji nisu svjesni, da su njihovi interesi istovjetni ili zajednički interesima ove političke stranke.Nastojeći podvesti dobivene rezultate u okvir šire teorijske koncepcije autor je izveo zaključak da u američkim kaoi drugim društvenim uvjetima stupanj subjektivne klasne osvještenosti i iden­tifikacije bitno utječe na političke sta­vove i ponašanja pripadnika različitih društvenih grupa.Vlatka MlađenovićTHE BRITISH JOURNAL OF SOCIOLOGYVol. 25, br. 3, rujna 1974jNorman K. D e n z i n :  Metodologijske implikacije simboličkog interakcionizma za istraživanje devijacije; Dean H a r ­p e r ,  Bobby M i l l s  i Ronald P a v r i s :152Izrabljivanje u naselju radnika doselje­nika; Maurice P u n c h :  Sociologija an­tiinstitucije; Graham A l l a n :  Teorija o milijunaštvu — Ilustracija; James M u r ­p h y :  Očekivanja nastavnika i nedovolj­no klasno djelovanje; Nick P e r r y :  Dvije kulturne i totalne institucije; Eda P. T o p 1 i s s : Studija slučaja gerija­trijske bolnice kao ilustracija organiza­cionih promjena; Ivan R u f f: Može li postojati sociologija literature?; Richard W u n d e r l i c h :  Znanstveni etos — Po­jašnjenje.Maurice PunchSOCIOLOGIJA ANTI INSTITUCIJEPojam antiinstitucije mogao bi se shvatiti kao kontradikcija u sociologij­skoj terminologiji. No, antiinstitucija jest ideal jednako kao što je ideal i be- sklasno društvo. Sociologija nije toliko zainteresirana za njezino djelovanje ko­liko za način na koji je stvoriti. Naime, antiinstitucija pretpostavlja brojne kon­tradikcije između svoje ideologije i nuž­nosti da se takva socijalna forma stvori. Kako te kontradikcije riješiti pitanje je koje se odnosi na društveni život i ljud­ske interakcije u nekoj okolini a u na­stojanju da se pojedincu osigura mak­simum sloboda. Antiinstitucionalisti svoj zahtjev argumentiraju neprihvatljivošću granica što ih ljudima nameču instituci­je unutar kojih se plača prevelika cije­na za malo ljudskih sloboda. U tom smislu krucijalno je pitanje kako izgra­diti »zajedništvo« polazeći od ortodok­snih suvremenih institucija.Prilikom izgradnje antiinstitucije jav­lja se opasnost pretjeranog strukturira­nja. To je samo jedna patološka pojava koja ponovno otvara pitanje »kako«. Po­kazalo se da insistiranje na zajedništvu kao antipodu instituciji unutar izvjesnih religijskih ili političkih pokreta usmjere­nih na promjenu stila života ubrzo mo­že dovesti do despotizma, birokratizacije ili drugih oblika strukturalne rigidnosti. Naime, zajednica se ne može tretirati samo kao predmet, nego se moraju uzeti u obzir i potrebe ljudi za organizacijom društvenog života i djelatnosti da bi ko­lektivni život i rad uopće bili mogući. Tako maksimalizacija zajedništva izazi­va maksimalizaciju strukture, koja pak onda provocira revolucionarna struja­nja usmjerena obnavljanju zajedništva.Antiinstitucija jest pokušaj da se utvrdi samo jedna strana tog dijalek­tičkog procesa. Kao takvoj njoj je in­herentna nestabilnost. Zajednički temelj antiinstitucije čini težnja ljudi za reali­zacijom vlastitosti, te se u tom smislu ona javlja kao alternativa za organiza­ciju društva.Ovaj je rad ilustracija važnosti zajed­nice koju autor naziva antiinstitucijom. Taj oblik društvenoga života isključuje konvencionalnu organizacionu analizu. Sociologijske premise tiču se tako te­meljnih pitanja održavanja društvenoga reda, društvene kohezije, grupne solidar­nosti, te razumijevanja devijacija i po- remećenja u društvu. Sociologija anti­institucije stoga je pristup u koji se polažu velike nade.Vlatka MlađenovićTHE JOURNAL OF SOCIAL ISSUESVol. 29, br. 4, 1973Daniel K a t z :  In memoriam KurtuLewinu; Harold M. P r o s h a n s k y :  Prvi govor novog predsjednika — Krize u ljudskom društvu; Herbert C. K e l -  m a n :  Nasilje bez moralnih sankcija — Razmišljanja o dehumanizaciji žrtava i žrtvovanih; Piter S n e d f e l d  i Jakov M. E p s t e i n :  Stavovi, vrednovanja i no­sioci odgovornosti — Slučaj jednog ko- leđa; Carol T r a v i s :  Tko je za ostvari­vanje ženskih sloboda i zašto — Slučaj neslobodnih slobodoumnica; Lick R u- b i n i Anne P e p l a n :  Ispitivanje igra­ča državne lutrije; Michael Jay D i a ­m o n d  i W. Charles L o b i t z: Učinci jednog eksperimentalnog depolarizator- skog programa između policije i stude­nata; Loise E. S i l v e r n  i Charles Y. N a k a m u r a :  Analiza odnosa studen­ti — politika; Irwin S i l w e r m a n  i Marwin E. S h a w :  Učinci nenadanihmasovnih školskih problema i shvaćanja u Sautern Cityu; Helmut W. B a r t e 1 i J. Jeffrey G r i l l :  Sociometrijska ispi­tivanja nekoliko integriranih klasno ot­vorenih razreda.Carol TravisTKO JE ZA OSTVARIVANJE ŽENSKIH SLOBODA I ZAŠTO?SLUČAJ NESLOBODNIH SLOBODNOUMNICAU ovom radu napisanom na temelju rezultata anketnoga istraživanja prika­zani su stavovi muškaraca i žena koji po­153

The British Journal of Sociology, Vol. 25, br. 3, rujna 1974.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia