Stjepan Horvatić

Horvatić, Stjepan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Acta Bot. Croat. 32 (1973) 19—23M A K S  WR  AB E H In memoriamShrvan i iscrpljen teškom i podmuklom bolešću, s kojom se već od jeseni 1971. borio suprotstavljajući joj se svojom poznatom gole­mom snagom i voljom za aktivnim životom, umro je 14. svibnja 1972. u Ljubljani, u 67. godini života, poznati i vrlo zaslužni slovenski i jugoslavenski botaničar prof, dr Maks Wraber, dopisni član Sloven­ske akademije znanosti in umetnosti i pomoćnik direktora Instituta za biologijo iste akademije. Njegovom smrću nanesen je ne samo slo­venskoj nego i čitavoj jugoslavenskoj botaničkoj znanosti neobično težak, upravo nenadoknadiv gubitak.Maks Wraber rodio se kao seljački sin u obitelji sa dosta broj­nom djecom u Kapli na Kozjaku (Slovenija) 16. rujna 1905. Srednju školu završio je na klasičnoj gimnaziji u Mariboru, gdje je maturirao god. 1926. Nakon toga studirao je biologiju na tadanjem Filozofskom fakultetu u Ljubljani, te je tu i diplomirao god. 1930. Međutim, on je u svrhu specijalizacije nastavio studij na Prirodoslovnom fakul­tetu u Münchenu, gdje se je tijekom god. 1930/31 specijalizirao iz biljne organografije pod rukovodstvom tada vrlo poznatog profesora C. Goebela. Tu je započeo i radom na svojoj doktorskoj disertaciji, koju je završio nakon povratka u domovinu, u Ljubljani, i to pod naslovom »Donos k poznavanju rodu Riella«. Na temelju te dok­torske teze i propisanog rigoroza stekao je god. 1933. akademski stu­panj doktora bioloških nauka, a to je bio ujedno prvi doktorat iz po­dručja botanike na tada još vrlo mladom sveučilištu u Ljubljani.U to vrijeme bila su na području Hrvatske već u punom zamahu prva i osnovna istraživanja vegetacije vršena prema principima i me­todama tada posve mlade i moderne fitocenološke (fitosociološke) škole Zürich-Montpellier. Prvi, pionirski radovi iz područja te znanstvene oblasti u nas (što su ih objavili za različita područja Hrvatske I. Horvat i S. Horvatić) imali su snažan utjecaj i na mlade kadrove u Sloveniji. Zahvaljujući tim utjecajima, priklonio se je i M. Wraber u svom daljnjem znanstvenom usavršavanju i istraživačkom radu u potpunosti spomenutoj fitocenološkoj (fitosociološkoj) školi. U skladu s time on je boravio u dva navrata na specijalizaciji u »Station in­ternationale de Géobotanique méditerranéenne et alpine« u Montpel- lieru u južnoj Francuskoj, i to 4 mjeseca u god. 1935. i 10 mjeseci u god. 1936. Tu je radio pod neposrednim rukovodstvom direktora te19međunarodne stanice i vođe spomenute fitocenološke škole, J. Braun- -Blanqueta. No ovaj prvobitni odnos učitelja prema učeniku preras­tao je tijekom vremena u odnos iskrenog drugarstva i međusobnog pri­jateljstva, koje je Wraber visoko cijenio do kraja svog života. Isto je tako on do kraja života dosljedno primjenjivao u svom znanstve­noistraživačkom radu principe i metode fitocenološke škole Ziirich- -Monpellier.Uz znanstvenu i stručnu vrlo je značajna i pedagoška djelatnost M. Wrabera, što ju je razvio kao povremeni gimnazijski profesor i sveučilišni nastavnik. Kad je napustio svoje prvo honorarno radno mjesto u narodnom muzeju u Ljubljani, na kojem je djelovao od 1. X 1933. do 31. VII 1934. preuzeo je godinu dana kasnije dužnost su- plenta u realnoj gimnaziji u Bjelovaru, koju je vršio do početka godine 1937. Iz Bjelovara je premješten za profesora na III mušku realnu gimnaziju u Ljubljani. Tu je radio sve do 1. XI 1943, kad je preuzeo mjesto znanstvenog suradnika u Botaničkom institutu Uni- verze u Ljubljani. No već prije toga (od 1. II 1941) vršio je i dužnost predavača na kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta Univerze u Ljub­ljani, i to za predmet »Osnove tehničke botanike« sa mikroskopskim vježbama. Nakon završetka II svjetskog rata radio je najprije (od 16. VII 1946) kao profesor na realnoj gimnaziji u Kranju, zatim (od 1. VI 1947) kao asistent u Šumarskom institutu Slovenije u Ljub­ljani, pa opet (od početka 1952) kao znanstveni suradnik u »Savezu šumskih gospodarstava i šumarskih poduzeća« u Ljubljani, a od jeseni 1953. do proljeća 1954. u istom svojstvu u Sekciji za pošumljavanje krša u Sežani. Nakon toga vršio je dužnost kustosa za botaniku u Prirodoslovnom muzeju Slovenije, i to do 31. VIII 1955.Sa 1. IX 1955. počinje Wraberov redoviti radni odnos u Ins­titutu za biologijo SAZU, a time ujedno i njegova kontinuirana i intenzivna znanstveno-istraživačka i stručna djelatnost. U tom insti­tutu radi najprije kao znanstveni suradnik, zatim (od 13. VI 1958) kao viši znanstveni suradnik i napokon (od 27. III 1961) kao znan­stveni savjetnik. Pri tom vrši dužnost pročelnika Geobotaničkog odjela te ujedno i dužnost tajnika i pomoćnika direktora čitavog Instituta, a povjerena mu je i dužnost potpredsjednika Međuakademijskog odbora za floru i faunu Jugoslavije sa sjedištem u SAZU, kao i dužnost ru­kovodioca projekta »Vegetacijska karta Jugoslavije, teritorij Slovenije«. Sve te i još mnoge druge dužnosti vršio je M. Wraber zdušno i s punom odgovornošću sve do kraja života.7. veljače 1969. izabran je M. Wraber za dopisnog člana Slovenske akademije znanosti in umetnosti, i to u razred za prirodne i me­dicinske znanosti. Osim toga bio je član, suradnik, odbornik i funk­cionar i u mnogim domaćim i stranim znanstvenim i stručnim organi­zacijama i društvima, od kojih možemo spomenuti npr. Prirodoslovno društvo Slovenije, Slovensko geološko društvo, Društvo biologa Slo­venije, Društvo ekologa Jugoslavije, Komisiju za koordinaciju rada na vegetacijskoj karti Jugoslavije (odnosno kasnije odgovarajući među- republički odbor), Istočnoalpsko-dinarsko društvo za proučavanje vege­tacije (u kojem je tijekom vremena vršio razne funkcije kao preds­tavnik Jugoslavije), »Commission internationale pour la protection des régions alpines«, »Union internationale de Phytosociologie« (član i su­radnik nekih odbora), »Floristisch-soziologische Arbeitsgemeinschaft«, »Zoologisch-botanische Gesellschaft« (Wien), i dr.20M A K S  W R A B E RKao izvanredno marljiv i neumoran znanstveni i stručni radnik napisao je M. Wraber preko 100 znanstvenih rasprava i priloga, od kojih je više od 90 objavljeno štampom još za njegova života, zatim preko 50 popularnoznanstvenih članaka, priloga, recenzija i obavijesti, i oko 100 stručnoznanstvenih elaborata koji su bili namijenjeni u pr­vom redu šumarskoj praksi. Daleko najveći dio tih radova odnosi se na Wraberove rezultate što ih je postigao istraživanjem šuma Slo­venije. Upravo istraživanju šuma svoje uže domovine, Slovenije, on je posvetio najviše vremena, zalaganja i ljubavi. U svojim radovima o šumskim zajednicama Slovenije raspravlja M. Wraber ne samo o fitocenološkim problemima tih zajednica u užem smislu riječi, već i o problemima sinekološke. sintaksonomske, singenetske pa i palino- loške naravi.Neki veći i najvažniji od tih radova navedeni su poimence ovdje na kraju u priloženom popisu.Za njegov neobično plodan znanstveni rad iskazano je M. Wraberu vidno priznanje ne samo izborom za člana Slovenske akademije zna­nosti in umetnosti, već i izborom u talijanskoj »Accademia Italiana di Scienze forestali« u Firenci, kao i izborom za počasnog člana »Pri­rodoslovnog društva Slovenije« i »Udruženja inženjera i tehničara šu­marstva i industrije za preradu drva« SR Slovenije.Smrt M. Wrabera izazvala je veliku tugu i zaprepaštenje ne samo u krugovima njemu najbližih biologa Slovenije, već i među svim ostalim botaničarima i šumarima Jugoslavije i bližeg evropskog inozemstva s kojima je on surađivao. To najbolje potvrđuju govori kojima su se prilikom pogreba u Ljubljani od njega oprostili brojni domaći i strani govornici. Među njima bio je i potpisani, koji je u ime Instituta za botaniku Sveučilišta u Zagrebu i u ime hrvatskih botaničara — između ostalog rekao:»Neočekivana smrt slovenskog botaničara Maksa Wrabera izazvala je među hrvatskim botaničarima duboku bol i veliku zabrinutost zbog nestanka jedne svijetle i prijateljske ličnosti iz naših redova. U Maksu Wraberu gubi ne samo slovenska već i jugoslavenska pa i evropska geobotanička znanost jednog od svojih najaktivnijih i najistaknutijih predstavnika. Gotovo svu svoju opsežnu znanstvenu djelatnost posve­tio je on području suvremene fitocenologiie. Iako je pri tom najveću pažnju obraćao u prvom redu istraživanjima vegetacije šuma svoje uže domovine, Slovenije, ipak nije u svom radu ostao samo na tom području, već je u vezi s istraživanjima vegetacije čitave Jugoslavije podržavao najprisnije suradničke veze sa znanstvenim radnicima iz svih drugih naših republika. Posebno je to došlo do izražaja u sus­tavnom radu na fitocenološkom kartiranju vegetacije Jugoslavije gdje je napose kao član opće jugoslavenskog odbora za koordinaciju rada na tom polju ispoljavao izvanrednu aktivnost i zalaganje. Na mnogo­brojnim savjetovanjima, sjednicama i sastancima toga odbora imali smo uvijek prilike diviti se svježini i originalnosti njegovih ideja, ši­rini njegovih koncepcija, dosljednosti u zaključivanju te iskrenom i prijateljskom odnosu prema svim suradnicima iz čitave zemlje. U tom je forumu Maks Wraber spadao među vodeće ličnosti.«»Kao neobično aktivan i neumoran znanstveni radnik i ličnost ši­roke kulture igrao je Maks Wraber važnu ulogu i kao predstavnik naše zemlje u međunarodnim znanstvenim krugovima. U tom pogledu mora se na prvom mjestu spomenuti Istočnoalpsko-dinarsko društvo21za istraživanje vegetacije, u kojem je Maks Wraber kao član preds­jedništva odnosno kao potpredsjednik imao vodeću ulogu. Prisustvu­jući sa svojim posebno zapaženim znanstvenim referatima i elabora­tima na svim brojnim do sada održanim simpozijima i sastancima toga društva nastupao je on uvijek znanstveno objektivno, ali sa živim pa­triotskim zanosom, ističući osebujnosti naše zemlje i specifičnosti nje­zine vegetacije. Gotovo je nemoguće zamisliti daljnji rad toga društva bez žive i temperamentne riječi Maksa Wrabera.«»Posebnom prisnošću bio je Maks Wraber povezan u svom znan­stvenom radu s odgovarajućim znanstvenim ustanovama Hrvatske, na­pose s Institutom za botaniku Sveučilišta u Zagrebu. Njemu se može zahvaliti što je znanstveni rad na polju suvremene fitocenologije u naše dvije bratske republike vršen uvijek koordinirano i dosljedno po istim principima i metodama. Zbog toga je u Hrvatskoj, gdje je Maks Wraber imao brojne prijatelje, štovatelje i suradnike, njegova smrt odjeknula jednako tako bolno kao i u Sloveniji. No ti će suradnički i prijateljski odnosi, kojima je on kao jaka znanstvena i moralna lič­nost široke humanosti i iskrenosti udario duboke temelje, ostati na­šom trajnom tekovinom.«»Našem velikom i iskrenom prijatelju, plemenitom i humanom čov­jeku, neobično požrtvovnom i neumornom znanstvenom radniku, na­dasve uzornom i brižnom suprugu i ocu, članu Slovenske akademije znanosti in umetnosti, profesoru dr-u Maksu Wraberu neka je vječna slava...« .NAJVAŽNIJI ZNANSTVENI RADOVI M. WRABERADonos k poznavanju rodu Riella, Prirodosl. razprave Ljubljana 2/3, 125—164, 1933.Fitosociologija kot temelj sodobnega gojenja gozdov. Izvestja Gozd. inst. Slov. Ljubljana 1, 23—78, 1950.Gojenje gozdov v luči genetike (Biološka problematika gozdnega semenarstva), Strok. in znanstv. delà gozd. inst. Slov. Ljubljana 2, 1—63, 1950.O pomenu fitosociologije za gozdarstvo. Gozd. vestnik Ljubljana 8, 2, 40—46, 1950.Gozdna vegetacijska slika in gozdnogojitveni problemi Prekmurja, Geogr. vestnik Ljubljana 32, 1—52, 1951.O gozdnogospodarskem in kulturnoznanstvenem pomenu pragozdnih rezer- vatov. Biol. vestnik Ljubljana 1, 38—66, 1952.Splošna ekološka in vegetacijska oznaka slovenskega krasa. Gozd. vestnik Ljubljana 12, 9—10, 282—295, 1954.Glavne vegetacijske združbe slovenskega krasa s posebnim ozirom na gozdno- gospodarske razmere in melioracijske možnosti. Gozd. vestnik Ljub­ljana 12, 9—10, 269—282, 1954.Aperçu des principaux groupements de végétation forestière de la Slovénie. Huitième Congrès internat, de Botanique, Paris 1954, Rapports et commu­nications parvenus avant le Congrès aux sections 7 et 8, 57—60.Splošna ekološka in vegetacijska oznaka višjih predelov Pohorja. Gozd. vestnik Ljubljana 12, 6—7, 3—20, 1954.Predalpski jelov gozd v Sloveniji. Biol, vestnik Ljubljana 6, 36— 45, 1957.22Gozdna združba jelke in okroglolistne lakote v Sloveniji (Galieto-rotundifolii- -Abietetum  Wraber 1955). Prirodosl. društvo v Ljubljani, Pos. izdanje Ljubljana 1, 1—20, 1959.Fitosociološka raščlenitev gozdne vegetacije v Sloveniji. Zbornik ob 150-letnici Bot. vrta univ. v Ljubljani 49—96, Ljubljana 1960.Termofilna združba gabrovca in omelike v Bohinju (Cytisantho-Ostryetum Wraber assoc. nova). Razprave IV. razr. SAZU Ljubljana 6, 7—50, 1961.Gozdna vegetacija Slovenskih Goric. Biol. vestnik Ljubljana 9, 35—57, 1961.Allgemeine Orientierungskarte der potentiellen natürlichen Vegetation im slowenischen Küstenland (NW - Jugoslawien) als Grundlage für die Wiederbewaldung der degradierten Karst- und Flyschgebiete. R. Tüxen: Bericht Internat. Sympos. Vegetationskartierung vom 23—26. 3. 1959. in Stolzenau/Weser: 369—384 +  vegetacijska karta potenc. vegetacije Slov. Primorja 1 : 100.000, Weinheim 1963.Gozdna združba smreke in gozdne bekice v slovenskih Vzhodnih Alpah. Raz­prave IV. razr. SAZU Ljubljana 7, 79—175, 1963.Vegetacija slovenskega bukovega gozda v luči ekologije in palinologije. Biol. vestnik Ljubljana 12, 77—95, 1964.Eine neue Fichtenwaldgesellschaft am Übergang der Ostalpen in das Dinarische Gebirge. Acta Bot. Croat., vol. extraord. 125—132, 1964.Das Adenostylo glabrae-Piceetum, Eine neue Fichtenwaldgesellschaft in den Slowenischen Ostalpen. Angew. Pflanzensoz. Wien 18/19, 93—101, 1966.Über eine thermophile Buchengesellchaft (Ostryo-Fagetum) in Slowenien. Angew, Pflanzensoz. Wien 18/19, 279—288, 1966.Oekologische und pflanzensoziologische Charakteristik der Vegetation des slowenischen küstenländischen Karstgebietes. Mitteil. Ostalp.-dinar. pflanzensoz. Arbeitsgem. Trieste 7, 3—32, 1967.Pflanzensoziologische Stellung und Gliederung Sloweniens. Vegetatio 17, 176— —179, 1969.Über Verbreitung, Ökologie und systematische Gliederung der Eichenhain­buchenwälder in Slowenien. Fedd. Report. Berlin 79, 6, 373—389, 1969.Die Bodensauren Föhrenwälder des slowenischen pannonischen Randgebietes. Acta Bot. Croat. 28, 401—409, 1969.Vegetation Sloweniens. Fedd. Repert. Berlin 81, 279—287, 1970.Das submediterran-illyrische Element in der mitteleuropäischen Laubwald-Die obere Wald- und Baumgrenze in den slowenischen Hochgebirgen in ökologischer Betrachtung. Mitteil. Ostalp.-dinar. Gesellsch. Vegetations­kunde Innsbruck 11, 235—248, 1970.Die Pflanzensoziologie als Hilferin im Kampfe gegen Erosion und Hochwasser. Schriftenreihe für Raumforschung und Raumplanung Klagenfurt H, 124—129, 1971.S T J E P A N  H O R V A T I C23

Maks Wraber — In memoriam

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia