Ivan Cifrić

Cifrić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Ćimića — »Drama ateizacije«. — U njoj nam autor na vrlo pristupačan, ali i znan­stven način, omogućava da religiju, kao i njenu suprotnost-ateizam shvatimo na od­govarajući način, i to u onim dimenzija­ma u kojima to oni odista i zaslužuju. (J knjizi se ne govori »niti za, niti protiv re­ligije, nego o religiji«, što znači da je autor nastojao maksimalno biti objekti­van, a u čemu je svakako i uspio. Sma­tramo stoga da će svatko onaj tko knjigu pročita, o religiji razmišljati na jedan oz­biljniji i, rekli bismo, odgovorniji način.»Drama ateizacije« sastavljena je iz tri dijela, svaki od kojih za sebe pred­stavlja jednu cjelinu, ali i svi zajedno imaju zajedničku karakteristiku po kojoj cijelo djelo biva zaokruženo i u potpuno­sti cjelovito.U prvom se dijelu govori o sociološ­kom pristupu religijskom fenomenu i nje­govoj višeznačnosti, te o načinima i obli­cima njegove interpretacije. Posebno se tu doimaju napisi o religiji kao psihičkoj činjenici, zatim religiji kao socijalnoj či­njenici i religiji kao moralnoj činjenici.»Naša generacija je preko noći postala pseudoateistička. Došao je čas kada je to trebalo racionalizirati, a to je tegoban na­por, kome je teško sagledati kraj« — piše autor Esad ćimić, rasvjetljavajući tako si­tuaciju u kojoj se nalazi naše društvo i, shodno tome, položaj religije i religioz­nosti uopće u njemu.To je drugi dio knjige u kojem se go­vori o elementima religijske svijesti su­vremenog Jugoslavena, gdje su prezenti­rani neki rezultati pojedinih istraživanjao religiji i religioznosti. Tu svakako treba istaći napis o — danas vrlo aktuelnoj te­mi — odnosu organizacije Saveza komu­nista prema religiji. Isto tako vrlo je in­struktivan i poticajan napis o samouprav­ljanju i religiji, gdje dominira mišljenje da samoupravljanje na jedan specifičan način onemogućava religiju i oduzima joj slobodni životni prostor.Treći dio knjige zahvaća vrlo komple­ksno područje problema odgoja i religije u kojem se govori o nekim osnovnim pro­turječnostima suvremenog društva i pro­blema omladine u njemu. Omladina je uvijek, pa tako je i danas, otvorena prema svim problemima. Ni otvorenost prema religiji nije nikakav novum i nepoznani­ca, pa je utjecaj religije na našu omladinu relativno vrlo značajan.Danas u Jugoslaviji, grubo govoreći, imamo jednu trećinu mladih, koji sami sebe smatraju religioznima, i koji, shodno tome na neki način podliježu utjecaju Crkve kao institucionalizirane religije.U tom kontekstu valja razmatrati i po­ložaj škole, kao i njene zadatke i moguć­nosti realizacije zacrtanih zadataka, a koji svakim danom bivaju sve opsežniji i slo­ženiji.To bi bilo vrlo kratko i sažeto govore­nje o opsežnom materijalu, koji se nalazi u ovoj knjizi, a kojeg je prava šteta ne proučiti temeljito i na neka od mnogo­brojnih postavljenih pitanja pokušati i sam odgovoriti. Knjiga je, naime, pišam izazovno i polemički, pa je čitatelju pravi užitak podrobno razmatrati pojedina po­glavlja, te tako dopunjavati ili mijenjati svoje postojeće stavove i znanje o religiji i problemima vezanim uz nju.Knjiga je izašla u nakladi Zavoda za izdavanje udžbenika u Sarajevu 1971. go­dine.Ivica ŠKARlCStanko Petković iIvan Magdalenić: ELEMENTI SOCIJALNE PSIHOLOGIJEKućna tiskara Sveučilišta u ZagrebuIako se danas sve više razvijaju i u nastavu uvode granične discipline, studen­ti su još uvijek nedovoljno opskrbljeni domaćom literaturom, a posebno udžbe­nicima iz tih područja. Jedna od takvih disciplina je i socijalna psihologija koja se predaje i na Pravnom fakultetu u Za­grebu, gdje je i tiskan udžbenik »Ele­menti socijalne psihologije« namijenjen studentima tog fakulteta. Taj je udžbe­nik komplementaran s već postojećim udž­benikom »Osnove socijalne psihologije za studente prava«, od dra Borisa Sorokina. Oba teksta čine cjelovito gradivo jedin­stvenog kolegija, tako da novi udžbenik predstavlja prilično olakšanje studentima.Knjiga je podijeljena u četiri poglav­lja od kojih je prvo, drugo i četvrto na­pisao dr S. Petković, a treće I. Magdale­nić. U prvom poglavlju pod naslovom »Neke propozicije iz opće teorije ponaša­nja« autor objašnjava više osnovnih i prethodnih pojmova potrebnih za razu­mijevanje i lakše praćenje ostalih dijelo­va materije. Drugo poglavlje, »Ličnost i kulturni utjecaji«, sastoji se od četiri od­jeljka: 1. Ličnost (definiranje pojma, psi­hoanalitička koncepcija ličnosti, revizije73psihoanalitičke koncepcije), 2. Nasljedni potencijali i maturacija individue (disku­sija empirista i nativista, utjecaji okoline i si.), 3. Formiranje ličnosti (ovdje se go­vori o različitim faktorima koji djeluju u procesu socijalizacije ličnosti) te 4. Kul­turni utjecaji (definira se pojam kulture, govori se o različitim shvaćanjima tog pojma, o vrstama kulture i o koncepciji kulturnih krugova).Treće poglavlje nosi naslov »Socijalni stavovi«, a govori o pojmu stava, o njego­vom razgraničenju sa sličnim pojmovima kao što su uvjerenje, mišljenje i si., zatimo općim karakteristikama te formiranju i mijenjanju stavova. Sasvim ukratko do­taknuta su i pitanja predrasuda, propa­gande, javnog mnijenja te mjerenja sta­vova.Četvrto poglavlje, »Ponašanje grupa i ponašanje u grupi« također se sastoji od nekoliko odjeljaka koji tretiraju manje zaokružene tematske cjeline. Najprije se ukazuje na problem razlikovanja razina u društvenoj strukturi i govori se o anali­tičkoj vrijednosti različitih pojmova po­vezanih s ovim sklopom pitanja. Drugi odjeljak, »Grupa i njena okolina« obra­đuje pitanja tipologije grupa prema razli­čitim obilježjima. Konačno, u trećem od­jeljku, pod naslovom »Ponašanje u grupi« analiziraju se pojmovi vrijednost, interes, status, uloga i si., a govori se i o proble­mima vodstva u grupi te o socijalnoj kon­troli. Na samom kraju riječ je o auto­nomnom i heteronomnom definiranju po­našanja i o normama, čime se autor pri­bližio specifičnoj problematici koja mož^ biti od posebnog interesa upravo za stu­dente pravnih nauka.Prema riječima autora, »Elementi so­cijalne psihologije« nisu namijenjeni sa­mo stjecanju određenog znanja potrebnog za polaganje ispita, već nastoje biti infor­mativno vrelo za informacije koje mogu poslužiti kasnijem temeljitijem studiranju problematike koja se u knjizi razmatra. Može se ocijeniti da su autori tu namjeru uglavnom uspješno ostvarili.I. C74

Stanko Petković i Ivan Magdalenić, Elementi socijalne psihologije

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia