Zoran Malenica

Malenica, Zoran

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

autoru nikako ne može oprostiti i što izaziva naše podozrenje prema njemu jest nepoznavanje državnih granica ze­mlje u kojoj provodi istraživanje: na geografskoj karti SFRJ (str. 31) Istra i dio Slovenije pripadaju Italiji!Ruža First-DilićCvetko KostićSOCIOLOGIJA GRADACentar za analizu i projektovanje pro­stornih sistema — ISPU, Beograd 1973, str. 110 + 10Neosporno je da je urbana sociologija jedna od mladih socioloških disciplina koja kod nas još uvijek traži mjesto pod suncem. Razumljivo je stoga da se s posebnim interesom očekuje svaka nova knjiga ili studija koja bi da pridonese konstituiranju i daljnjem razvoju ove discipline. Knjiga C. Kostića svojom strukturom upravo pokazuje i odražava napor njena autora da pridonese prije svega definiranju predmeta sociologije grada odnosno urbane sociologije.Knjiga se sastoji iz kratkog uvoda, osam poglavlja, zaključnih razmatranja, bibliografije, rezimea na engleskom, fran­cuskom i ruskom jeziku te indeksa poj­mova.U uvodnim razmišljanjima Kostić na­vodi nekoliko empirijskih činjenica o burnom razvoju urbanizacije u posljed­njih stotinjak godina i o socijalnim po­sljedicama i promjenama koje je ona izazvala. Te posljedice i promjene pravi su razlog, uzrok i preduvjet za pojavu »jedne posebne sociološke discipline koje je predmet proučavanje društva u gradu« (str. VIII). Ona u raznim zemlja­ma ima različite nazive, ali danas već prevladava internacionalni termin urba­na sociologija. S obzirom na njenu ne­razvijenost u nas, autor u knjizi prven­stvenu pažnju posvećuje predmetu socio­logije grada (o njenoj metodologiji autor je opširnije pisao u već objavljenoj knjizi Sociologija sela, Beograd 1969).Da bi se problem predmeta sociologije grada što bolje sagledao Kostić u prva tri poglavlja govori o nastanku i tipo­logiji gradova. Kako je industrijska re­volucija odsudni događaj za razvoj gra­dova, to se gradove može podijeliti na dvije osnovne skupine: predindustrijske94i industrijske. U okviru prve skupine mo­guće je razlikovati: (a) prve gradove (u Sumeru, Babilonu, Asiriji); (b) an­tičke i (c) feudalne gradove, a unutar druge: (a) kapitalističke; (b) gradove zemalja u razvoju; (c) socijalističke i (d) posebno gradove u našoj zemlji.Kostić ukratko navodi osobine svake navedene vrste gradova. Različiti su kri­teriji za izradu tipologije gradova. Pre­vladavaju tri kriterija, odnosno tipolo­gije: statistička, funkcionalna i socio­loška. Kao što i sami nazivi pokazuju, u statističkoj tipologiji odlučan kriterij jest broj stanovnika, u funkcionalnoj je dominantna funkcija (npr. trgovačka, kulturna, proizvodna, itd.), a u sociološ­koj karakter ljudskih odnosa u grado­vima (npr. eopolis, polis, metropolis, megalopolis, itd.). U trećem poglavlju riječ je o zonalnim hipotezama o gradu.Prelazeći na određenje predmeta ur­bane sociologije, u četvrtom poglavlju Kostić raspravlja o socijalnoj strukturi grada. Nakon kratkog ekskursa o lično­sti u gradu autor analizira dijelove soci­jalne strukture grada: socijalne katego­rije, agregate i grupe. Kriterij podjele su priroda i karakter povezanosti lično­sti u gradovima. Kao glavne oblike soci­jalnih kategorija Kostić navodi: djecu, omladinu, boeme i starce. Važniji soci­jalni agregati koje srećemo u gradu jesu: gomila, masa, publika, manifestacija, socijalne klase, rezidencijalni i funkcio­nalni agregati. Od primarnih društvenih grupa najznačajnija je porodica, a tu idu i susjedstva te grupe za igru. Kostić po­sebno govori o građanskoj i radničkoj porodici. Sekundarnih grupa ili udruže­nja ima različitih vrsta (ekonomske, re­ligiozne, političke, znanstvene, kulturne itd.), a karakterizira ih pravno ili obi­čajno reguliranje odnosa između ličnosti i ličnosti, te grupe.U petom poglavlju riječ je o budžetu vremena gradskog žitelj stva. Budući da se budžet vremena sastoji od vremena utrošenog u stanu, na radnom mjestu i prostoru za dokolicu, govori se o stam­benom pitanju, radnom mjestu i slobo­dnom vremenu.Oblici su ponašanja i mišljenja u gra­du specifični. Zapaža se slabljenje utje­caja primarnih grupa a porast utjecaja sekundarnih grupa. Stoga je gradska sredina stvorila i stvara posebne oblike ponašanja i mišljenja. Najznačajniji oblici i sredstva za njihovo oblikovanje jesu: indoktrinacija, religija, javno mni­jenje, moda i snobizam. O njima autor raspravlja u šestom poglavlju.Procesima i pokretima u gradovima posvećeno je sedmo poglavlje. Tu se go­vori o dominanci (»Dominanca — domi­nance — jest brojčana ili teritorijalna nadmoćnost jedne lokalne zajednice nad drugom ili jednog dela te zajednice nad ostalima«, str. 77), gigantizmu i razara­nju, radničkom pokretu i mistifikaciji gradova.Porast broja i veličine gradova kao i pojava novih društvenih procesa u nji­ma povećali su i uzroke i oblike nenor­malnog ponašanja (anomije) ljudi. O to­me Kostić govori u osmom poglavlju. Različiti oblici anomije u gradu mogu se podijeliti na: oblike anomije, tajna društva i rasne sukobe. Od oblika ano- mija spominju se: samoubojice, poba­čaji, profesionalni prijestupnici, skitnice, narkomani, seksualna patologija, psihoze i neuroze te mentalne epidemije. Oblici tajnih društava jesu: slobodni zidari i rotari, mafija, gang i karbonari. Pod rasne sukobe Kostić podvodi antisemi­tizam, crnačko pitanje, Cigane i apart­heid.U završnim razmišljanjima o perspek­tivama grada autor iznosi mišljenja raz­ličitih autora o budućnosti grada. Na­ravno, ona su umnogome futuristička jer tek dijelom baziraju na realnim či­njenicama koja daju mogućnost pred­viđanja, a ne tek nagađanja.Zoran MalenicaGrupa autoraRESEARCH AND DEVELOPMENT IN EDUCATIONOrganisation for Economic Co-operation and Development, Paris 1974, 60 stranicaPublikacija »Istraživanje i razvoj u obrazovanju« bavi se analizom istraži­vač ko-raz vojnih napora u obrazovanju u zemljama koje su članice OECD-a, po­sebice evropskim. U njoj se opisuje i pokušava procijeniti sadašnja organiza­cija istraživanja u obrazovanju, njegov razvoj i problemi koji se s tim u vezi javljaju.U uvodnom dijelu izložen je kratki po­vijesni pregled istraživanja i razvoja obrazovanja u evropskim zemljama. Tu se mogu uočiti dva stupnja razvoja. Prvi se veže uz razdoblje i situacije kada is­traživanje i razvoj nisu težili direktnoj intervenciji u obrazovanju nego su na nj utjecali na indirektan način — utječući na stavove i ponašanja sudionika u obra­zovnom procesu. U drugom se stupnju razvoja, od prošlog svjetskog rata do danas, postepeno prelazi na direktnu in­tervenciju.U prvom poglavlju, »Institucionalno u- redenje«, ispituju se različiti tipovi istra- žrvačko-razvojnih centara, eksperimen­talne i razvojne institucije i sadašnji na­pori za njihovim širenjem. Iz analize proizlazi da su funkcije stvaranja raz­voja i znanja dobro utemeljene u viso­koškolskim institucijama. Trend razvoja u svim zemljama sve je viši, bilo kao rezultat promišljene politike, bilo kao posljedica spontanog društvenog pri­tiska.Drugo poglavlje, »Financiranje i ka­drovi«, posvećeno je analizi podataka o financiranju i kadrovima. Izrazito obi­lježje istraživanja jest nizak nivo finan­ciranja i kadrova, s izuzetkom Švedskei. SAD. Postotak budžetskih sredstava izdvojenih za istraživanje i razvoj nikad ne prelazi 0,5%, a veoma je često manji od 0,!%. Predviđa se veliko povećanje sredstava za istraživanje i razvoj obra­zovanja u svim zemljama. Slična je situ­acija i s kadrovima, tako da se može očekivati bitno poboljšanje sadašnjeg stanja.U trećem poglavlju, »Bitna područja istraživanja«, analizirani su pokazatelji sadašnjih istraživačko-razvojnih napora. Kao što se očekivalo, istraživačke teme znatno variraju prema dominantnom is- traživačko-razvojnom modelu. U zemlja­ma gdje istraživanje nastoji da bude pretežno uslužna aktivnost, broj pro­jekata koji se bave konkretnim obra­zovnim temama i specifičnim rezultati­ma udjela politike u obrazovanju daleko je veći nego u onima koje su na početku « toga perioda.Stvaranje politike i planiranje istraži­vanja i razvoja u obrazovanju, tema su četvrtog poglavlja pod nazivom »Određi­vanje politike i planiranje istraživanja i razvoja u obrazovanju«. Povećano učeš­će koordinacije i planiranja možda je najvidljivije obilježje posljednja dva de­setljeća, prvo u sjevernim a sada i u južnim zemljama Evrope. Planiranje is­traživanja i razvoja može uskladiti po­litiku upravljanja i razlike u potrebama različitih područja istraživanja. Karak­teristika sadašnjeg prijelaznog perioda jest mnoštvo tijela (popisanih u tom95

Cvetko Kostić, Sociologija grada

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia