Danijel Baturina

Baturina, Danijel

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Recenzije i prikazi95S o c i o l o g i j a  i  p r o s t o rDOI 10.5673/sip.54.1.6Social Innovation 2015: Pathways to Social Change Research, Policies and Practices in European and Global PerspectivesBeč, 18. – 19. studenog 2015. godineKroz potragu za novim načinima borbe s najizazovnijim socijalnim problemima ra-zvija se koncept socijalnih inovacija. Socijalne se inovacije javljaju kao naznake no-vog promišljanja socijalnih politika kako bi se osigurali društveni i ekološki održiv rast, bolja radna mjesta i veća kvaliteta života. Socijalne inovacije socijalne su kroz ciljeve i sredstva – nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koje istovremeno odgo-varaju na socijalne potrebe (učinkovitije nego alternative) i stvaraju nove društvene odnose ili suradnje. Inovacije su dobre ne samo za društvo već povećavaju i sposob-nosti pojedinaca za djelovanje (BEPA, 2010.)1. Glavni je cilj socijalnih inovacija pro-naći rješenja za socijalne probleme: prepoznavanjem i pružanjem novih usluga koje poboljšavaju kvalitetu života pojedinaca i zajednica, identificiranjem i provođenjem procesa integracije na tržištu rada, novim sposobnostima, novim radnim mjestima i novim oblicima sudjelovanja, kao različitim elementima koji pridonose poboljšanju položaja pojedinaca (Pol i Ville, 2007.:880)2.Europska unija u svojim politikama stavlja fokus na socijalne inovacije kroz više različitih strategija, programa i inicijativa. Polazi se od pretpostavke kako socijalne inovacije mogu dijelom premostiti financijske probleme lokalnih socijalnih progra-ma i ojačati socijalnu koheziju. Kroz hrvatsko iskustvo poimanja i razvoja socijalnih inovacija (Bežovan, Matančević i Baturina, 2014.a, 2014.b)3 uočava se kako su soci-jalne inovacije zapostavljena tema, koncept nepoznat u sačinjavanju i provedbi pro-grama socijalne politike. Centralizirana i paternalistička država pretjerano regulira razvoj usluga i socijalnih programa, te koncept najbolje prakse nije prepoznat kao instrument politike. Razvidna je potreba za povećanjem utjecaja dionika prilikom pripreme, donošenja i provedbe socijalnih programa, kao i otvaranje prostora za 1 BEPA (2010). Empowering people, driving change. Social innovation in European union. http://ec.europa.eu/bepa/pdf/publications_pdf/social_innovation.pdf2 Pol, E. i Ville, S. (2009). Social innovation: Buzz word or enduring term? The Journal of Socio-Economics, 38:878–885.3 Bežovan, G., Matančević, J., Baturina, D. (2014a). Zagreb, u: Evers, A., Ewert, B., Brandsen, T. (Ur.). Social innovations for social cohesion: transnational patterns and approaches from 20 European cities. Liege: EMES. i Bežovan, G., Matančević, J., Baturina, D. (2014b) Varaždin, u: Evers, A., Ewert, B., Brandsen, T. (Ur.). Social innovations for social cohesion: transnatio-nal patterns and approaches from 20 European cities. Liege: EMES. Sociologija i prostor, 54 (2016) 204 (1): 95-9996S o c i o l o g i j a  i  p r o s t o rraspravu o relevantnim izazovima za razvoj socijalne politike, među kojima su sva-kako i socijalne inovacije. Ovaj prikaz konferencije poziv je i poticaj za povećanje javnog interesa o toj temi.Konferencija Pathways to social change organizirana je od dvaju projekata Okvir-nog programa 7 (FP7) EU-a: Social innovation – Driving force of social change (SI-DRIVE)4 i Transformative social innovation theory (TRANSIT)5 te Net4Society6, mreže nacionalnih kontaktnih točaka u programu Obzor 2020. U organizaciji konfe-rencije surađivali su s još dvama projektima FP7: Creating economic space for social innovation – (CRESSI)7 i Boosting the impact of social innovation in Europe through economic underpinnings (SIMPACT)8.Osim glavnog izlaganja konferencija je imala čak 22 tematske sesije, pokrivajući mnogobrojne aspekte socijalnih inovacija. Uz to su organizirane i posjete konkret-nim socijalnim inovacijama te posebne sesije za daljnje povezivanje i mogućnosti suradnje. Prvi je dan započeo dvama glavnim izlaganjima: Social innovation and new pathways to social change – first insights from the global mapping, nakon kojeg je slijedilo izla-ganje Transformative social innovation: Empirical & theoretical insight. Izlaganja su predstavila socijalne inovacije kao nove putove društvenih promjena i dala uvide u spoznaje tekućih projekata FP7, SI DRIVE i TRANSIT.Nakon toga slijedilo je sedam paralelnih jutarnjih sesija.9 Sesija Life cycles of soci-al innovations uz kratke je primjere slučajeva identificirala zajedničke ili posebne odrednice koje utječu na životni tijek socijalnih inovacija. Druga je sesija bila Em-powerment for vulnerable people through digital social innovation. Glavna su pitanja sesije bila koliko socijalne inovacije za ranjive skupine mogu biti potpomognute 4 Glavno je poslanje projekta integrirati teorije i metodologije kako bi se unaprijedilo razumi-jevanje socijalnih inovacija. Putem mapiranja socijalnih inovacija, uzimajući u obzir posebno-sti različitih konteksta, žele izgraditi novu paradigmu inovacija. Više informacija o projektu: http://www.simpact-project.eu/5 http://www.transitsocialinnovation.eu/ TRANSIT za cilj ima razviti teoriju o procesu kroz koji socijalne inovacije pridonose transformativnoj promjeni.6 http://www.net4society.eu/7 CRESSI istražuje ekonomsku podlogu socijalnih inovacija s posebnim naglaskom na tome kako politika i praksa mogu poboljšati živote marginaliziranih i obespravljenih građana. Ako želite saznati više: http://www.sbs.ox.ac.uk/faculty-research/research-projects/cressi 8 Projekt SIMPACT sustavno istražuje ekonomske temelje socijalnih inovacija kako bi osigu-rao dinamični okvir za djelovanje na razini pojedinaca, organizacija i mreža. Više informacija o projektu: http://www.simpact-project.eu/ 9 Uslijed broja sesija i preklapanja tek ih je manji dio bilo moguće pokriti sudjelovanjem. Kraće informacije o temama i svrhama ostalih sesija dajemo na temelju programa, popratnih dokumenata i dostupnih izlaganja.Recenzije i prikazi97S o c i o l o g i j a  i  p r o s t o rdigitalnim sredstvima i koji su aspekti ranjivosti posebno otvoreni za digitalne so-cijalne inovacije. Social innovation ecosystems bila je još jedna od jutarnjih sesija. Naglasila je manjak kontinuirane i sustavne analize socijalnih inovacija, njihovih teorija, karakteristika i utjecaja, kao i odnosa između socijalnih inovacija i promjena u društvu. Sesija Beyond ‘scaling up’: spatial perspectives on social innovation raz-matrala je širu perspektivu o važnosti mjesta i prostora za socijalne inovacije, po-sebno se fokusirajući na društvene prakse i načine interakcije ljudi i mjesta. Na sesiji Innovating research? Approaches and methods to research social innovation kritički se sagledalo različite pristupe i metode za proučavanje socijalnih inovacija. Pitanja su bila koji su izazovi tekućih pristupa i treba li inovirati način na koji se istražu-ju socijalne inovacije. Analiziranje različitih teorija promjena i mehanizama kojima se učinkovita društvena transformacija može postići bila je tema sesije Theories of change in sustainability transitions: the role of agency. Sesija Service design, public sector and social innovation istraživala je mogu li se procesi participativnog dizajna primijeniti za poticanje inovacija u javnom sektoru te kako prototipovi i manji ek-sperimenti mogu biti pretvoreni u šire prakse.U pauzi je slijedio zajednički ručak u hotelu „Magdas“. Hotel zapošljava izbjeglice i priređuje grupne večere gdje građani Beča susreću tražitelje azila. Popodnevna su događanja isto tako započela sa sedam paralelnih sesija. Kako so-cijalne inovacije nemaju stabilizirani okvir (pojmova i metodologija), postavlja se pitanje što su prikladne mjere za procjenu utjecaja socijalnih inovacija. Sesija Social innovation impact assessment: Approaches, methods and tools naglasila je težinu tog pitanja imajući u vidu višedimenzionalnost koncepta i višedisciplinarni opseg njihovog utjecaja. Na sesiji Social innovation & workplace innovation istraživalo se kako se inovacije na radnom mjestu i socijalne inovacije mogu međusobno inspi-rirati te kako na radnom mjestu možemo osmisliti inovacije koje bi unaprijedile sposobnosti radnika i organizacije. Potičući razumijevanje ekonomskih dimenzija socijalnih inovacija, sesija The economic dimension of social innovation naglasila je dilemu o djelotvornosti rješavanja socijalnih problema, učinkovitosti raspodjele resursa te balansiranja troškova i prihoda. Participation, motivation and respon-sibility predstavila je rezultate istraživačkih projekata ZSI-SI-ja10 (SOCIENTIZE11, SI DRIVE i CASI project12), naglašavajući aspekte participacije i strukture vladavine koji motiviraju uključivanje u socijalne inovacije. Interaktivna sesija Narrative of change and social innovation omogućila je dijeljenje i uspoređivanje empirijskih zapažanja o diskursima o socijalnima inovacijama i različitim narativima promjene koje ljudi koriste u radu s njima. Socijalne inovacije uključuju međuljudske odnose. Stoga se na sesiji Interpersonal relational qualities of social innovations: perspectives for the service sector and public policies raspravljalo o tome koliko one mogu biti važan izvor novog znanja o inovativnoj arhitekturi usluga i interakcija na temelju suradnje. 10 Centar za socijalne inovacije: https://www.zsi.at/en/home 11 O projektu možete saznati na: http://www.socientize.eu/ 12 Za više informacija: http://www.casi2020.eu/ Sociologija i prostor, 54 (2016) 204 (1): 95-9998S o c i o l o g i j a  i  p r o s t o rRadionica New directions in theory on social innovation and (transformative) social change bila je prilika za razmjenu znanja i raspravu o napretku teorije o razvoju socijalnih inovacija i transformativne društvene promjene. Nakon popodnevnih sesija uslijedila je plenarna rasprava Participation and beyond: Co-production and urban transformation. Urbana transformacija odnosi se na svjet-sku urbanizaciju i specifične procese lokalne transformacije u gradovima, koje su pokretane socijalnim inovacijama. Plenarna je sesija za cilj imala stvoriti opipljiv ishod pokretanja suradničke mreže gradova socijalnih inovacija, kojoj bi bio izazov pridružiti i neki od naših gradova.Drugi je dan počeo debatom International policy debate, na kojoj se raspravljalo o kontekstualnosti perspektiva socijalnih inovacija na različitim kontinentima. Dovela se u pitanje mogućnost jednoobraznog definiranja socijalnih inovacija i zaključilo kako se više treba oslanjati na uvide koje daju brojne inicijative u praksi. Debatu su, kao i prvog dana, slijedile tematske sesije. Systemic play to change the game bila je sesija na kojoj su sudionici stekli dublje razumijevanje kontekstualnog značenja i temeljne dinamike transformacije socijalnih inovacija i sustavnih pro-mjena. Facilitation skills in social innovation bila je radionica usmjerena na una-pređivanje vještina vezanih za procese koprodukcije i razvoj znanja o socijalnim inovacijama. Responsible research and innovation – quality criteria and evaluation standards usmjerila se na predstavljanje prvog kataloga kriterija kvalitete koji je os-nova za alat refleksije. U radionici Responsible research and innovation primijenio se nacrt alata za procjenu istraživačke i inovacijske aktivnosti. Sudionici sesije Beyond tendering: public policy as an active enabler of social innovation sagledali su poja-vu novih oblika proizvodnje i provedbe politika te procijenili buduće mogućnosti. Radionica Social innovation methodologies for community intervention fokusirala se na stvaranje prototipa socijalnih projekata, naglašavajući aspekte definiranja druš-tvenog problema i razvijanja učinkovitog rješenja u kratkom vremenskom razdoblju. Socijalne inovacije karakteriziraju intrinzične suprotnosti kao i kontekstualni uvjeti, stoga je sesija Rethinking business models for social innovation razmatrala kako te suprotnosti i uvjeti dovode do stvaranja složenih poslovnih modela, koji se razlikuju od onih komercijalnih poduzeća. Sesija naziva Trojan horses in social innovation: Dealing with disempowerment, unintended consequences and dilemmas osvrnula se na važno pitanje o mogućim negativnim učincima socijalnih inovacija, o tome kako se mogu prevladati te koje su implikacije za teoriju i praksu socijalnih inovacija. Što socijalne inovacije razlikuje i koje su njihove specifičnosti u Srednjoj i Istočnoj Eu-ropi bila je tema sesije Central and eastern European features of social innovation. Raspravljalo se o kontekstualnim povijesnim, kulturnim, političkim i ekonomskim elementima koji su oblikovali socijalne inovacije u Srednjoj i Istočnoj Europi.Drugi je posjet bio primjeru socijalnog stanovanja iz razdoblja “crvenog Beča“, Go-ethe-Hof – From social innovation to social transformation. Socijalno stanovanje, uz ključnu ulogu grada Beča, ekstenzivno je razvijano te je imalo dugoročan anti-segregaciji učinak. U isto se vrijeme odvijao posjet projektu socijalnog stanovanja VinziRast-mittendrin, gdje beskućnici i studenti žive, rade i uče zajedno pod jednim Recenzije i prikazi99S o c i o l o g i j a  i  p r o s t o rkrovom. Projekt pokreće uvjerenje da život u zajednici može biti podrška i liječiti psihološke rane.Na samom kraju programa održala su se dva događanja. Sesija Net4Society B2B fo-kusirala se na buduću suradnju u istraživanju i uključivanju korisnika. Net4Society međunarodna je mreža nacionalnih kontaktnih točaka za Društveni izazov 6 („Euro-pa u svijetu koji se mijenja: uključiva, inovativna i refleksivna društva“) u programu Obzor 2020. Isto tako predstavila se European school of social innovation, koja za cilj ima jačanje istraživanja, obrazovanja, promoviranje mladih istraživača te prijenos znanja o socijalnim inovacijama.Konferencija je bila ključan događaj na temu socijalnih inovacija i povezala je znan-stvenike s kreatorima politike i praktičarima. Usmjerila se na trenutne dosege znanja u osmišljavanju i izradi socijalnih inovacija. Sagledani su resursi, sredstva i faktori koji čine procese socijalne inovacije uspješnima, kao i međunarodna praksa njihovih politika i istraživanja. Velike nade koje se polažu u socijalne inovacije u pogledu malih pokreta i lokalnih aktivnosti govore o stalnoj potrebi za utopijama u vremenima matica politike koje građanima govore da ne postoji alternativa zamrznutim širim sustavima socijalne politike (Evers i Evert, 2012.)13 i ekonomije. Ključno je postojanje prostora da se čini nešto drugačije. Najuspješnije socijalne inovacije grade se u optimalnom vremenu i kapitaliziraju više putanja socijalne, ekonomske i političke transformacije, koja je u društvu već u tijeku. Ovaj je prikaz time dijelom i poziv akademskoj zajednici, praktičarima, dionicima iz civilnog društva, ali i kreatorima politika za razmatranje i istraživanje teme socijalnih inovacija.Danijel BaturinaPravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada13 Evers, A., Ewert, B. (2012). Social Innovations for Social Cohesion. On concepts and first findings of a cross-country study. Edinburgh: 10th Annual ESPAnet conference paper.

Social Innovation 2015: Pathways to Social Change Research, Policies and Practices in European and Global Perspectives

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia