Zvonko Lerotić

Lerotić, Zvonko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

V. I. Lenjin»O OMLADINI«, HRESTOMATIJAIzbor i redakcija tekstova: Putnik Dajić Mladost — Beograd, 1973., str. 153 + 7Zajedno s dvije knjige hrestomatije Marxa i Engelsa, izašla je i hrestoma­tija u kojoj su izabrani tekstovi Lenjina0 omladini. Ovo izdanje Lenjinovih od­lomaka o omladini, doprinos je svim do­sadašnjim njegovim djelima koja su kod nas predstavljala vrelo iz kojega je omladine crpla svoje žive stvaralačke misli i ideale. Samo njegov popularni rad o zadacima i ulozi omladinskih sa­veza kod nas je objavljen 50 puta, a u toku NOB-e 20 puta.Iz preko pedeset Lenjinovih radova izvršen je izbor tekstova za ovu knjigu, a svrstani su u tri dijela: »Omladina u kapitalizmu«, »Omladina u revolucionar­noj borbi« i »Omladina u socijalizmu«. U okviru ovih poglavlja tekstovi su ra­spoređeni kronološki, popraćene bilješ­kama i napomenama.U prvom poglavlju sakupljeni su te­kstovi koji govore o karakteru škole i pitanju obrazovanja omladine i uloge obrazovanog radnika u klasnoj borbi. Kapitalizmu je stalo do toga da je što veća masa neobrazovanih radnika, po­sebno omladine djece, iz čega se ne mo­že lako rađati svjestan organiziran re­volucionaran pokret, već samo izrablji­vanje dječjega rada i prostituiranje. Među najinteresantnije članke spadaju: »Zašto se policija plaši obrazovanog rad­nika«, »Klasni karakter škole«, »Izrab­ljivanje dječjega rada«, »Krupna in­dustrija i položaj mladih«.Drugi odjeljak predstavlja tekstove koji govore o oblicima, načinima borbe1 zadacima omladine. Ima tu tekstovakoji nagovještavaju poglede Lenjina o problemima čisto intimne sfere, a ras­krinkavaju buržoaski moral »lažnog po­ljupca«, do onih koji govore o student­skom nemiru, zadacima revolucionarne omladine, posebno studentske u odnosu na političku situaciju. Evo nekih naslo­va: »Zahtev za 'slobodnom ljubavi’«,»Delatnost revolucionarnih kružoka«, »Bićemo partija mladih napredne kla­se«, »školska omladina i marksizam«, »Omladinska internacionala« itd.U trećem odjeljku Lenjin raspravljao ulozi omladine u socijalizmu. Osnovni zahtjev koji on tu postavlja jest da se omladina obrazuje. No obrazovni pro­cesi ne mogu, kao i škola biti izvan politike i društva, škola i obrazovanje imaju smisla samo ukoliko se u njima odgajaju mlade generacije na osnovama i ciljevima koje zastupa socijalističko društvo, i proleterska borba. Time je on zapravo zastupao potpunu politiza- ciju škole. Pored ovog, odgojnog i obra­zovnog aspekta, Lenjinovi članci su po­svećeni i djelovanju omladinskih orga­nizacija u socijalističkom društvu. Tako su pored ostalih sadržani i ovi tekstovi: »Zadaci omladinskih saveza«, »Partijski program o politehničkom obrazovanju«, »Direktiva CK komunista koji rade u prosveti«, i si.Ovaj izbor tekstova koristit će sva­kom naprednom intelektualcu da bi bo­lje upoznao Lenjinove stavove o omla­dini i njenoj borbi za socijalizam.Ivan CifrićEmil DurkheimO PODELI DRUŠTVENOG RADAProsveta, Beograd, 1972.Klasično djelo sociologijske literature »O podjeli društvenog rada« konačno je prevedeno zahvaljujući Uređivačkom od­boru filozofijske biblioteke »Karijatide«. Time je olakšano upoznavanje s jed­nom od temeljnih orijentacija u društve­nim znanostima. Funkcionalna analiza je potka ove Durkheimove knjige. Da­pače, ako treba tražiti funkcionalistioki pristup društvu davno prije Talcotta Parsonsa i njegove grupe, Roberta K. Mertona i čitave plejade teoretičara i istraživača, po kojem pristupu su seg­menti i aktivnosti u društvu funkcio­nalno podređeni cjelini, gdje disfunkcio- nalnost znači dezintegraciju, regres i »samoubojstvo«, naći ćemo ga u ovoj knjizi.U Durkheimovoj knjizi »O podjeli društvenog rada« naći ćemo podrobno razmatranje uloge i funkcije same po­djele rada unutar društva kao i razmat­ranje podjele rada i aktivnosti, funkcija i struktura u društvu.Društvo ne možemo razumjeti bez ra­zumijevanja zakona o podjeli rada i zna­čenja tog zakona za opstanak i razvoj društvenog sistema. Durkheim smatra da, bez podjele rada nema povećanja150proizvodnih snaga, nema obrazovanja, umješnosti niti specijalizacije pojedina­ca i grupa, nema materijalnog ni du­hovnog razvitka, a što je, prema njego­vu mišljenju, najvažnije — bez društve­ne podjele rada ne može se ostvariti društvena kohezija i solidarnost društve­nih odnosa na višem stupnju razvoja društva.Podjela društvenog rada omogućuje postojanje »organske solidarnosti« ili društva u kojem se grupe s različitim funkcijama dopunjuju i integriraju u cjelinu. Promatrano sa stajališta cjeline pojedinci i grupe se odriču dobrovoljno ili kroz različite oblike prisile dijela svoje autonomije da bi se uklopile u djelatnosti koje su nužne za održanje (funkcioniranje) globalnog sistema. Fun­kcionalna diferencijacija je u svezi sa strukturalnom diferencijacijom, gdje su pravne, političke, državne, ekonomske i druge djelatnosti izdanak određenih strukturnih cjelina koje su zatim seg­menti većih cjelina. Mehanički tip soli­darnosti nastaje integracijom po struk­turi istih segmenata koji zadržavaju svoju autonomiju, gdje smanjivanje au­tonomije označava početak individuali­zacije djelatnosti i razbijanje segme­nata.Strukturalna diferencijacija znači iz­dvajanje društvenih grupa sa specifič­nom djelatnošću. Detaljnu razradu stru­kturalnog diferenciranja društva istra­živali su Durkheimovi učenici više nego on sam. Njegova je zasluga, međutim, što je ukazao na značenje profesionalnih grupa u suvremenom društvu. On smat­ra da individualna i grupna proizvolj­nost i neprilagođenost funkcionalnim potrebama društvenog sistema ne može biti uklonjena nikakvom akcijom koje su do sada poduzimane. Moralnu i dru­štvenu krizu sistemi neće ublažiti poli­tičkim, ekonomskim niti bilo kojim drugim akcijama. Tu mogu pomoći sa­mo profesionalne grupe ako obrasce vla­stitog ponašanja nametnu društvenoj zajednici. Profesionalna pravila ponaša­nja su, bez sumnje, iznad paternalistič­kih i birokratskih normi, koje daju os­novni ton modernom društvu. Evo što u tom smislu kaže Durkheim: »... pro­fesionalna reglementacija ne samo da, po svojoj prirodi, ometa polet individu­alnih raznolikosti manje od svake druge organizacije, nego ga, povrh toga, ome­ta sve manje i manje.« (Emil Durkheim,»0 podjeli društvenog rada«, Prosveta, Beograd, 1972, str. 302)Ćini nam se da Durkheimova napo mena o profesionalnom duhu koji će prevladati u modernom društvu ima svoju težinu osobito kad pomislimo na postojanje više od sedamdeset tisuća različitih zanimanja u svijetu čije pona­šanje uvelike ovisi o neprofesionalnim elementima koji su dominantni u posto­jećim društvima.Usporedimo ukratko Durkeimov pri­stup s marksističkim. Ova dva sociolo­gijska sistema mišljenja o podjeli rada imaju dosta dodirnih točaka. Uzroke podjele rada oba slično tretiraju, prem­da je Marx dao neke elemente koji so­ciologijsko objašnjenje čine kompletni- jim, osobito dovodeći u svezu podjelu rada i proizvodne snage. No, Marx je pokušao antropologijski utemeljiti ka­tegoriju podjele rada. Ona izvire iz biti društvenog rada kao takvog pa je, prema tome, logičan ovaj Marxov zaključak: »..., podjela rada i vlasništvo su iden­tični izrazi...« (Karl Marx i Friedrich Engels, »Rani radovi«, Naprijed, Zagreb,1961, str. 354). Iz ovoga slijedi da je tra­janje građanskog ili klasnog društva ne­minovno sve dotle dok se ne ukine po­djela rada, jer postojanje podjele rada znači otvoreno ili skriveno postojanje privatnog ili grupnog vlasništva kao imanentne strukture, koju manifestna struktura može unedogled prikrivati. Stoga je podjela rada najbolji indikator klasnosti društva.Da zaključimo! Durkheimova knjiga »O podeli društvenog rada« pomoći će u teorijskom razriješavanju dilema oko podjela rada, a time će nam pružiti bolji uvid u skrivene društvene strukture i, razumljivo, u mogućnost njihove prom­jene.Zvonko LerotićAlica Wertheimer-BaletićDEMOGRAFIJA (Stanovništvo i ekonomski razvitak)Ekonomska biblioteka, VIII kolo, broj6, Zagreb 1973, str. 1—423Sve veća potreba poznavanja demo­grafskih kretanja i metode njihove ana­lize u svim društvenim istraživanjima,151

Emil Durkheim, O podeli društvenog rada

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia