Zvonko Lerotić

Lerotić, Zvonko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

vanju svih promjena na nivou globalnog društva kako na organizaciju, tako i na njezine članove, te čak i o suprotnom smjeru djelovanja: djelovanju organiza­cije na globalno društvo. I ovdje se os­jeća izraziti manjak empirijskih potvrdai njegove posljedice po vrijednost za­ključaka.Možemo rezimirati da je knjiga R. Halla sigurno jedno osvježenje u lite­raturi sociologije organizacije. Njezini su nedostaci: prevelika naglašenost for­malnih aspekata i strukture organiza­cije i podređenost problema samih pro­cesa. Usprkos toga, ona može korisno poslužiti kako studentima sociologije, tako i sociolozima kao izvor najnovijih informacija iz područja koje danas pri­vlači pažnju velikog broja stručnjaka ši­rom svijeta.Josip ObradovićGrupa autoraELEMENTS OF POLITICAL KNOWLEDGE(Osnovi političeskih znanii) Progress Publishers, Moskva 1970.Grupa sovjetskih društvenih znanstve­nika (V. I. Stepakov, D. Y. Bakshiev, K. H. Brutents, V. F. Glagolev, B. D. Datsyuk, V. V. Zagladin, A. Z. Okoro- kov, F. F. Petrenko, A. P. Petrov i N. P. Filimonov) napisala je udžbenik teorijeo društvu sa stajališta marksizma-lenji- nizma u svrhu da svjetskoj javnosti i svima koji žele upoznati marksizam-le- njinizam pokaže doseg znanstvene mark­sističke misli u Sovjetskom Savezu.Knjiga ima šest glava. U prvoj autori razrađuju fundamentalne teze historij­skog materijalizma: (a) materijalna pro dukcija kao temelj društvenog razvoja, (b) uloga klasne borbe u razvoju dru­štva, (c) proleterska revolucija kao za­koniti prijelaz iz kapitalizma u socijali­zam, (d) komunistička partija kao dru­štvena snaga koja mijenja društvene odnose. U drugoj glavi nalazimo povi­jest revolucionarnog razdoblja u Sovjet­skom Savezu.U trećoj glavi je riječ o socijalizmu u Sovjetskom Savezu, kao prvoj fazi ko­munizma. Ovdje nalazimo analizu for­malnih društvenih odnosa u sovjetskom148društvu, opise sistema vlasništva, rad­nih odnosa, sistema planiranja itd., s intencijom da se pokaže superiornost socijalističkog sistema nad kapitalistič­kim na svim planovima. Cjelokupnim viškom proizvoda raspolaže država za opće potrebe. Osnovni princip organiza­cije u društvu je demokratski centra­lizam što autori dovode u vezu sa Le- njinovom izjavom iz 1918. god.: »Naša je dužnost da realiziramo demokratski cen­tralizam u ekonomskoj sferi.« (Elements of political "knowledge, Progress Publi­sher, Moskva, 1970. str. 114.)Pod demokratskim centralizmom ra­zumijeva se takva centralizacija nacio nalne ekonomije koja omogućuje jed­nom centru upravljanje privredom. Od­nosi između države i poduzeća »temelje se na principu subordinacije nižih orga­nizacija prema višima« (ibid. str. 114). Ovaj centralizam ne uništava slobodu stvaralaštva, jer je, po autorima, Lenjin naglasio obratno, naime da centralizam potiče lokalnu inicijativu i različite na­čine realizacije istog cilja. U ovom po­glavlju autori nastavljaju analizom po­litičkog i državnog sistema u Sovjet­skom Savezu.U četvrtoj glavi nalazimo pasuse o pri­jelazu iz socijalizma u komunizam, o komunističkoj ekonomiji, komunistič­koj tehnologiji, o znanosti, komunistič­koj distribuciji dobara, državi koja će nestati i zamijeniti je društveno samo­upravljanje, itd.U petoj glavi razlaže se o svjetskom komunističkom sistmu, u kojemu svaka zemlja ide specifičnim putem. Ističe se potreba udruživanja već postojećih soci­jalističkih zemalja u novu povijesnu za­jednicu zemalja i naroda na principu »internacionalne socijalističke podjele rada« kako bi došlo do potpunijeg voj­nog i političkog udruženja. U ovom je poglavlju dan kratak opis radničkog samoupravljanja u Poljskoj i Jugoslaviji. Prema autorima: »Praksa pokazuje da kombinacija državnog upravljanja s raz­ličitim oblicima participacije radnih lju­di u upravljanju daje dobre rezultate i omogućuje bolje korištenje prednosti koje pruža socijalistički sistem ekono­mije«.U šestoj glavi autori obrađuju proble­me međunarodnog revolucionarnog po­kreta i putova u socijalizam.Ako je suditi po ovoj knjizi marksis­tička teorija društva nije niti jedan ko­rak napravila od Lenjinove smrti, štočitaoca dovodi u nedoumicu, imajući na umu silan razvoj drugih djelatnosti u Sovjetskom Savezu.Zvonko LerotićK. Marx i F. Engels»O OMLADINI« — HRESTOMATIJAI i II(Marksistička biblioteka, Mladost — Beograd, 1973.Izbor i redakcija tekstova: Manojlo Bro- ćić. (str. 1—177 + 6; II — 134.)Marksizam je na svom razvojnom putu doživio dvije krajnje devijacije. S jedne strane to je pretvaranje u dog­mu koja, kao oficijalna opija i zaglup­ljuje istovremeno, obmanjuje i na razne načine, služeći se i fizičkim silama, ubija — as druge strane pojavljuje se njegovo rastapanje u tminama građan­skih teorija i ideologija. Takve kraj­nosti uvjetuju i nameću potrebe da se marksizam kao teoretska i filozofska osnova postojeće društvene prakse po­novno reafirmira, ne u smislu rehabili­tacije nekog marksizma, već u nastoja­njima da se, polazeći od fundamental­nih stavova klasika marksizma, ukaže na devijacije postojeće prakse kao i teo­rije. Upravo u vrijeme kada se, dakle vodi jedna politička bitka a i teoretska, pojavljuju se izdanja koja pokušavaju unijeti više svjetla u neke specifične domene klasika.Obje knjige, čiji je redaktor Manojlo Broćić, sačinjavaju tri cjeline. U prvoj knjizi su sadržani tekstovi objedinjeni u dvije problemske teme: Borba za pra­va mladog pokoljenja i Uloga omladine u društveno-političkom životu. Treća te­matska grupa pod naslovom: O vaspita- nju i obrazovanju omladine, s prilozi­ma, čini drugu knjigu ove hrestomatije. Neki tekstovi koji su sadržani u ovom izdanju po prvi puta su sada prevedeni s nedavno (1972. god.) izašlih izdanja u Sovjetskom Savezu.Prilikom izbora tekstova i redakcije, redaktor je nastojao da to ne budu obič­ni citati istrgnuti iz pojedinih cjelina, već da njihov skup ima određene misa­one cjeline. Naravno da za one koji ne­dovoljno poznaju marksizam, čitanje po­jedinih odlomaka predstavlja izvjesne poteškoće u razumijevanju. To su i iz­davači imali u vidu te su pristupili, kao posrednici između tekstova i čitalaca, u smislu jednog kritičkog osvrta, odno­sno ocrtavan ja »nekih od otvorenih pi­tanja razvitka Marxa i Engelsa u da nima njihove mladosti«, zatim u prika­zu osnovnih pravaca borbe protiv mark­sizma i napokon u kraćem osvrtu na samu problematiku knjiga.Izabrani tekstovi u ovoj hrestomatiji nisu pisani posebice na određene teme, već su to odlomci iz poznatih djela kla­sika. To je i razumljivo tim više što Marx i Engels tada nisu imali posebnih razloga da van okvira svojih naučnih analiza i političke borbe proletarijata, odvojeno analiziraju ulogu omladine. No, već sama veličina knjiga ukazuje na to da su oba autora u svom radu vidjela probleme omladine i posvetili im dosta stranica u svojim radovima.Ima naravno, posebno u tekstovima koji govore o odgojno-obrazovnom pro­cesu, stavova koji se danas ne mogu na način kako su se mogli u ono vrijeme, koristiti i zastupati. Zato je ova hresto- matiia interesantna naročito za pedago­ge. (Pedagoških tekstova ima i najviše u ovoj hrestomatiji.) Marx i Engels su u svojim djelima naznačili osnovne smjernice odgojno-obrazovnoga procesa koji se, polazeći od osnovnih postavki cjelokupnih njihovih saznanja, mogu ostvariti.To je ujedno uvjetovalo da se Marxi Engels opredijele za prava djece i omladine, a time ujedno i zahtjev za njihovo učešće u klasnoj borbi, štrajko­vima i revoluciji, što ujedno determinirai njihov društveni položaj, kao i ulogu subjekta u odgojno obrazovnom proce­su. U tome se Marx i Engels nadove- zuju i razvijaju dalje Hegelove i Fich- teove misli o pojmu subjektiviteta.Obje ove knjige dobro će poslužiti mladim naučnim radnicima, kao i svi­ma onima koje zanima problematika omladine i stavovi klasika marksizma, posebice danas kada se teoretski neke postavke .koje koče samoupravni dru­štveni sistem, moraju prevladati — teo­retski i praktički.Ivan Cifrić149

Grupa autora, Elements of Political Knowledge

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia