Ivan Cifrić

Cifrić, Ivan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZIWolf Schäfer (Hrsg)NEUE SOZIALE BEWEGUNGEN: Konservativer Aufbruch in buntem Gewand Fischer Taschenbuch Verlag, Frankfurt a. M. 1983, 128 str.Interes za socijalne pokrete je i u nas posljednjih godina porastao. To je vjerojatno uvjetovano ne samo te­orijskim interesom ili istraživačkim radoznalostima o socijalnim pokreti­ma u drugim zemljama, već određenim empirijskim faktima u našoj zemlji, a prije svega većim angažmanom mla­đih za ekološku problematiku, za po­ložaj žene i odnos spolova u društvu i si.Knjiga o kojoj je riječ, predstavlja aktualne diskusije upravo o novim so­cijalnim pokretima: feminističkompokretu, pokretu bazne demokracijei ekološkom pokretu (uglavnom na primjeru Savezne Republike Njemač­ke). Knjiga obuhvaća jedanaest pri­loga, pogovor i predgovor izdavača. Prilozi su rezultat Workshop-a na Max-Planck-Institut für Sozialwissen­schaften u München-u 1982. godine. Knjiga sadrži slijedeće priloge: Carl Amery: Njemački konzervatizam i fa­šistički rov (Graben); Wolf Schäfer: »Ne« za umjetni svijet i mijenjajuće filozofije; Peter Dudek: Nacionalno- romantični populizam kao civilizacij­ska kritika; Sigrid Meuschel: Za čo­vječanstvo i narod. Kritika funda­mentalnih i nacionalnih aspekata u njemačkom mirovnom pokretu; Isac Balbus: Trougao novih socijalnih po­kreta: feminizam, ekologija i bazna demokracija; Seyla Benhabib: Kriti­ka emancipatorskog optimizma; As­trid Osterland: Konzervativne tenden­cije u ženskom pokretu (I); Lerke Gravenhorst: Konzervativne tenden­cije u ženskom pokretu (II); Manon- -Griesbach: Nasilje i socijalni otpor;Ulrich Rödel: Zeleni i princip bazne demokracije; Gunter Frankenberg: Teze o strateškoj pravnoj upotrebi so­cijalnih pokreta; i pogovor Helmutha Dubiela: O novom simboliziranju hi­storijskog napretka.Prilozi pojedinih autora, sabrani u ovoj knjizi, pokazuju da se o socijal­nim pokretima može govoriti s različi­tih aspekata. Motivi tih diskusija bili su prisutni i kod ovih autora, kao na­mjera kritičkog sučeljavanja pripad­nika »organske inteligencije« i »kri­tičkih teoretičara«, ali i kao pokušaj tematiziranja »tamne strane« novih socijalnih pokreta, što na primjer i W. Shäfer ističe u predgovoru. On naime, ukazuje i na desne tendencije unutar ovih pokreta, kao i na uzajam­no povezivanje dijelova pojedinih po­litički različitih pozicija u pokretima. Zato se i pita: Što se može očekivati, ako »lijevi na desnici« najednom po­stanu zeleni, a »desni na ljevici« po­stanu nacionalistički i obje grupe je­dna drugoj pruže ruke?Novi socijalni pokreti nastaju u vrijeme rasta krize industrijskog dru­štva i krize vrijednosti toga društva, ali i krize u socijalizmu. Dubiel uka­zuje u pogovoru na to da nije sasvim dovoljno razlikovanije konzervativ­nih, liberalnih i socijalističkih pozici­ja u pokretima, jer (1) sve je teže raz­likovati stari od novog konzervatiz- ma i (2) jer se ideje pojedinih pokreta međusobno isprepliću. Ipak, kriza in­dustrijskog društva i novi socijalni pokreti nisu konjunkturnog karakte­ra, već mnogo trajnijeg. Pokreti usta­ju u obranu životnih osnova društva,149ljudskih i građanskih prava i interesa preživljavanja ljudskog roda uopće., Koliko se god može govoriti o poje­dinim pokretima ponaosob, toliko se može također govoriti i o njihovim uzajamnim povezivanjima. Tako S. Benhabib ističe da mnogi u tim po­kretima vide simbol nade, jer »oni dovode u pitanje instrumentalni prin­cip integracije Zapadnih industrijskih društava u ime postindustrijske, eks­presivne paradigme« (str. 62), odnosno akcentiraju odnos između sebe i dru­gih u korist postinstrumentalnih sve­stranih odnosa (Balbus, str. 49). Otu­da se ističe da svaki od pojedinih po­kreta nosi u sebi elemente drugoga (drugih) i da angažman članova jed­nog pokreta istovremeno doprinosi ostvarivanju ciljeva drugih pokreta. Međutim, postoje i određene strepnje u pojedinim pokretima da angažman njihovih članova, na nekim pitanjima drugog pokreta (na primjer ekologi- sta na ženskim pitanjima), ne dovede do osipanja članstva u korist drugogpokreta, ili pak do infiltracije pripad­nika drugog pokreta u vlastite redo­ve (ukoliko, recimo, ekologisti ne res­pektiraju probleme feministačkog di­jela vlastitog pokreta). Ono što je za ukupnu strategiju novih pokreta zna­čajno, jest činjenica da niti jedan ne može izvojeVati pobjede bez drugih, ali istovremeno nastoje zadržati i oču­vati svoje karakteristične crte iden­titeta. U tom smislu Balbus ističe da će pojedinih pokreti težiti spajanju samo ako spoznaju da su međusobno apsolutno potrebni (str. 51).Knjiga Novi socijalni pokreti sadr­ži interesantne i polemičke priloge o mjestu i ulozi novih socijalnih pokre­ta i o njihovom uzajamnom odnosu. Njena aktualnost nije samo u istica­nju odnosa društva i socijalnih pokre­ta, već i u razmatranju onosa poje­dinih aspekata njihovih ideologija i društvenih vrijednosti. Onima koje zanima ta tematika možemo prepo­ručiti ovu knjigu.Ivan CifrićZoran RocaDEMOGRAFSKO-EKOLOŠKI SLOM August Cesarec, Zagreb, 1987.Brzi rast ionako već brojnog sta­novništva postaje ne samo ekološki nego i razvojni problem. Ta međuza­visnost problema stanovništva, okoli­ne i razvoja bila je izazov autoru da ovom knjigom interpretira taj dobro poznati »svjetski problem« i da uka­že na pogrešnu uvriježenost stanov­ništva o demografsko-ekološkom kom­pleksu kao ključnom faktoru »zača­ranog kruga siromaštva« u tzv. Tre­ćem svijetu.»Svijet ima rak, a taj rak je čo­vjek«, kaže se u predgovoru Drugogizvještaja Rimskom klubu (Mesaro- vić i Pastel, 1974.). To je, vjerojatno, do sada najsažetije iskazano pesimi- stičko stanovište o razvojnoj buduć- nnosti svijeta. Zasnovano je na uvje­renju da je brzi rast svjetskog sta­novništva ključni uzrok problema okoline. Nasuprot tome je mišljenje da » . . . nema fizičkog ili ekonomskog razloga zbog kojeg ljudska domišlja­tost i poduzetnost ne bi zauvijek mo­gli naći odgovore na postavljene pro­bleme«, te da »povećanje broja 'lju-150

Wolf Schäfer (Hrsg), Neue Soziale Bewegungen: Konservativer Aufbruch in buntem Gewand

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia