Petar Klarić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

547svjetskog rata novi vlastodršci javno su pozivali na linč »neprijatelja«. Govor mržnje bio je već općeprihvaćen dio rat-ne partizanske i prokomunističke knji-ževne poetike pa je mržnja kao temelj njihova svjetonazora interpolirana i u pjesničke uratke čak i pojedinih do da-nas cijenjenih književnika. U poslijerat-nim godinama ta se mržnja ostvarivala u masovnim egzekucijama, u kojima su stradavali vjerski i rodoljubno usmjere-ni građani te svećenici i redovnici Ka-toličke Crkve, koje su komunisti vidjeli najvećom prijetnjom u provedbi svoje ideologije. Pozivi na likvidacije bili su javni, stvorena je klima javnog i ovlašte-nog progona i zatiranja svih koji su bili sumnjivi. Autor se tu osvrnuo i na već tada važeće međunarodno ratno pravo, na Ženevsku konvenciju iz 1906. i na prvo spominjanje izraza »zločin protiv čovječnosti« 1915. godine.U četvrtom poglavlju Krvavi dubro-vački listopad 1944. opisane su ratne i poratne okolnosti u Dubrovniku, su-odnos ustaških, talijanskih, nacističkih i četničkih snaga te prelazak četnika u redove partizana prije ulaska partiza-na u Dubrovnik. Autor je dao i iscrpne podatke o svim svećenicima žrtvama partizanskog pokolja na Daksi i drug-dje, donijevši i sve dostupne podatke o okolnostima pogubljivanja. U petom poglavlju Titov »antifašizam« opisuje se stav službenih komunističkih vlasti pre-ma partizanskim zločinima, koji su se opravdavali borbom protiv fašizma.U poglavlju Ne zaboravu opisuje se postupak ekshumacije ostataka žrtava iz dvije grobne jame na Daksi. Ekshu-macija je provedena od 24. do 29. ruj-na 2009., a posmrtni ostatci preneseni su na Odjel patologije Opće bolnice u Dubrovniku. Utvrđeno je da je riječ o kostima 53 osobe, a vrijeme smrti odgo-vara razdoblju Drugog svjetskog rata. Uz ostatke su pronađene brojne čahure i zrna, dugmad, kopče, dijelovi svećenič-kih ovratnika, krunice, križevi, nekoliko ogrlica i prstena. Obdukcija je utvrdila da je riječ o egzekucijama pucanjem pi-štoljem u zatiljak. Analizom DNK iden-tificirano je 18 osoba (od 53), a među njima i dvojica svećenika: isusovac pater Petar Perica i don Mato Milić Kalafa-tović. Ostatci patra Perice pokopani su potom u isusovačkoj grobnici na Boni-novu 26. lipnja 2010. godine.Autor knjige osvrnuo se i na književ-no–pjesnički opus patra Perice, kojega je odlikovala odlučnost u obrani kršćan-skih vrijednosti, ljubav i vjera u Kristo-vu zaštitu, odanost i vjernost Kristovoj majci, štovanje dobrote i nevinosti kao visokih kršćanskih vrednota, ljubav pre-ma domu i domovini te vjera u znanost i napredak.U knjizi nalazimo bogat izbor iz Pe-ričina pjesničkog opusa, ali i prijepis »presude« Vojnog suda Komanda juž-nodalmatinskog područja »u ime naro-da Jugoslavije« te pismo partizanskog zapovjednika Ante Jurjevića Baje i dru-ga svjedočanstva stradanja mučenika s Dakse. Knjiga je opremljena iscrpnim popisom literature i kazalom imena. Autor je knjizi pristupio s povijesnog gledišta, dajući nam uvid u životni put jednoga čovjeka posvećenog svomu po-slanju, vjeri i Crkvi, te raskrinkavajući na taj način zločine iz mržnje i ideologi-je koju su činile partizanske snage i ka-snije komunističke vlasti pod maskom »antifašizma«.Ivana KlinčićIvan Koprek (ur.), Vrline i poslovna eti-ka, FTIDI, Zagreb, 2015, 201 str.Ova knjiga sadrži dvanaest prilo-ga predstavljenih na simpoziju Vrline i poslovna etika, održanome 27. veljače 2015. godine u organizaciji Centra za poslovnu etiku Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu.548Ima li mjesta za vrline u poslovnoj etici? Ili, u kojoj mjeri poslovna etika može (treba) biti »etika vrlina«? To su glavna pitanja na koja nude odgovor tekstovi ove publikacije.U prvom prilogu »Zašto su vrline u poslovanju važne?« Maja Žitinski piše: »Vrline proizlaze iz vrijednosti, u njima se temelji i kvaliteta i uspjeh poslovno-ga pothvata — ako izostanu, poslovni pothvat propada.« Prilog, između osta-log, donosi kratki osvrt na Aristotelovo shvaćanje vrline, povezane s novcem, te promišlja o gospodarstvu prema mone-tarnoj politici.U članku »Vrline i trodijelni pristup poslovnoj etici« Stipe Buzar odgovara na pitanje: »Imaju li vrline ikakvu ulogu u moralnom poslovanju ili se ono može u potpunosti razumjeti, postaviti i re-gulirati na razini dužnosti i posljedica.« Govori o trima velikim etičkim tradici-jama koje se u poslovnoj etici bore za prevlast: aretaičkoj, deontološkoj i kon-zekvencijalističkoj. Bez razmatranja po-sljedica i dužnosti, spomenute tradicije ne daju realističan i potpun račun o na-šem moralnom iskustvu. Stoga »etičko promišljanje poslovanja treba shvatiti, gdje je god to moguće, kao sinoptičko promišljanje kreposti, dužnosti i poslje-dica« (str. 36).Josip Berdica autor je priloga »Ob-razovanje za vrline«. Istražuje značenje i ulogu obrazovanja, posebno u kontek-stu zadane teme. Temeljna vrlina obra-zovanja je poticati na kritičko mišljenje. »Obrazovanje mora biti kadro osposo-biti ljudsku osobu za iskreno i duboko propitkivanje, promišljanje stvarnosti, u konačnici za mišljenje jer to je temelj-na vrlina obrazovanja« (str. 51). Svako obrazovanje pretpostavlja odgovor na pitanje »Što je čovjek« jer »iza pitanja o obrazovanju krije se dakle ono temeljno — pitanje o čovjeku« (str. 52).»Aretaički pristup tržištu rada« pri-log je Ivana Šestaka. Govori o nu žnosti posjedovanja osnovnih mo ralnih vrlina kod čovjeka radnika, i to kako kod onoga koji posao nudi, tako i kod onoga koji ga traži. Autor napominje kako vrline »nisu nešto nasljedno, nego se često i mukom stječu odgojem i samo-odgojem, za što pak mora biti njegova-no povoljno društveno ozračje, daleko od cinizma i terora relativizma!« (str. 68).»Etika i rad. Je li lijenost mana i/ili vrlina?« naslov je priloga Ivana Kopreka. Postoji li neka etika rada ili »radna etika«? Kako s obzirom na rad treba moralno vrednovati lijenost? To su neka od glavnih pitanja o kojima promišlja autor. Zaključuje kako lije-nost valja ubrojiti među poroke. No budući da ona može biti neprijatelj brzini, »toj pogubnoj karakteristici našega vremena«, radna etika treba imati slobodan prostor i za svojevrsnu lijenost (usp. str. 75).»Cinička etika: vrline i/ili mane« prilog je Kristine Polegubić. Autorica se u njemu odvaja od klasičnoga shvaćanja cinizma o kakvom čitamo u filozofskim priručnicima te nastoji približiti se »tezi Petera Sloterdijka iznesenoj u njegovu kapitalnom djelu Kritika ciničkoga uma, u kojem Sloterdijk postulira da je cini-zam u modernom dobu postao domi-nantni oblik djelovanja ideologije« (str. 77). Kako bi odgovorila na pitanje je li moguć govor o vrlinama u cinizmu a da pritom i sam odgovor ne bude ciničan, autorica razmatra što su vrline ili kre-posti, zašto su zanimljive za filozofsko proučavanje te koja je njihova važnost za ciničku etiku.Željka Maurović–Benko u članku »Socijalno/društveno poduzetništvo i eti čko bankarstvo« osvrće se na so-cijalno/društveno poduzetništvo i etičko bankarstvo u svijetu, kao i na stanje u Hrvatskoj. Josip Milić autor je priloga »Budi se Istok i Zapad«. U njemu istražuje koje 549to vrline proklamira društvo u Hrvat-skoj, BiH i EU.»Vrline i profit. Kako zaštiti djecu?« prilog je Rozalije Bregović–Pračić ko-ji govori o odnosu djece i rada. Ra-zmišljajući o poslovnom sektoru koji ima golemu moć zaštiti, ali i ugroziti interese djece, autorica posebno ističe vodič UNICEF–a »Dječja prava i poslovna načela«. Vodič sadrži deset načela i može poslužiti svakoj tvrtki kao okvir za poslovanje uz poštovanje i podupiranje dječjih prava (usp. str. 118).Ivan Antunović u prilogu »Teologal-ne kreposti: njihovo pozitivno značenje za izgradnju kvalitetnog društva« pro-mišlja o teologalnim krepostima: vjeri, nadi i ljubavi u kontekstu zadane teme. »Dokle seže biblijska pravednost? Pravednost kao poslovna vrlina u Svetom pismu« naslov je priloga Nike Bilića. Uz nekoliko odabranih primjera nastoji pružiti uvid u to što Biblija kaže o vrlini pravednosti. »Teologija će odmah upozoriti kako, za razliku od tradicionalne definicije pravednosti koja je više usmjerena na predmet i traži da svatko dobije ono što mu pripada (»suum cuique«), u Bibliji pravednost odgovara na pitanje je li neki odnos u redu; pravednost jest urednost među-sobnoga odnosa« (str. 153).Posljednji članak u knjizi nosi naslov »Vrjednovanje lihve i kamata u doku-mentima crkvenog učiteljstva«, autor mu je Elvis Ražov. Želi prikazati odnos crkvenog učiteljstva prema problemu lihve i kamata od vremena rane Crkve do današnjih dana. »Najveći utjecaj na crkveno stajalište imale su biblijska tra-dicija i antička grčka filozofija. Uspo-redo s tim, ekonomski i tržišni odnosi posredno su utjecali na tematiziranje problema lihve i kamata u crkvenim do-kumentima« (str.191).Svi tekstovi ukazuju na to da se u ra-spravama o (poslovnoj) etici primjećuju razna mišljenja i struje. A posljednjih nekoliko desetljeća napose je vidljivo okretanje i snažni zamah prema etici vrline općenito, pa tako i u poslovnoj etici.Petar KlarićAnte Ledić, Povijest religija [3. izd.], Me-dijski centar Vrhbosanske nadbiskupije, Sarajevo, 2015, vii + 419 str.Poredbeno proučavanje religija i re-ligijskih pokreta u Hrvatskoj i drugim državama s izvornim hrvatskim govor-nicima je rijetko i sporadično. O tome svjedoči i činjenica da u Hrvatskoj po-red nekolicine teoloških studija postoji samo jedan poredbeni studij religija, studij religijskih znanosti pri Fakultetu za filozofiju i religijske znanosti Sveu-čilišta u Zagrebu. Zato je svako djelo koje se bavi religijama, a to u izvorniku čini na hrvatskom jeziku, dobrodošlo na domaćem tržištu knjiga. Ove godine na to tržište stiglo je treće i dopunjeno iz-danje djela Povijest religija, autora Ante Ledića, izdano u Bosni i Hercegovini, a prvenstveno na korist školaraca u katoličkim srednjim školama diljem te zemlje.Povijest religija opsežno je djelo koje nudi čitatelju uvod u velike povi-jesne (objavljene i prirodne) religije, ali i pregled mnogih relevantnih religij-skih pokreta i sljedbi. Kada govorimo o povijesnosti, važno je naglasiti da je za ovu knjigu važnije obraditi povijesno izvorište svake od religija koju pred-stavlja nego li biti potpuno precizan u kronologiji religija kako se one javljaju u sadržaju. Kada govorimo o opsežno-sti, potrebno je napomenuti da prije svega ne govorimo o broju stranica, već o broju tema koja autor pokušava pri-bližiti čitatelju. Isto je najbolje prikazati kratkom šetnjom kroz sadržaj knjige. Nakon predgovora (vi–vii) autor posve-ćuje pažnju samom pojmu religije (1–9), 

Ivan Koperk (ur.), Vrline i poslovna etika

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals