Stjepan Gluščić

Željko Karas

Karas, Željko

Gluščić, Stjepan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

343Ž. Karas, S. Gluščić: Konferencija Europsko kazneno procesno pravo u službi fi nancijskih interesa...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 22, broj 1/2015, str. 343-348.Dr. sc. Željko Karas *Dr. sc. Stjepan Gluščić **KONFERENCIJA EUROPSKO KAZNENO PROCESNO PRAVO U SLUŽBI FINANCIJSKIH INTERESA EUROPSKE UNIJE: SADAŠNJE STANJE I IZAZOVI (14.-16. svibnja 2015., Dubrovnik) 1. Europska unija već desetljećima nastoji poboljšati učinkovitost suzbija-nja kaznenih djela na štetu svojih fi nancijskih interesa. Problemi postoje kako u odnosu na postojeće ovlasti Europske unije, koje se nisu pokazale dostat-nima (npr. kolektivna ostavka članova Europske komisije pod predsjedanjem Santera 1999. godine), tako i u pogledu međuodnosa supranacionalnog i naci-onalnog prava u progonu i sankcioniranju nepravilnosti u trošenju proračuna. Trajna aktualnost teme bila je povod da se u organizaciji Hrvatske udruge za europsko kazneno pravo (HUEKP) u razdoblju 14.-16. svibnja 2015. godine u Dubrovniku održi međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom Eu-ropsko kazneno procesno pravo u službi fi nancijskih interesa Europske unije: sadašnje stanje i izazovi (European Criminal Procedure Law in Service of Protection of European Union Financial Interests: State of Play and Challen-ges).1 Konferencija je bila sufi nancirana od strane programa Hercule III, koji djeluje u okviru Europskog ureda za suzbijanje prijevara (OLAF). Njezin pro-gram podijeljen je na tri tematske cjeline: 1. Financijske istrage – mehanizmi unaprjeđenja razmjene informacija i uzajamne suradnje u postupku oduzima-nja imovinske koristi, 2. Procesna prava obrane – jačanje prava osumnjičenika u kaznenom postupku, 3. Europske institucije (OLAF, EUROJUST, EPPO) – novi pravci razvoja i pogled u budućnost. Na konferenciji je sudjelovalo više od 80 sudionika, među kojima su bili stručnjaci iz većine država članica Europske unije, ali i iz država iz regije, te predstavnici pojedinih europskih institucija.Konferenciju je otvorila prof. dr. sc. Zlata Đurđević, predsjednica Hr-vatske udruge za europsko kazneno pravo, koja je izrazila zadovoljstvo što ∗  Dr. sc. Željko Karas, profesor na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu∗∗ Dr. sc. Stejpan Gluščić, profesor na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu1 Autori su na konferenciji sudjelovali u okviru aktivnosti predviđenih projektom Hrvatske zaklade za znanost IP-11-2013 Croatian Judicial Cooperation in Criminal Matters in the EU and the region: Heritage of the Past and Challenges of the Future (2014.-2018.).UDK 343.1(4)EU(047) 343.359(4)EU(047)339.923:061.1](4)EU(047)Primljeno 15. lipnja 2015.Prikaz344Ž. Karas, S. Gluščić: Konferencija Europsko kazneno procesno pravo u službi fi nancijskih interesa...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 22, broj 1/2015, str. 343-348.su OLAF i europske institucije pružile potporu u organiziranju konferencije. Podsjetila je na vrlo uspješnu konferenciju koju je Udruga pod predsjedanjem profesora Petra Novoselca organizirala također u Dubrovniku prije točno de-set godina  te je opisala tematske cjeline o kojima će se raspravljati i njihovu važnost za suvremeno shvaćanje europskog konteksta kaznenog postupovnog prava. Izrazila je nadu u uspješnu razmjenu znanja i dobre rezultate konferen-cije. Na otvaranju konferencije pozdravne govore održali su još Damir Kos, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Darko Klier, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, i Dražen Tripalo, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatskog udruženja za kaznene zna-nosti i praksu.2. Prva tematska cjelina konferencije započeta je izlaganjima iz područja fi nancijskih istraga, odnosno mehanizama unaprjeđenja razmjene informacija i uzajamne suradnje u postupku oduzimanja imovinske koristi, uz moderiranje prof. dr. sc. Zlate Đurđević.  Debbie Price iz Ministarstva unutarnjih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, koja je zadužena za poslove vezane uz pronalaženje imovine pribavljene me-đunarodnim kaznenim djelima, prikazala je osnovne oblike rada i mogućnosti izravnog dobivanja podataka od pojedinih engleskih tijela, poput registra tr-govačkih društava ili zemljišnih knjiga, bez korištenja međunarodnih instru-menata. Broj upita za davanje podataka u porastu je i trenutačno obrađuju oko 6000 zahtjeva godišnje, od čega se većina odnosi na pranje novca, korupciju i računalne prijevare. Kao primjer navodi slučaj internetskog računa za proda-ju, preko kojeg osobe iz različitih dijelova Europe uplate predujam, račun je otvoren temeljem dokumentacije iz koje se ne može utvrditi vlasnik, a novac u par dana promijeni nekoliko računa u različitim državama. Zaključila je da je bitna prevencija kaznenih djela i veće ovlasti novčanih ustanova u nadzoru vlasnika računa. Prof. dr. sc. Johan Boucht sa Sveučilišta u Oslu u temi o pravnim osno-vama za provođenje fi nancijskih istraživanja razdvojio je ciljeve dokazivanja u kaznenom postupku od ciljeva oduzimanja nezakonito pribavljene imovine. Kao oblik povezivanja opisivao je mrežu CARIN (Camden Assets Recovery Interagency Network), kojom se može provoditi neformalna provjera prije ko-rištenja međunarodne kaznenopravne pomoći. Osvrnuo se na Ured za oduzi-manje (Asset Recovery Offi ce - ARO), u kojem je potrebno osigurati multidis-ciplinarnu strukturu. Očekuje da će učinkovitost postupanja biti unaprijeđena korištenjem Europskog istražnog naloga (European Investigation Order - EIO) od 2017. godine, kojim se poboljšava uzajamna suradnja i pravila postupanja. U izlaganju je opisao i rad zajedničkih istražnih skupina (Joint Investigation Teams - JIT).345Ž. Karas, S. Gluščić: Konferencija Europsko kazneno procesno pravo u službi fi nancijskih interesa...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 22, broj 1/2015, str. 343-348.Ute Stiegel, zamjenica ravnatelja Europskog ureda za suzbijanje prijevara (OLAF), govorila je o administrativnom istraživanju koje se provodi s ciljem otkrivanja kažnjivih djela koja povređuju fi nancijske interese Europske unije. Prema njihovoj statistici, istražuju oko 500 slučajeva godišnje. Prikazala je osnovne ovlasti koje Ured koristi i pritom pokazala značajnu ovisnost o uređe-nju u nacionalnom pravu i ovlastima drugih tijela vlasti država članica, primje-rice radnje pretrage doma, koje Ured nema ovlasti provoditi. Istaknula je pi-tanje korištenja rezultata administrativnog istraživanja kao dokaza za potrebe kaznenog postupka te povezanih problema ispunjavanja procesnih jamstava. Od ostalih tema osvrnula se na teškoće u suradnji s bankarskim sektorom. Sa Sveučilišta u Luksemburgu izlagao je dr. sc. Michele Simonato o fra-gmentarnom pristupu povratu nezakonite imovine, pri čemu je najveći dio sa-držaja bio usmjeren na tipologiju istraživanja prema raznim svojstvima, poput ciljeva istraživanja, koje može biti za potrebe kaznenog postupka ili za admini-strativni postupak oduzimanja. Po načinu provođenja istraživanja istaknuo je podjelu na proaktivne i reaktivne pristupe te je koristio slične diobe i za druga obilježja istraživanja. Kao osnovnu teškoću naglasio je nepostojanje objedinje-nih upisnika, registara i evidencija koji bi mogle pomoći pri istraživanju, zbog čega je u njemu nužno pristupati fragmentarno. Nakon završenog prvog dijela slijedila je sekcija s komentiranjem pojedi-nih užih područja, koja su se odnosila na pravno uređenje i problematiku u domaćim pravnim sustavima. Milorad Barašin iz Tužiteljstva Bosne i Her-cegovine na praktičnim je slučajevima prikazao teškoće u istraživanju poje-dinih vrsta kažnjivih radnja i prepreke s kojima se susreće tužiteljstvo te je propitivao ravnotežu ciljeva zaštite temeljnih prava i kaznenog progona. Sa Sveučilišta u Skoplju izlagala je prof. dr. sc. Gordana Bužarovska, koja je prikazala osnovno pravno uređenje i razvoj makedonskog zakonodavstva te smjernice daljnjeg razvoja u okviru kretanja u europskim državama i procesu ujednačavanja pojedinih ovlasti. Izv. prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas sa Sveučilišta u Zagrebu obradila je nastanak i razvoj pravnog uređenja odreda-ba o oduzimanju imovinske koristi, osobito specifi čnosti uređenja fi nancijskih istraga, osvrćući se posebno na problematiku oduzimanja imovinske koristi neovisno o osudi u kaznenom postupku. Prof. dr. sc. Petar Novoselec sa Sve-učilišta u Zagrebu prikazao je problematiku kaznenog materijalnog prava, na koju se nadovezuje primjena procesnog prava i proširenog oduzimanja imo-vinske koristi, ističući da tumačenja pojedinih odredaba mogu predstavljati teškoće u primjeni. Doc. dr. sc. Matko Pajčić sa Sveučilišta u Splitu izlaganje je usmjerio na pitanje zaštite osobnih podataka. Marijo Rošić iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske prikazao je osnovne oblike suradnje i razmjene podataka te teškoće kod potrebe provođenja fi nancijskog istraži-vanja. Prikazao je sadržaj radnih mjesta fi nancijskih istražitelja i mogućnosti 346Ž. Karas, S. Gluščić: Konferencija Europsko kazneno procesno pravo u službi fi nancijskih interesa...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 22, broj 1/2015, str. 343-348.korištenja pojedinih izvora. Dražen Tripalo, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, usmjerio se na pitanje pravnih tumačenja i praktičnih teškoća u pri-mjeni mjera osiguranja oduzimanja nezakonito pribavljene imovinske koristi te pitanje prenormiranosti pojedinih sadržaja, koji bi mogli biti prepušteni na odlučivanje sucima. U raspravi koja je održana nakon završetka prve tematske cjeline istaknuto je pitanje ostvarivosti prevencije kroz mjere oduzimanja imovinske koristi, kao i pitanje razine normiranja postupka, uz neke primjere prenormiranosti koja dovodi do neusuglašenosti s propisima iz drugih područja, a predstavlja i za-preke pravilnom tumačenju. 3. Druga tematska cjelina odnosila se na procesna prava obrane i jačanje prava osumnjičenika u kaznenom postupku. Izlaganja je moderirao doc. dr. sc. Matko Pajčić sa Sveučilišta u Splitu. Prvu temu predstavila je prof. dr. sc. Katja Šugman Stubbs sa Sveučilišta u Ljubljani, koja je problematizirala pitanje slobodnog kretanja dokaza između država članica i modele kojima se strani dokazi procjenjuju u domaćem kazne-nom postupku. Kao osnovne teškoće istaknula je bitne razlike u kaznenim po-stupcima pojedinih država, koje se primjerice pojavljuju kod primjene pravila o nezakonitim dokazima, odnosno dopustivosti nekih materijala za dokaziva-nje. Propitivala je mogućnosti načela o uzajamnom korištenju dokaza te prijed-loge za slobodom od normativnih ograničenja. Prof. dr. sc. Zlata Đurđević sa Sveučilišta u Zagrebu prikazala je Direktivu 2013/48/EU o pravu na pristup branitelju, kojom se unose značajne promjene u stadiju prethodnog postup-ka kod reguliranja jamstava obrane. Sadržaj Direktive povezala je s ranijom praksom ESLJP-a, osobito u slučajevima Foti i Salduz, u okviru judikature koja je već defi nirala potrebe korištenja pojedinih jamstava, te je prikazala odnos prema obligatornosti i poštivanju judikature ESLJP-a, osobito u smislu dostatnosti i metoda koje se mogu koristiti za uključivanje u pravni poredak. Kod prikaza Direktive usmjerila se na opseg i sadržaj prava, ograničenja i di-leme vezane uz derogaciju pravila ili dopustivost dokaza. Prof. dr. sc. Silvia Allegrezza sa Sveučilišta u Luksemburgu bavila se pravima obrane u kazne-nom postupku nakon Lisabonskog ugovora, usporedbom odredaba Direktive i judikature ESLJP-a. Dr. sc. Zoran Burić sa Sveučilišta u Zagrebu prikazao je osnovne modele transnacionalnog prikupljanja dokaza, bavio se problemima kod položaja okrivljenika u sudjelovanju u prekograničnom prikupljanju doka-za te harmonizacijom prava u području nacionalnih i transnacionalnih postu-panja. U zaključcima je istaknuo probleme iniciranja, odnosno sudjelovanja u prikupljanju dokaza.  Nakon završetka izlaganja u komentatorskom dijelu ove teme prof. dr. sc. Stanko Bejatović sa Sveučilišta u Kragujevcu prikazao je odnos temeljenih 347Ž. Karas, S. Gluščić: Konferencija Europsko kazneno procesno pravo u službi fi nancijskih interesa...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 22, broj 1/2015, str. 343-348.prava građana prema ciljevima kaznenog progona te smjerove razvoja tijekom reforme kaznenog postupovnog zakonodavstva u Srbiji. Prof. dr. sc. Primož Gorkič sa Sveučilišta u Ljubljani problematizirao je odnos nacionalnog prava, kojem daje prednost pred neodređenim pravilima koja dolaze s međunarodne razine, i prikazao osnovne teškoće u slovenskom sustavu. Damir Kos, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, osvrnuo se na aktualnost tema konferen-cije te je istaknuo presudnu ulogu sudova u uravnoteživanju učinkovitosti suz-bijanja kriminaliteta i zaštite prava okrivljenika. Lovorka Kušan, odvjetnica iz Zagreba, prikazala je presude ESLJP-a protiv Hrvatske s tezom da pojedi-načni slučajevi mogu predstavljati osnovu za promjenu pravne regulative u od-nosu na poboljšanje položaja okrivljenika. Komentatorski dio zaključila je dr. sc. Celina Nowak iz Poljske akademije znanosti i sa Sveučilišta Kozminski, koja je govorila o donošenju europskih pravila koja predstavljaju „samouboj-stvo“ ustavnog uređenja. U raspravi koja je održana nakon završetka ove tematske cjeline najveći dio izlaganja odnosio se na prikaz načina donošenja Direktive o pravu na pristup branitelju te predstojeće Direktive o besplatnoj pravnoj pomoći. U raspravi su neki sudionici izrazili protivljenje proširenju prava okrivljenika u ovom po-dručju upozoravajući na opasnosti negativnog utjecaja na uspješnost kaznenog postupka. 4. Treća tematska cjelina konferencije odnosila se na europske instituci-je (OLAF, EUROJUST, EPPO) s ciljem promatranja novih pravaca razvoja i budućih perspektiva. Moderatorica je bila izv. prof. dr. sc. Elizabeta Ivičević Karas sa Sveučilišta u Zagrebu. Tematsku cjelinu otvorio je Peter Csonka iz Glavne uprave za pravosuđe Europske komisije, koji je veći dio izlaganja posvetio pregovorima što ih Eu-ropska komisija vodi s državama u pogledu ustanovljavanja Ureda europskog javnog tužitelja (European Public Prosecutor’s Offi ce - EPPO) i razvoju koji je prijedlog osnivanja te institucije prošao od početka pregovora do danas. Upo-zorio je pritom na brojna ograničenja koje su države nametnule toj instituciji, a koja mogu dovesti u pitanje njezinu učinkovitost. Lorenzo Salazar iz Mini-starstva pravosuđa Talijanske Republike u temi o ulozi institucija istaknuo je opasnost bujanja novih modela rada, zbog kojih ne postoji jasna slika djelova-nja. Prof. dr. sc. Marianne Wade sa Sveučilišta u Birminghamu dotaknula se Ureda europskog javnog tužitelja i normativnog uređenja koje evoluira u tom području te je na primjerima razvoja nacrta pravne regulacije istaknula pro-blem prevelikog nadzora od strane previše subjekata. Naime ravnatelj bi trebao izvješće podnositi, osim svim tijelima EU-a, i svim državama članicama, što bi predstavljalo opasnost prevelikih utjecaja na neovisnost i objektivnost te previše obveza u izvješćivanju. Problematiku tog područja sažeto je predočila metaforom može li uopće takav pas gristi i kakav će mu biti ugriz. 348Ž. Karas, S. Gluščić: Konferencija Europsko kazneno procesno pravo u službi fi nancijskih interesa...Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 22, broj 1/2015, str. 343-348.Malči Gabrijelčič iz Eurojusta usmjerila se na strukturu i nadležnosti po-jedinih europskih tijela, podrobno je opisala aktivnosti Eurojusta i istaknula je važnost koordinativnih sastanaka između država članica. Nataša Đurović iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske govorila o povezivanju Eurojusta i razvoju suradnje unutar državnog odvjetništva te razvoju dosadašnjeg zako-nodavstva. Prof. dr. sc. Katalin Ligeti sa Sveučilišta u Luksemburgu prika-zala je stanje u nekim europskim agencijama, a kao središnje pitanje istaknula je ulogu Ureda europskog javnog tužitelja u smislu njegove nadležnosti kod nepostojanja jedinstvenog pravnog sustava, kao i pitanje primjenjivosti naci-onalnog prava država članica u odnosu na dopustivost dokaza. Prof. dr. sc. John Vervaele sa Sveučilišta u Utrechtu u izlaganju o ulozi država članica nadovezao se na metaforu o europskim agencijama koje nemaju ugriz. Propi-tivao je mogućnost postojanja europskog sustava istraživanja povezujući ga s povijesnim razvojem povezivanja unutar Europske unije i stvaranja razine pra-va koje bi bilo jedinstveno primjenjivo. Obradio je i pitanje decentraliziranosti istraživanja te ovlasti istraživanja koje ima OLAF propitujući njegovu razinu zbog pravnog uređenja koje se na više mjesta poziva na primjenu nacionalnog zakonodavstva, što može prouzrokovati značajne dvojbe u postupanju i istraži-vanju. Zaključno se založio za načelo pravne sigurnosti, koje može biti naruše-no nejasnim preklapanjem europskih pravila i nacionalnog zakonodavstva, što za posljedicu može imati dvojbene ovlasti europskih agencija. 5. Nakon rasprave i propitivanja koliko su pojedine institucije aktivne ili sa-mostalne u provođenju istraživanja završnu je riječ održala prof. dr. sc. Zlata Đurđević. U odnosu na prvu tematsku cjelinu o fi nancijskim istraživanjima osvrnula se na suradnju u pronalasku protuzakonite imovine, pitanje uređenja zakonodavstva na europskoj razini, napredak koji države članice još trebaju ostvariti te pitanje proširenog oduzimanja i prebacivanja tereta dokazivanja na okrivljenika. U odnosu na postupovna prava istaknula je potrebu zajedničkih proceduralnih standarda, koji ne bi bili na minimalnoj, nego na srednjoj razini, potrebu striktne podjele između administrativnih i kaznenih istraživanja te potrebu daljnjeg proučavanja pristupa odvjetniku kao velikom proboju pra-va obrane. Pritom važnim smatra i prekogranično priznavanje i prikupljanje dokaza. U odnosu na tematsku cjelinu o europskim agencijama naglasila je potrebu neovisnosti, učinkovitosti i odgovarajuće strukture u mjerodavnim agencijama. Hrvatska udruga za europsko kazneno pravo obvezala se da će radove sudionika konferencije objaviti u zborniku. 

KONFERENCIJA EUROPSKO KAZNENO PROCESNO PRAVO U SLUŽBI FINANCIJSKIH INTERESA EUROPSKE UNIJE: SADAŠNJE STANJE I IZAZOVI (14.-16. svibnja 2015., Dubrovnik)

KONFERENCIJA EUROPSKO KAZNENO PROCESNO PRAVO U SLUŽBI FINANCIJSKIH INTERESA EUROPSKE UNIJE: SADAŠNJE STANJE I IZAZOVI (14.-16. svibnja 2015., Dubrovnik)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia