Benjamin Čulig

Čulig, Benjamin

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PREGLEDI I OSVRTI:II INTERNATIONAL CONFERENCE OF SOCIAL SCIENCE METHODOLOGYBENJAMIN ČULIG Filozofski fakultet, ZagrebOve godine zbio se u nas jedan od najznačajnijih događaja na podru­čju društvenih znanosti. Naime, u Du­brovniku je održana Druga međuna­rodna konferencija posvećena meto­dologiji društvenih znanosti. Formal­ni organizatori i pokrovitelji ove kon­ferencije bili su Međunarodna socio­loška asocijacija (ISA), odnosno Re­search comittee on Logic and Metho­dology (RC 33), te Sekcija za metodo­logiju i statistiku JUS-a i Fakultet po­litične vede in novinarstva iz Ljublja­ne. Stvarni organizatori, dakle, oni ko­ji su podnijeli najveći teret, bili su čla­novi Sekcije za metodologiju i stati­stiku na čelu s voditeljicom Sekcije prof. dr. Anuškom Ferligoj, kojoj pri­pada prvenstvena zasluga što je ovaj kongres bio na svjetskoj razini i s te­hničke i sa sadržajne strane.Kongres je održan u Interuniver- zitetskom centru u Dubrovniku od 30. svibnja do 3. lipnja 1988. godine.Konferencija je (prvenstveno ima­la radni karakter, pa je na njoj bilo prijavljeno i uglavnom izneseno oko stotinu referata iz svih područja me­todologije i statistike. Podnosioci re­ferata bili su najistaknutiji znanstve­nici i vodeći stručnjaci svjetskog ran­ga, koje smo imali čast ugostiti, i koji su na najbolji način opravdali svoj re­nome u nizu plodnih i konstruktivnih diskusija, koje su se praktički vodi­le tijekom cijelog kongresa. U rad subili uključeni predstavnici iz oko dva­desetak zemalja cijelog svijeta (iz ve­ćine evropskih zemalja, iz obje Ame­rike, iz Australije, SSSR-a itd). Tih stotinjak osoba zapravo kreira mo­dernu metodologiju, u što su se uče­snici kongresa imali prilike uvjeriti na licu mjesta. Ukupno je bilo oko 150 učesnika, od kojih je bilo i 30 iz Ju­goslavije. Premda se konferencija o- đržavala u našoj zemlji, bilo je pre­zentirano samo sedam referata, no ti su referati dostojno reprezentirali na­šu znanost pred svjetskom metodolo­škom elitom.Specijalni gosti i referenti uvod­ničari u pojedine sekcije bili su naj­ugledniji svjetski znanstvenici od ko­jih nabrajamo samo neke. Tu prven­stveno spominjem K. G. Jereskoga iz Švedske (autor mnogih modela i pro­cedura u multivarijantnoj analizi i kreator jednog od najboljih program­skih proizvoda za statističku analizu— Lisrel-a), zatim M. T. Hannan iz SAD (dinamički modeli u sociologiji),E. Roskam iz Nizozemske (opća me­todologija), W. E. Saris iz Nizozemske (tehnološki aspekti provođenja istra­živanja), A. Saterra iz Španjolske (ko- varijanta strukturna analiza), P. Do- reian iz SAD-a (matematičko modeli­ranje) te nekima od jugoslavenskih so­ciologa dobro poznati mladi mađarski sociolog i matematičar Tamas Rudas, koji je pokazao vrlo visoko razumije­vanje svih tretiranih problema a na­ročito (u posljednje vrijeme popular­ne) long-linearne analize.Kongres je gotovo cjelodnevno radio u dvije sekcije koje su se svaki dan mijenjale, tako da je ukupno odr­žano 2 X 28 različitih sekcija koje su obuhvatile slijedeće osnovne teme: opću metodologiju, probleme mjere-341PREGLEDI I OSVRTInja (naročito validnost i pouzdanost), multivarijantnu analizu, matematičko modeliranje, long-linearne modele, u- zorkovanje, istraživačke aplikacije, metode razvrstavanja u skupine, neke softverske doprinose analizi podataka i još mnoge druge teme.Uz rad kongresa izvršena je i pre­zentacija najnovijeg statističkog soft­vera za obradu i analizu statističkih podataka (tzv. Lisrel VII).Teško je nabrojati sve novije ide­je koje su na kongresu bile prezenti­rane. Izdvajam samo neke koje su po mom mišljenju bile najznačajnije ili pak interesantnije. Jedan od osnovnih problema koji se često diskutirao bio je vezan za korespondenciju između predmeta mjerenja i mjernih instru­menata, gdje se predlagalo niz instru­menata i procedura koji bi posredo­vali između često nemjerljivih poja­va u društvenim znanostima i instru­menata koje koristimo. Iznesene su i neke nove mogućnosti u prikupljanju podataka na bazi kompjuterizacije ci­jele procedure, što je svakako intere­santna ideja, ali za naše prilike, na­žalost, samo »želja pusta«. Posebno mnogo radova odnosilo se na novija dostignuća u log-linearnim modelima, mrežnoj analizi i multivarijantnoj ana­lizi. Pokazalo se da je jedan od zna­čajnih pravaca razvoja i upotrebe ma- tematičko-statističkih modela poku­šaj da se modeli konstruiraju primje­renije tzv. »slabijim« skalama mjere­nja (npr. Rasch modeli). Pritom je is­taknuta potreba da se minimalizira »prenošenje« modela prirodnih znano­sti u društvene znanosti, te da se kon­struiranje modela provodi na bazi oz­biljnijeg uzimanja u obzir specifično­sti predmeta istraživanja u društve­nim znanostima.Spomenimo i teme koje su izla­gali naši znanstvenici. M. Bogdanović imala je referat iz opće metodologije, M. Kovače vić iz uzor kovan ja, K. Mo­mirović iz regresijske analize, A. Ho­šek iz dinamičkih modela, S. Bogo- savljević i A. Ferligoj iz područja raz­vrstavanja u skupine i S. Mrkić iz strukturalnih modela.Iako je doprinos naših autora vr­lo dobro prihvaćen od strane svih uče­snika konferencije (evidentno u dis­kusijama!), čime smo jugoslavensku metodologiju dostojno reprezentirali, ne mogu se oteti dojmu da, barem što se sociologije kao znanosti tiče, ovak­va impresija zapravo ne stoji. Naime, od navedenih autora jedan je mate­matičar, troje statističara, jedin psi­holog, jedin krimiholog, jedan »fiskul- turnik« a samo je jedna autorica (M. Bogdanović) sociolog ... Ispada zapra­vo da sociologa, koji bi se ozbiljnije bavili metodologijom, gotovo da i ne­ma — barem ne takvog »kalibra« da su u stanju barem pratiti, ako ne i učestvovati na svjetskim kongresima gdje je više od polovice učesnika so­ciološke 'provenijencije. Stoga mi se čini umjesnim upozorenje koje nam ovaj kongres prešutno postavlja, a ko­je bi se moglo najkraće sažeti u slije­dećoj konstataciji: tretman metodo­logije, a odatle i metodološkog obra- zovamja prvenstveno, kod nas je nea­dekvatan i neusklađen s onim što se u sociologiji kao znanosti danas de­šava. Ukoliko se na 'tom planu nešto u najskorije vrijeme ne promijeni, postat ćemo »društvo onih koji vje­ruju da je zemlja ravna ploča ...«342

II International Conference of Social Science Methodology

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia