Ivan Cifrić

Cifrić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PrikaziBIBLIOTEKA »SUVREMENA MISAO« UVODVeć dulje vremena osjećala se potreba za bibliotekom suvremenih tema, koja bi — slijedeći trag marksističke misli — inicirala i prikazivala radove s različi­tih područja teorije i prakse u nas.Izašle knjige (A. Dragičević: Osnove političke ekonomije, Ivanišević — Pa- vić — Ramljak: Samoupravljanje,Marx — Engels: O historijskom mate­rijalizmu — izbor tekstova, Bunge i dr.: Marksizam i prirodne znanosti — iz­bor tekstova, S. Vrcan: Društvene ne­jednakosti i moderno društvo, L. Ma­tes: Koegzistencija, J. Broz-Tito: Sa­moupravni socijalizam — izbor teksto­va) biblioteke Suvremena misao (ured­nici: Mikecin i V. Štokalo) što ju je po­četkom 1974. pokrenula Školska knjiga iz Zagreba, predstavljaju dragocjene na­pore, da se barem dijelom ispuni ta očekivana izdavačka, pa i društvena po­treba.Objavljeni radovi upućuju nas na za­ključak da se radi o namjeri iniciranja istraživanja suvremenih odnosa mark­sizma i društvene misli i zbilje, i da postoje nakane prezentiranja (gotovo u udžbeniekom smislu) pojedinih radova koji sa razine marksističke kritičke ana­lize portretiraju našu teoriju i praksu.Najavljene knjige (prema katalogu biblioteke: D. Sergej ev, čovjek i otu­đenje čovjeka; P. Hiemaux, Jednakost i nejednakost rasa; V. Cvjetičanin, Kla­se i klasna struktura suvremenog dru­štva; K. Marx, Od filozofije do prole­tarijata — izbor tekstova od G. Petro- vića i P. Gilly, O sociološkom istraživa­nju) upućuju nas na daljnju izgradnju koncepcije biblioteke, ikoja od istraživa­nja i prezentiranja temeljnih relacija marksizma i društvene teorije i prakse (klasici i ostali) želi poticati kritičko- marksističko portretiranje naših pro­grama i zbilje samoupravnog socijaliz­ma, te koja kani jednim dijelom obav­ljati funkciju udžbeničke biblioteke, mo­dernim ponekad esejističkim uvidima u temeljna pitanja vremena, posebno ona po čemu su naši napori evidentni doprinosi zbivanjima epohe uopće (sa­moupravljanje, koegzistencija i si.).Ovaj vrijedan niz knjiga (opremljen u komunikativnom grafičkom izrazu) biti će pristupačan različitim dobnim i sooioprofesionalnim kategorijama či­talaca i obavljat će cjelinom svoga uvi­da, pored inform a t i vno-inst ruk t i vne iod- gojno-formativnu funkcij u.Celestin SardelićS. Ivanišević, Ž. Pavić i M. RamljakSAMOUPRAVLJANJEBiblioteka »Suvremena misao«, Školska knjiga, Zagreb 1974, 210 stranicaPredgovor ovoj knjizi, prvijencu tro­jice mladih znanstvenika, napisao je profesor Eugen Pusić. On je ukazao na nekoliko paralela historijskoga zbivanja i vlastitih htijenja kao pitanje trenutaka u povijesnom toku ii istodobno kao od­nos prema budućem događaju. U jednoj marksističkoj viziji društvene projekci­je to je odnos prema budućem kao mo gućem, kao kriteriju ocjene sadašnjosti, kao svijetloj točki, »principu nade« koja predstavlja društvenog dajmona. Pusić je zapravo ukratko rezimirao stanje, mogućnosti i objektivni tok našega samoupravljanja u četiri pitanja: Što je stvoreno, odnosno zasnovano od struktura i institucija?« i »Što se po­stiglo?«Kao što se socijalizam u historiji po­javljuje najprije kao ideja, oblikovana teorija, zatim kao pokret i najzad kao praksa, tako je koncipiran sadržaj i ra­spored ove knjige. Knjiga ima pet po glavi ja, svako je zasebna cjelina a za­jedno čine jedinstvenu kompoziciju te- orijsko-historijske dimenzije.107Prvo poglavlje, »Razvoj ideje o samo­upravljanju« (Željko Pavić), kratak je prikaz ove ideje od preteča znanstve­nog socijalizma, preko anarhista, prista­lica državnog socijalizma, klasika znan­stvenog socijalizma i prakse Pariške štveno upravljanje i komunalno uprav- ild-socijalista i pokreta za radnička vi­jeća. Pavić iznosi kratak i informativan pregled koncepcija, te je to zapravo uvodno poglavlje.Drugo poglavlje, »Razvoj socijalistič­kih samoupravnih odnosa u Jugoslavi­ji« (Milan Ramljak), kratak je prikaz institucionalnog razvoja samoupravlja­nja u Jugoslaviji do ustavnih amandma­na. Ramljak ukazuje na tri različita od­nosa prema samoupravljanju, zavisno od stupanja razvitka demokratskih od­nosa u Jugoslaviji. To su: period admi- strativnog upravljanja, period samo­upravnih odnosa (posebice analizira razvoj radničkog samoupravljanja, dru­štveno upravljanja i komunalno uprav­ljanje) i konačno, treća faza, kada se Ustavom 1963. uvodi pojam »radni čov­jek«, što je zapravo značilo uvođenje »generaliziranog društvenog samouprav­ljanja«.Treći odjeljak nosi naslov »Sistem samoupravljanja u Jugoslaviji« (Stje­pan Ivanišević) i čini se osnovni sadr­žaj knjige. U njemu autor govori o sli­jedećim problemima: tehničkoj i inter­noj strani kooperacije, društvenim okvi­rima samoupravljanja u Jugoslaviji (so- cijalistim demokratskim odnosima, je­dinstvenu vlasti i federativnom uređe­nju, društvenom vlasništvu i planiranju, slobodnoj inicijativi i komunalnom ure­đenju), zatiim o »osnovnoj strukturnoj jedinici sistema udruženog rada«, o or­ganima arbitraže, poslovnim organima, te o samoupravnim oblicima odlučiva­nja i kontrole. Raspravlja također o materijalnim sredstvima OOUR-a i udru­živanju sredstva i organizacija. Iz pita­nja koja autor tretira vidi se da je osnovna organizacija udruženog rada, kao polazna osnova na kojoj se zasniva čitav sistem samoupravljanja u novom Ustavu, centralni problem u odnosu na koji razmatra sistem samoupravljanja.Četvrti dio, »Oblici sudjelovanja rad­nika u upravljanju u svijetu« (Željko Pavić, Milan Ramljak) govori o koncep­cijama samoupravljanja u drugim ze­mljama. Autori najprije navode »izraze kojima se obilježavaju pojedini oblici sudjelovanja radnika u upravljanju«, a zatim te oblike klasificiraju prema ne­108koliko kriterija. Radi preglednosti navo­de sudjelovanje radnika u upravljanju prije i poslije Prvog svjetskog rata, po­sebice u razvijenim zemljama kapitali­zma, socijalističkim zemljama i najzad u nerazvijenim zemljama.Peti odjeljak, »Perspektive samo­upravljanja« (Stjepan Ivanišević) govori kako samoupravljanje niče iz odnosa ko­operacije i promjena u njenim suvre­menim formama, o specifičnom putu jugoslavenskog samoupravljanja i nje­govoj optimističkoj budućnosti. Autor na kraju kaže: »Izgradnja novog dru­štva ,društva bez prisile i dominacije, samoupravnog društva slobodnih radnih ljudi bez sumnje je velik i složen zada­tak. I svojom složenošću i svojim rezul­tatima on daleko premašuje obzore i mogućnosti pojedinačne ljudske egzi­stencije, snage jedne generacije. Ali otvara perspektive generacijama koje dolaze«.Ivan CifrićAdolf DragičevićOSNOVE POLITIČKE EKONOMIJEBiblioteka »Suvremena misao«, školska knjiga, Zagreb 1973, 216 -f 4 stranicaOvaj suvremeni, možemo reći gotovo udžbenioki (u najboljem smislu te rije­či) prikaz osnova političke ekonomije, svojim marksističkim pristupom ispu­nja, onu godinama očekivanu funkciju, da jednostavnim, ali teorijski besprije­kornim uvidom pokuša, u jednom ese- ističkom stilu, predočiti svima, a po­najprije mladima, moderno marksistič­ko poimanje političke ekonomije.Knjiga je podijeljena u šest dijelova.U predgovoru, autor analizira stano­vite opasnosti u pristupu političkoj eko­nomiji, distancirajući se od shvaćanja da je ona »vulgarna apologetika posto­jećeg« (str. 5) i opredjeljujući se za znanstvenu političku ekonomji(ju kao izrazito ideološki angažiranu znanstve­nu disciplinu, te definira marksističku političku ekonomiju kao »revolucionar­nu teoriju društvene mijene« (str. 6).U prvom dijelu (»Proizvodnja živo­ta«), određujući predmet političke eko­nomije, autor naglašava da ona nije niti ekonomika, niti ekonomska politika

S. Ivanišević, Ž. Pavić i M. Ramljak, Samoupravljanje

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia