Alojz Jembrih

Jembrih, Alojz

University of Zagreb Repository

142Kronika kajkaviana / Osvrti, prikazi - KAJ, XLVIII, Zagreb 3-4 (2015)Popodnevna predavanja završila su s temom dr. Alojzije Tvorić-Kučko o kajkavskim božićnim pjesmama u molitvenicima iz 19. stoljeća.Završnu riječ prije rasprave održao je vo-ditelj skupa dr. Alojz Jembrih osvrnuvši se na uznemirene pojedince na vijest o dobivenom ISO 639-3 kjv kodu za kajkavski književni jezik.U kratkoj raspravi dominirao je Željko Funda parafrazirajući M. L. Kinga o tome da i on, Funda, “ima san”. San o revitalizaciji hrvat-skoga kajkavskoga književnoga jezika. Pritom je primijetio da se o kajkavskom govori više na što-kavskom umjesto na kajkavskom. Ima praf, ta i ovaj je izvještaj trebao biti (i) na kajkavskom, ali nije.Skup je završio predstavljanjem izvrsno na-pravljenoga, uređenoga i otisnutoga Rječnika kajkavske donjosutlanske ikavice. Rječnik su predstavili dr. Mijo Lončarić, prof. dr. Marko Samardžija i dr. Ivana Kurtović-Budja. U ime sunakladnika Rječnika, Udruge Ivan Perkovac, sudionike skupa pozdravila je predsjednica prof. Jasna Horvat, jedna od suautorica Rječnika. Na kraju, jer popevati se mora, nazu popevka u izvedbi članova KUD-a Ivan Krušlin iz Šenkovca.Nenad Piskač4. ZBORNIK KAJKAVSKI U POVIJESNOM I SADAŠNJEM OBZORJU  I MEĐUNARODNI ISO KOD ZA KAJKAVSKI(Nakladnik: Hrvatska udruga “Muži zagorskog srca”; glavni  urednik - prof. dr. sc. Alojz Jembrih, izvršni urednik - Nenad Piskač, Zabok, 2015.)Od dosadašnjih trinaest znanstvenih sku-pova o kajkavskom jeziku, književnosti i kul-turi, održanih u Krapini (2002. - 2014,), u IV. knjigu Zbornika: Kajkavski u povijesnom i sa-dašnjem obzorju skupljeni su referati dva godi-šta (2012. - 2013.). Tim Zbornikom ušli smo u drugo desetljeće naših znanstvenih skupova o kajkavštini, a objelodanjeni su samo oni radovi koje su autori na vrijeme dostavili. U Dodatku su predočena tri naknadno pristigla referata sa skupa iz godine 2011. I ovaj put treba ponoviti da neki autori, iz uredništvu nepoznatih razlo-ga, nisu dostavili svoje referate za Zbornik IV. U njemu je objavljeno 20 referata, od kojih je osam književnopovijesne i deset jezikoslovne tematike. Dijelimo mišljene s onima koji sma-traju kako bi bilo optimalno objaviti svake go-dine Zbornik referata s prethodnoga skupa; to nam, zasad, nisu omogućili ekonomski razlozi. No, ipak, iako s malim zakašnjenjem, Zbornik IV. je pred nama. On slijedi tradiciju objavljiva-nja i svjedoči o kontinuitetu održavanja znan-stvenih skupova u organizaciji Hrvatske udru-ge Muži zagorskoga srca i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo u Krapini. U dosadašnjim Zbornicima: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju (I. - III.) objav-ljena su 124 referata sa spomenutih znanstve-nih skupova (2002. - 2011.), i to s područja starije i novije kajkavske književnosti, kajkav-skoga narječja (danas), leksikografije, toponi-mije, povijesti kajkavske gramatike, kalenda-ra, frazeologije, povijesti medicine i veterinar-stva. Danas, s IV. knjigom Zbornika imamo 144 objavljena referata. Kao što se iz Programa Skupova razabire, a to i ovaj Zbornik pokazu-je, autori su svoj znanstvenoistraživački inte-res usmjerili jezikoslovlju i povijesti kajkavske književnosti. Bez obzira što svi autori nisu kaj-kavolozi, njihovi prilozi pokazuju da su vrije-dan prilog hrvatskoj filologiji, kroatistici i sla-vistici, stoga su zavrijedili objavljivanje. To pak pokazuje da su autori shvatili da je kajkavština integralni dio hrvatskoga jezikoslovlja, kultu-re, književnosti i hrvatskoga identiteta u najši-rem značenju te riječi. Stoga nisam bez razlo-ga u III. knjizi Zbornika u Predgovoru zapisao da (tadašnjim desetim znanstvenim Skupom 2011.) ne uzimamo predah, već nastavljamo s novim znanstvenoistraživačkim zaletom istom stazom kroz polje kajkavskoga jezika i književ-nosti. Da je to doista tako, pokazuje i IV. knjiga Zbornika Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju (2015.).143Kajkavski  uvršten u međunarodne priznate ‘povijesne’ jezikePosebno nas raduje što se ovaj Zbornik po-javljuje u godini 2015. u kojoj je (12. siječnja) kajkavski jezik dobio svoj međunarodni ISO 639-3 kod Kjv, odnosno Kajkavian Literary Language u sklopu međunarodnih registrira-nih jezika. Registraciju je prihvatila i provela institucija SIL International na prijedlog civil-ne udruge Kajkavska renesansa iz Čakovca.Kajkavski je uvršten u međunarodne pri-znate povijesne jezike. To je događaj koji naši jezikoslovci i neki novinari u RH još ne mogu shvatiti, čak taj događaj žele umanjiti i progla-siti ga separatističkim činom koji oni povezuju uz negativnu posljedicu za hrvatski standar-dni jezik. No, ovdje moram istaknuti i nagla-siti kako neki hrvatski jezikoslovci, pa bili oni i akademici, nisu u pravu!Kajkavski je jezik spomenutim činom, iznova, sada u globalnom kontekstu, dobio samo ono što mu i pripada, tj. iznova mu je vraćen status povijesnoga književnog jezika (od 16. do 19. stoljeća) koji je imao kroz tri i pol stoljeća, a u 19. stoljeću je, uz vis maior, ostao u statusu dijalekta. Hoće li spomenuti ISO 639-3 kod imati jezikoslovnih reperkusija (danas) u RH, pokazat će vrijeme. Kako je i zašto doš-lo do spomenutoga ISO koda, pokazuje autor i kreator zahtjeva za taj kod u svom članku na kraju Zbornika. Njegov članak smo uvrstili, prije svega, zbog aktualnosti i povijesnoga do-gađaja za Hrvatsku uopće, a onda i za kajkav-ski govorni prostor na kojemu je, u prošlosti, kajkavski književni jezik bio polifunkcionalan.Svi oni, koji u međunarodnom kodu Kjv gledaju i tumače da je njime kajkavski književ-ni jezik izlučen iz hrvatskoga jezičnoga korpu-sa, varaju sebe i druge. Kajkavski jezik je odu-vijek bio i ostaje dio hrvatskoga jezika i jest hr-vatski jezik, kao što su to čakavski i štokavski (unutar RH), no kajkavski je različit od hrvat-skoga današnjega standarda koji je temeljen na (novo)štokavskom narječju. Prema tome, ipak ima razloga za tvrdnju da kajkavski nije ni u kojem slučaju vezan uz novoštokavštinu, jer je kajkavski književni jezik (16. - 19. st.) svoj sa-mostalni jezični standard razvio kroz stoljeća svoje polifunkcionalnosti bez obzira što su u njemu prisutni i štokavski jezični elementi. U to nas uvjeravaju prve kajkavske tiskane knji-ge, gramatike i pravopisi (vidi pravopis iz 1808. koji je dostupan u pretisku i transkripciji, u izdanju hrvatske udruge Muži zagorskog srca a priredio ga je za tisak i raspravom popratio prof. dr. sc. Alojz Jembrih). E sad, vice versa, doista je smiješno i pretjerano pisati i govoriti, da su tzv. kajkavizmi strani elementi u hrvat-skom standardnom jeziku. Ako se to provodi u medijima i poučava u školi, onda smo se vra-tili jezičnom Savjetniku Tomislava Maretića iz 1924., XXII - XXIII. (vidi zbornik: Kajkav-ski u povijesnom i sadašnjem obzorju, I., 2002. -2006., Zabok 2006., 63-75).I ovdje treba iznova ponoviti nadu  kako će, barem sada kad imamo ISO kod - među-narodno registrirani - povijesni kajkavski knji-ževni jezik, u obrazovnome sustavu RH doći do pozitivnih pomaka i da će se, poglavito na kaj-kavskome govornom području, posvetiti više pozornosti kajkavskom književnom jeziku i književnosti i kulturno-povijesnim činjenica-ma temeljenim na tri i pol stoljeća stare kajkav-ske književnosti. Prema tome, u izobrazbenim curriculima (kurikulima), koji se pripremaju u MZOS RH, očekujemo i tražimo od mjerodav-nih povjerenstava za njihovu izradbu da svo-je mjesto u njima obvezno nađe i povijesni hr-vatski kajkavski književni jezik i književnost. Bez obzira na one koji se prema kajkavštini još i danas odnose sa stanovitim otklonom i misle kako mu nije mjesto u hrvatskom jezič-nom standardu. Takvim svojim odnosom sami sebi daruju autogol, jer iz kajkavskoga se jezika može uključiti podosta leksika, pa i naglaska u hrvatski jezični standard. Jasno, za to je, i da-nas, potrebna politička volja, a potom i lingvi-stička spremnost, tj. potrebna je restandardiza-cija hrvatskoga jezika.I ovaj put, neka nam, iznova, progovori Tomislav Ladan (iz 80-ih godina 20. st.): “Kaj-kavski jezik, ne samo što je živ kao razgovorni jezik u krajevima gdje žive kajkavci, i ne samo što je on živ kao književni jezik pisaca koji ga žele sačuvati, dokumentirati, on je izuzetno živ kao jedna mješavina koja oplemenjuje razgo-Kronika kajkaviana / Osvrti, prikazi - KAJ, XLVIII, Zagreb 3-4 (2015)144vorni jezik i akcenatski i morfološki i po riječi-ma, ali i kao jedan poseban bazen koji daje po-sebnost hrvatskomu književnom jeziku. Da, u tome jeste bit, postoji svijest o kajkavštini i kao jeziku, jer je ona integralni dio hrvatskoga jezi-ka koji ne razdvaja već spaja i obogaćuje hrvat-ski kulturni prostor.” (Zbornik II., Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, Zabok 2011., 13). Unatoč svim nedoumicama u tome smislu, znanstveni skupovi u Krapini: Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, nastavit će svoj tradicionalni slijed i referate obljavljivati u Zborniku: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, kao što je ovaj IV. po redu.Zahvaljujem svima koji su pridonijeli da je ova knjiga ugledala svjetlo i došla u ruke čitate-lju. U tome su najviše zaslužni autori. Realiza-ciji znanstvenih skupova i objavljivanju ovoga Zbornika najviše su pridonijeli članovi Udruge Muži zagorskoga srca na čelu s Rajkom Fure-šom. Hvala i suorganizatoru Društvu za kaj-kavsko kulturno stvaralaštvo koje je Znanstve-ni skup uvrstilo u program Tjedna kajkavske kulture u Krapini. Naša zahvala ide svim po-kroviteljima: Ministarstvu kulture, MZOS RH i svima onima koji su pomogli da se znanstveni skup u Krapini uopće održi, a to su: Krapin-sko-zagorska županija, Grad Krapina i mnogi dobrotvori (sponzori) pojedinci. Hvala člano-vima Organizacijskoga i uredničkoga odbora, kao i izvršnom i grafičkom uredniku. Alojz Jembrih9. KNJIŽEVNI PUTOPIS – PUTOVANJE U SREDIŠTE SUVREMENE HRVATSKE KNJIŽEVNOSTISredišnjni program devetih Dana Franje Horvata Kiša HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTO-PIS (svečano proglašenje rezultata 9. natječaja, javna izvedba reprezentativnih ulomaka iz na-građenih putopisa u interpretaciji dramskog umjetnika Dubravka Sidora i dodjela nagra-da) održan je 3. listopada 2015. u Društvenom domu Lobor. I ovogodišnji program dopunjen je gosto-vanjem Tribine Kajkavskoga spravišča, te pred-stavljanjem dviju putopisnih knjiga: Štefanija Bernas Belošević: ZAPISI O HRAŠĆINI - prire-dila: Mateja Žugec (Hrebak), urednica (Službeni glasnik Krapina, 2015.); Radovan Brlečić: SIM PA TAM (POU Sv. Ivan Zelina, 2015.) – urednik Ivo Kalinski.Uvodno, u ime domaćina, Općine Lobor, pozdravnim se slovom obratio načelnik Božidar Markuš, a u ime pokrovitelja, Krapinsko-zagor-ske županije, pročelnik Upravnog odjela za ob-razovanje, kulturu i sport mr. sc. Ivan Lamot. Uz stručnu ocjenu natječajno pristiglih pu-topisa, koju su obrazložili dr. sc. Božica Pažur i dr. sc. Ivo Kalinski, članovi ocjenjivačkoga po-vjerenstva, proglašeni su laureati 9. NATJEČA-JA ZA HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS (ras-pisanog u Kaju do 1. lipnja 2015.) i dodijeljene nagrade. U glazbenom dijelu nastupila je pijanistica Ivana Erjavac Šeremet. Inače, deveti loborski Dani započeli su dan prije predstavom ČEKAONICA autori-ce Marine Vujčić, u izvedbi Dramske sekcije KUD-a Lobor. ***Dani Franje Horvata Kiša utemeljeni su u Loboru 23. rujna 2006. – na sâm dan rođenja književnika moderne, putopisca Franje Horva-ta Kiša, uz njegovu 130. obljetnicu (rođen 23. rujna 1876.). Organizator je stručno-znanstve-noga dijela te manifestacije (prije svega, prvoga u nas – Natječaja za književni putopis), Kajkav-sko spravišče, društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba. Suorganizato-ri i domaćini jesu loborska udruga za kulturno stvaralaštvo Franjo Horvat Kiš i Općina Lobor. Pokrovitelji su te jedinstvene književne mani-festacije u nas posvećene isključivo putopisima Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Kra-pinsko-zagorska županija i Općina Lobor. Nov-čane nagrade i ove je godine osigurala Općina Lobor.Kronika kajkaviana / Osvrti, prikazi - KAJ, XLVIII, Zagreb 3-4 (2015)

4. ZBORNIK "KAJKAVSKI U POVIJESNOM I SADAŠNJEM OBZORJU" I MEĐUNARODNI ISO KOD ZA KAJKAVSKI

Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud:790/datastream/FILE0

4. ZBORNIK "KAJKAVSKI U POVIJESNOM I SADAŠNJEM OBZORJU" I MEĐUNARODNI ISO KOD ZA KAJKAVSKI

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

University of Zagreb Repository

Repository of University of Zagreb, Centre for Croatian Studies

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia