Vladimir Kušan

Kušan, Vladimir

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

zi »Naučna teorija kulture i druge stu­dije«.Institucionalizam poriče postojanje o- bjektivnih ekonomskih zakona: »insti­tucije« tj. navike i običaji gospodare subjektom, obavljaju funkcije, zadovo­ljavajući pri tome neku od elementarnih bioloških potreba čovjeka. Funkcionalno povezivanje različitih kulturnih tipova, kao ekonomskih, pravnih, odgojnih, na­učnih i religijskih, odgovara biološkim potrebama. Time se upravo pokazuje biološka determiniranost same koncep­cije.I dalje, prema riječima Z. Pešić-Go- lubović, Malinovski se razlikuje od os­talih funkcionalista, jer je »živi život« predmet antropologije koju razvija Ma­linovski, a to pretpostavlja: 1. »da je terensko istraživanje — istraživanje u sredini gdje se život događa, conditio' sine qua non razumijevanja života na­roda koji se ispituje«, 2. »da društvene i kulturne pojave koje se ispituju ne mogu biti razmatrane kao predmeti, kao beživotne stvari, istrgnute iz kulturnog konteksta, tj. iz sistema značenja i fun­kcija koje imaju u životu naroda«, 3. »da se o funkcijama kulturnih elemena­ta i pojava može zaključivati samo ako ih promatramo u okviru datog kultur­nog sistema kao cjeline, s jedne strane, a s druge strane ako uspostavimo vezu između ljudskih potreba i pojave koja se ispituje, jer se život naroda ne može mjeriti bez potreba koje motiviraju nje­gove članove na akciju, ali se ni sistem kulture ne može shvatiti ako se ne pro­tumači njegova instrumentalna uloga u zadovoljavanju ljudskih potreba«.Knjiga ima tri dijela: Prvi je »Magij ja, nauka i religija i mit u psihologiji primitivnih naroda«. U tom dijelu au­tor tretira problem mita — mitologije, i to mit primitivnog čovjeka a kroz to i mit kulture. Mit, prema autorovim ri­ječima vrši značajnu funkciju: mit, kao opis iskonske stvarnosti, koja još uvijek živi u današnjem »životu, daje retros- pektivni uzor moralnih vrednota, dru­štvenog poretka i vjerovanja. Mit je prema tome sastavni dio svih kultura. Svaka povijesna promjena, kaže autor, stvara svoju mitologiju, koja je, među­tim, samo indirektno povezana s povi­jesnom činjenicom. Mit je stalni uzgred­ni proizvod žive vjere kojoj su potreb­na čuda, društvenog statusa kome je potreban presedan, moralnih pravila ko­jima je potrebna potvrda.Drugi dio predstavlja studije »Seks i potiskivanje u primitivnom društvu«. U ovom dijelu autor, kroz kritički pri­stup psihoanalize, iznosi dva osnovna problema. Prvi problem odnosi se na porodicu, porodični život i društvo. Au­tor postavlja pitanje, da li konflikti, strasti i privrženosti u okviru porodice variraju zavisno od njenog sklopa, ili ostaju isti za cijeli ljudski rod. Drugi problem prema riječima autora, odnosi se na utjecaj porodičnog kompleksa na formiranje mita, legende i bajke.Treći je dio — »Naučna teorija kul­ture«. On je, prema autorovim riječima, najvažniji a i najsporniji. To je prvi pokušaj da se vrši istraživanje odnosa između nauke o čovjeku i nauke o živo­tinjama. Funkcionalna teorija je osnova za analizu odnosa između biološkog i kulturnog determinizma, ona je pred­uvjet za istraživanje na terenu i za komparativnu analizu pojava u raznim kulturama, i upravo funkcionalizam pru­ža antrapologu važan kriterij identifi­ciranja kulture.Vladimir KušanPredrag RadenovićPRAKTIKUM IZ SOCIOLOGIJE RADABeograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Srbije, 1972.Ova knjiga je namijenjena prven­stveno studentima Tehnološkog fakul­teta u Beogradu, a može poslužiti i stu­dentima ostalih fakulteta, visokih i viših škola, u kojima se uči odgovarajuća materija. Knjiga ima čisto praktičnu primjenu, pomaže studentima i nastav­niku za što bolje i temeljitije izvođenje seminara i vježbi.Knjiga ima dva dijela s 12 tema: 1. Predmet i metod sociologije rada; 2. Rad— sociološki aspekti; 3. Rad — sistem društvenih odnosa, pojam i klasifikacija društvenim odnosa; 4. Revolucija u od­nosima mašina—čovek; 5. Tehnologija i humanizam; 6. Proizvodnja i naučna organizacija rada; 7. Socijalna organi­zacija rada (preduzeća) — generalni pristup; 8. Naučnotehnološka revolucija;9. Radnik i slobodno vreme; 10. Pro­blemi strukture radne snage i zaposle­nosti u savremenim uslovima rada; 11. Profesije u savremenim uslovima proiz-134vođnje; 12. Teorija i praksa samouprav­ne organizacije rada u Jugoslaviji.Za svaku temu dana je obavezna i šira literatura, koja obuhvaća vrlo ši­roko područje; iz te literature izvršen je izbor odabranih tekstvova, što daje knjizi onu već spomenutu praktičnu vrijednost u nastavi i seminarskom ra­du.Sadržajem knjige dominiraju dva bit­na kompleksna problema u sociologiji rada: 1. područje sociologije rada, jer tu postoje očigledni nesporazumi i ne­slaganja i 2. tokovi i orijentacije u su­vremenoj socijologiji rada u uvjetima proizvodnje, rada suvremenog društva.Što se prvog problema tiče,n e navodi se nigdje u knjizi, koji to nesporazumi i neslaganja postoje i od koga dolaze. Vjerojatno se problem više odnosi na naslov, nego na sadržaj. Problem se možda očituje u tome da li u našoj nauci prihvatiti naslov Sociologija rada ili Industrijska sociologija, ili jedno i drago. Autor upotrebljava i termin So­ciologija industrije (str. 16) za koju kaže da je to »zbir svakodnevnih istraživanja vršenih sa socioloških aspekta, a koja se tiču nekog isečka iz industrijske pro­blematike«, uglavnom sociologija indus­trije je uža i naučna oblast u odnosu na sociologiju rada.Industrijska sociologija kao i svaka druga naučna disciplina određena je predmetom i adekvatnim metodama. No, još uvijek se vode rasprave o naj- ađekvatnijem nazivu te sociološke nau­ke, kojoj je osnovni zadatak da otkriva i utvrđuje zakonitosti pojava socijalnih odnosa u radnoj sredini. R. Supek, M. Perović i drugi zastupaju mišljenje da nema potrebe nazivom isticati posebno područje kojim se bavi pojedina grana sociologije, nego da se može govoriti o »primjenjenoj sociologiji« ili, u alterna­ciji, o sociološkom istraživanju indus­trije. Zapadna praksa i teorija prihva­tila je postojanje i nominiranje poje­dinih područja kojima se bavi sociolo­gija, i to ne opća nego tzv. mikrosocio- logija. No, često se i tu javljaju razlike u nazivu sociološke nauke, koja se za­nima radom i njime uvjetovanim druš­tvenim strukturama.Prema Stanojčiću (Naša stvarnost 11/62. str. 168.), sociologija rada ima svoje korijene u filozofij|i, političkoj ekonomiji, te u općoj i industrijskoj so ciologiji. Stanojčić »sociologiju rada« definira kao naučnu teoriju o općim zakonitostima razvoja ljudskog rada injima determiniranim društvenim struk­turama. »Sociologija rada jest drugo, nego li industrijska sociologija, jest neš­to kompleksni ja nauka što proizlazi iz njene geneze, odnosno industrijska so­ciologija prerasta u svom razvoju u stalnom širenju svog predmeta u socio­logiju rada«. Međutim, medij i uvjeti u kojima se odvija rad veoma se razliku­ju, a neosporno je da industrijska sre­dina, odnosno rad u uvjetima industrij­ske proizvodnje izaziva drugačije socio­loške fenomene, nego li rad u poljopri­vredi. Također je važan globalni soci­jalni okvir, tj. društveno-ekonomski kva- litet, koji uvjetuje osebujne pojave unu­tar proizvodnih jedinica odnosno organi­zacija. Naziv ne ograničava predmet i sam naziv ne otkriva identitet problema, kojima se inače bave različiti autori.Vladimir KušanDinko Stary (ur.)BIBLIOGRAFIJApubliciranih radova iz psihologije članova Društava psihologa u Jugo­slaviji do 1970. godineZagreb: Društvo psihologa SR Hrvatske,1973.Bibliografije redovito donose više ko- nego »slave« svojim sastavljačima i risti svojim čitaocima i korisnicima, urednicima. Znajući to, moramo tim marljivim poslenicima odati priznanje čak i ondak ad njihovo djelo nije bez nedostataka. Međutim, Dinku Staryju, sakupljaču i uredniku Bibliografije pu­bliciranih radova iz psihologije . . . nije potrebno takvo »priznanje s utjehom«. On, doduše, nije stvorio (a nije na to ni aspirirao) kompletnu psihologijsku bibliografiju na jezicima jugoslavenskih naroda i narodnosti, ali je uspješno rea­lizirao svoju osnovnu intenciju: učiniti prvi ozbiljniji korak u tom pravcu. Mo gli bismo reći da ova bibliografija ima, u stvari, dvostruku namjenu: na jednom mjestu skupiti osnovne informacije o svemu što su jugoslavenski psiholozi pu­blicirali na različitim mjestima (i time olakšati pregled nad područjima kojima se jugoslavenska psihologija do sada bavila), i, s druge strane, na izvjestan način pridonijeti afirmaciji te (još uvijek) mlade struke i nauke i onih koji se njome bave.135

Predrag Radenović, Praktikum iz sociologije rada

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia