Luka Tidić

Tidić, Luka

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

308     Histria, 4, 2014. | Grupa autoradelku druge številke. Od splošnih in širših tematik zgodovine, arhitekture in jezika, se preide na človeka, natančneje otroka, njegov razvoj, odrašča-nje, dojemanje, nato pa k razmišljanju o otrocih, kar počne odrasla popula-cija. Vse skupaj pa zaključi že prej omenjeni epitaf. Revija Annales ponovno opozarja na svojo pomembnost v širšem mediteranskem in mednarodnem akademskem prostoru. Po več kot dvajsetih letih prisotnosti, objavljanja in širjenju znanosti, še vedno dokaže, da je še veliko neraziskanega, neobjav-ljenega, predvsem pa revija dokazuje, da je še veliko akademikov in razisko-valcev, ki se iz dneva v dan trudijo, da bi dojeli delovanje in pravila sveta ter svoje rezultate predstavili javnosti.Erik TothBuzetski zbornik, 40, Buzet 2013., 255 str.Na kraju znanstvenoga skupa Buzetski dani početkom rujna 2013. tradici-onalno je predstavljen novi svezak Buzetskoga zbornika, ovoga puta s broj-kom 40. Na uvodnim je stranicama prenesen govor gradonačelnika Valtera Flega sa svečane sjednice Gradskoga vijeća Grada Buzeta, održane 7. rujna 2012. povodom obilježavanja Dana grada – Subotine. Prvu cjelinu, posvećenu izlaganjima s 43. znanstvenog skupa Buzetski dani, otvara tekst „Nakit i oružje Buzeštine u razdoblju kasne antike i ranog srednjeg vijeka“ (13-26) Vesne Girardi Jurkić i Kristine Džin. Tekst se teme-lji na brojnim arheološkim istraživanjima i literaturi, a govori o specifičnom socijalnom i etničkom statusu kasnoantičkoga i ranosrednjovjekovnoga sta-novništva Buzeštine. Kompleksnu situaciju u turbulentnom razdoblju poku-šalo se razjasniti kroz istraživanje grobova romaniziranih starosjedilaca koji se razlikuju od grobova barbariziranih doseljenika iz razdoblja seobe naroda te su razvidne i promjene u društvenom i gospodarskom životu. Slijedi tekst „Zavirujući u svakidašnji život – trpeza u Roču u 16. sto-ljeću“ (27-34) Zdenka Baloga. Polazište istraživanjima analiza je podataka o prehrani i prehrambenim navikama stanovništva Istre s naglaskom na Roč i okolicu u 16. stoljeću. Glavni izvor podataka za ovaj tekst bila je knjiga računa Bratovštine svetoga Bartolomeja i općine Roč. Prema autorovim riječima, problemi nastaju kada se uzme u obzir činjenica da gotovo i nema 171-398 | Ocjene, prikazi, izvješća     309 komparativne građe koja bi popunila praznine nastale zbog karaktera glav-noga izvora. Te probleme donekle ublažavaju informacije s margina u gla-goljskim kodeksima te poneki detalj na istarskim freskama.Miroslav Bertoša se u radu „Autoritet vlasti i podanički neposluh. Slučaj Zvane Bana, »osobe niskog staleža, nemirne i poremećene ćudi«, u kaštelu Roču 1762.“ (35-46) pozabavio pojmovima autoriteta vlasti i poda-ničkoga neposluha u Roču u drugoj polovici 18. st., pred kraj postojanja Mletačke Republike. Analizirao je slučaj Zvane Bana iz Roča, kojega se sma-tralo organizatorom seoskoga otpora kapetanovoj zapovijedi da se oružje i stvari „hrvatskih konjanika“ prevoze iz Buzeta u Udine, i njegova brata don Nikole, koji se nije odazvao svečanoj ceremoniji prigodom blagdana sv. Antuna Padovanskoga. Slaven Bertoša je u članku „Pabirci iz prošlosti Sovinjaka (do kraja XIX. stoljeća)“ (47-85) ponajprije pojasnio geografski položaj Sovinjaka i okolnih mjesta da bi zatim izložio niz povijesnih zanimljivosti toga pod-ručja, čija naseljenost datira još od prapovijesti. U radu su, između ostaloga, spomenuti Fortunato Olmo, Giacomo Filippo Tomasini i Prospero Petro-nio, koji su u svojim djelima opisali Sovinjak, agronom Viktor Vitolović i skladatelj Slavko Zlatić, koji su rođeni u Sovinjaku, te Minjera, prvo opisano nalazište boksita na svijetu. Jakov Jelinčić pozabavio se „Matičnom knjigom umrlih župe Sovi-njak 1845. – 1876.“ (87-100). Iskoristio je priliku da pojasni razloge tolikom zanimanju za istraživanje ove vrste građe. Nakon povijesnoga i crkvenoga ocrtavanja područja, Jelinčić se kratko osvrnuo na prezimena, zanimanja i društveni položaj te na broj rođenih (krštenih), vjenčanih i umrlih, a izložio je i analizu smrtnosti prema uzrocima.Matija Nežić je nastavio tradiciju istraživanja Minjere radom „Podaci o Minjeri u matičnim knjigama župe Sovinjak“ (101-118). Usredotočio se na istraživanje života pridošlica, kojima je Minjera osim radnoga mjesta bila i dom. Uz postrojenje, u Minjeri su postojale i zgrade s nekoliko stanova namijenjenih radnicima i voditeljima tvornice. Analizirajući matične knjige župe Sovinjak, može se rekonstruirati život i rad u rudnicima i tvornici. Iz toga proizlazi da je Minjera imala dvojak učinak na stanovništvo. Naime, matične knjige umrlih potvrđuju da je rad bio težak i opasan, dok druge matične knjige pokazuju kako je Minjera poboljšala uvjete života novopri-došloga i starosjedilačkoga stanovništva. 310     Histria, 4, 2014. | Grupa autoraAlida Perkov predstavila se radom „Buzetsko gospodarstvo na Prvoj istarskoj pokrajinskoj izložbi 1910. godine“ (119-130). Istarska pokrajinska izložba 1910. autorici je poslužila za pojašnjenje gospodarskoga stanja na Buzeštini toga doba. Istra je, prateći razvoj Habsburške Monarhije, počet-kom 20. st. doživjela ekspanziju sajmova, od kojih se napose ističe onaj u Kopru. Buzetski su proizvođači na pokrajinskoj izložbi bili malobrojni zbog relativne nerazvijenosti obrta, ali i bojkota ove manifestacije. Nina Kudiš se, pod naslovom „Freske Mattea Furlanetta u crkvi sv. Jurja u Buzetu“ (131-146), pozabavila freskama stvaranima tehnikom fresco-secco koje prikazuju svetoga Justa u slavi i mučeništvo nepoznatoga sveca, Presveto Trojstvo sa sv. Jurjem i Antunom Padovanskim te viziju sv. Filipa Nerija. Na trećem je prikazu i potpis autora, Mattea Furlanetta (Venecija 1750. – nakon 1816.). Freske su nastale u razdoblju između 1779. i 1782. – 1784., tj. nakon što je svršena rekonstrukcija crkve, a prije Fur-lanettova napuštanja Pirana i preseljenja u Goricu. Međutim, dodatno je iznenađenje priredio raniji sloj fresaka u središnjem dijelu crkve, za koji se smatra da se radi o prvobitnim slikarevim idejama koje su tijekom rada odbačene. „Štukature u crkvi svetog Jurja u Buzetu“ (147-158) rad je Damira Tulića u kojem su detaljnije opisane štukodekoracije nastale nakon 1779., kada je crkva stavljena pod krov. Tulić smatra da je riječ o jednostavnim ukrasima koje uokviruju slike na bočnim zidovima i velikom stropu. Zbog velike sličnosti u izvedbi i korištenju motiva s onima u koru koparske kate-drale, autor smatra da buzetske štukature pripadaju radionici Francesca Schiavija (1721. – 1798.) iz Tolmezza. Osim toga, tvrdi da su buzetske štu-kature, uz one Giuseppea Monteventija iz nešto ranijega razdoblja, među najkvalitetnijima koje su sačuvane.Tekst „Sveta Apolonija u buzetskom dekanatu Porečke i Pulske bisku-pije“ (159-170) Gorana Kneževića i Ane Kotarac Knežević zatvara niz radova s religijskom tematikom. Autorski je dvojac ustanovio da su ikonografski prikazi svete Apolonije česta pojava u sakralnim građevinama Porečke i Pulske biskupije, na glavnim ili postraničnim oltarima, srednjovjekovnim freskama i u imenu crkve. Prikazivana je u skladu s kršćanskom ikonogra-fijom uz vrlo snažan lokalni utjecaj, ponajprije ovisno o vremenu i mje-stu nastanka umjetnine. Iako su ravnomjerno raspoređeni po cijeloj Istri, ponešto ipak prednjače prikazi u manjim mjestima središnje i sjeverne Istre. 171-398 | Ocjene, prikazi, izvješća     311 Prikazi s drugim svecima, osobito zaštitnicima od raznih bolesti češći su od samostalnih prikaza. Rad „Jama blizu Rašpora – 90 godina od prvog istraživanja“ (171-178) Ivana Glavaša na nekoliko stranica sažima duga istraživanja jame koja je u narodu znana pod imenom Žanjkanja jama. Iako su istraživanja započela još dalekih 1920-ih, ona se nastavljaju i danas, potvrđujući dosadašnje podatke i proširujući ih istodobno biološkim, geološkim, meteorološkim te hidrološ-kim istraživanjima. Druga je cjelina Buzetskoga zbornika rezervirana za radove „Iz našeg kraja“ i okuplja tri raznovrsna priloga. Ana Pernić je u radu „Klapa Pinguen-tum – zlatna buzetska klapa“ (181-184) opisala postanak, razvoj i djelovanje buzetske klape Pinguentum od 1994. do danas. „Milivoj Čop – prvi hrvat-ski učitelj u osnovnoj školi Gradinje nakon Drugog svjetskog rata (1945. - 1946.)“ (185-190) tekst je Bruna Cotića, koji je zabilježio djelovanje učite-lja Čopa u prvoj poslijeratnoj školskoj godini u Gradinju, mjestašcu smje-štenom u kotaru Motovun. Christian Gallo je u radu „Konverzija šumskih vrsta na lokalitetu Minjera“ (191-196) opisao ljudsko djelovanje na području Minjere koje je u povijesti bilo poznato po rudniku boksita. Međutim, doma-ćim šumarskim stručnjacima Minjera je poznata kao prvo područje u Istri gdje je provedena konverzija šumskih vrsta, euroameričke topole u hrast lužnjak.U trećoj cjelini, rezerviranoj za obljetnice, Gordana Čalić Šverko pri-ložila je dva članka. „530. obljetnica prve hrvatske tiskane knjige, Misala po zakonu Rimskog dvora“ (199-202) posvećena je godišnjici prve hrvatske i južnoslavenske tiskane knjige, dok tekst „U potrazi za olovnom glagolji-com“ (202-210) govori o 13 godina dugoj potrazi za odljevcima glagoljskih slova. Potraga je završila kada se saznalo da se odljevci nalaze u švicarskom gradiću Vattis. Potom je opisan tijek događaja od naručivanja replike Gutte-nbergove preše, naručivanja glagoljskih olovnih slova u Švicarskoj za ročku tiskaru do istraživanja kako su ta slova stigla do Švicarske. U „Prikazima“, četvrtoj cjelini, svoje su mjesto našli prilozi kojima je popraćen izdavački rad na buzetskom području. „Projekt neistražena“ (213-220) Ive Đorđević obrazlaže umjetničko-istraživački projekt polivalentnoga karaktera, kojemu je cilj razotkriti, razumjeti i interpretirati prošlost istar-skih žena. Mate Ćurić je u „Zavičajnom kutku“ (219-220) predstavio dva pje-snika, Stanislava Petrovića i Miroslava Sinčića, koji su objavili zajedničku 312     Histria, 4, 2014. | Grupa autorazbirku pjesama pod naslovom Zvoni & Vitar. Mirjana Pavletić prikazala je „Novu knjigu pjesama Vladimira Pernića – Suita Mediterranea” (221-224), a Miroslav Sinčić potpisuje „Između slobode i sputanosti (Pogovor knjizi »Krik sunca« Lina Brozića)“ (225-230). Iva Kolić prikazala je monografiju Slavena Bertoše Migracije prema Puli: primjer austrijske Istre u novom vijeku (231-233). Predzadnja, peta cjelina rezervirana je za literarne priloge, a „Biogra-fije“ zaključuju sadržaj Buzetskoga zbornika. Tekst „U spomen – prof. dr. sc. Vesna Girardi Jurkić (Zagreb, 15. 1. 1944. – Pula, 25. 8. 2012.)“ (243-248) posvećen je arheologinji, dugogodišnjoj direktorici Arheološkoga muzeja u Puli te ministrici prosvjete, kulture i športa, a potpisuju ga Kristina Džin i Mirko Jurkić. Slijedi biografija Nedjeljka Markežića (249-252), dugogodiš-njega djelatnika Istarskoga vodovoda, koju potpisuje Zlata Markežić. Posljed-nji je prilog životopis Ivana Akrapovića (253-255) iz pera Ante Tomića.Luka TidićHistria antiqua, sv. 22, Pula 2013., 428 str.U studenome 2013. godine izišao je iz tiska dvadesetdrugi svezak časopisa (ili bolje rečeno: godišnjaka) Međunarodnoga istraživačkog centra za arhe-ologiju Brijuni-Medulin Centra za arheološka istraživanja Instituta druš-tvenih znanosti Ivo Pilar, pod stalnim amblemom UNESCO-a. Posvećen je značajnoj temi o privatnim i javnim igrama ljudi i ljudske zajednice od najranijih vremena do ranoga srednjeg vijeka. To je bila i tema 18. među-narodnoga arheološkog savjetovanja Privatne i javne igre od prapovijesti do ranog srednjeg vijeka, koje je održano 2012. u Puli, Medulinu i Rovinju. U okviru osnovne teme časopis objavljuje 32 recenzirana i kategori-zirana članka renomiranih suradnika iz Hrvatske i inozemstva (Austrija, Francuska, Grčka, Italija, Kosovo, Makedonija, Sjedinjene Američke Države, Slovenija, Španjolska, Rumunjska, Rusija) na hrvatskom, talijanskom, fran-cuskom, njemačkom i engleskom jeziku sa sažecima te 5 izvješća o novijim arheološkim otkrićima u okviru rubrike „Novitates“. Dva su priloga svr-stana u rubriku „Varia“.Časopis je uredilo međunarodno uredništvo u sastavu: Emilio Marin (Zagreb), Robert Matijašić (Pula), Ante Rendić-Miočević (Zagreb), Isabel 

Buzetski zbornik, 40, Buzet 2013., 255 str.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia