Maja Štambuk

Štambuk, Maja

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

zapošljavanja. Crnci mnogo češće upo­šljavaju lokalno stanovništvo i kao vla­snici poslova i kao menadžeri bijelih vlasnika, nego što to čine bijeli poduzet­nici. Ovi nastoje, kad god je moguće, da uglavnom zaposle bijele radnike bez obzira na rasni sastav lokalnog stanov­ništva. Međutim, i vrsta posla utječe na sastav zaposlenih: što je posao manji i neznatnij i to će se poduzetnik više orijentirati na lokalno, tj. crno stanov­ništvo.Autor se nije zadržao samo na pitanju ograničenih mogućnosti zapošljavanja Crnaca kao pojedinaca nego ga je zani­mao i stupanj do kojeg je jedno podru­čje samovoljno u pogledu mogućnosti zapošljavanja. To je još jedan pokazatelj vanjskih pritisaka na autonomiju siro­mašnih lokalnih zajednica. Podaci su pokazali da većina bijelih vlasnika ne živi u getu, pa i profit odlazi izvan geta. Isto tako, većina radne snage siromaš­nih četvrti zaposlena je i stvara dohodak izvan granica tih četvrti. Osim toga, bi­jeli poduzetnici postepeno se ali sigurno povlače iz geta a da ih ne prati adekvat­ni porast »crnog« poduzetništva. To zna­či da se smanjuje mogućnost ekonom­skog rasta lokalne crne zajednice. Crna­čka geta mogla bi zaposliti samo oko 42% a bijela oko 55% ukupne radne sna­ge ako bi lokalni poduzetnici zapošlja­vali samo lokalnu radnu snagu. To znači da 3/5 zaposlenih stanovnika geta i oko 1/2 zaposlenih stanovnika drugih siro­mašnih četvrti treba da traže posao iz­van svoje lokalne zajednice. Drugim ri­ječima, ove četvrti ne mogu biti samo­dovoljne, jer su uglavnom izvoznici rad­ne snage.Pokret za građanska prava, međutim, razvio je nekoliko strategija koje bi tre­bale dovesti do samodovoljnosti crnač­kih geta na ekonomskom planu. Liberal­na strategija ističe ukidanje rasne dis­kriminacije u praksi zapošljavanja. Bi­jeli vlasnici ostaju u getu samo s tom razlikom da prvenstveno zapošljavaju lokalnu radnu snagu. To ne bi ništa bit­no izmijenilo: većina bi i nadalje morala tražiti posao izvan geta. Druga, tzv. »crna« strategija zahtijeva da Crnci vla­snici i poslodavci potpuno preuzmu eko­nomske organizacije. To bi dovelo do diskriminacije bijelog stanovništva jer bi Crnci isključivo zapošljavali crnu rad­nu snagu. No, ne bi riješilo glavni pro­blem — tj. da većina stanovnika moratražiti i dalje posao izvan svoje lokalne zajednice. Treća moguća strategija kom­binira prethodne dvije tako da u ove četvrti želi privući što više novog kapi­tala i otvoriti nova radna mjesta. Me­đutim, potencijali radne snage toliko su veliki a mogućnosti novih zaposlenja nerazmjerno male — čak i kad u crnač­kim getima ne bi postojao neprekidni trend napuštanja poslova od bijelih vla­snika.Sve ove zapreke ne znače da nema pozitivnih rezultata od proširivanja mo­gućnosti zapošljavanja za crnačko sta­novništvo. Ali oni su prije svega neeko­nomske prirode. Cilj je studije bio samo da pokaže odnos vlasništva i zapošljava­nja u crnim i bijelim siromašnim za- jedinicama i neke probleme s kojima se sukobljavaju oni koji žele promijeniti taj odnos. Pitanje lokalne kontrole nad poslovima ne ističu toliko crnačke vođe (jer su svjesni da sama promjena vla­snika u crnačkim getima neće bitno iz­mijeniti njihov odnos sa širom bijelom zajednicom), koliko to proizlazi iz fede­ralne kampanje za širenje »ekonomskog razvoja manjina« i »crnog kapitalizma«. Ukoliko ova kampanja ne bude praćena adekvatnim (ogromnim) investicijama i ekonomskim potezima, ona može samo pojačati rasne napetosti i sukobe između očekivanja i stvarnih rješenja.Marija VučetićREVUE FRANCAISE DE SOCIOLOGIEBroj 1, siječanj — ožujak 1974. R a d o v iP i e r r e  B o u r d i e u :  Budućnost klase i objektivnost šansa; O l g i e r d  L e ­w a  n d o w s k i : Diferencijacija i me­hanizmi integracije vladajuće klase. Dru­štvena slika elite prema »Who's who in France«; C h a r l e s  S u a u d :  Dopri­nos sociologiji zanimanja: vjerska sud­bina i školski plan; D o m i n i q u e  S c h n a p p e r :  Muzej i škola.Pierre BourdieuBUDUĆNOST KLASE I OBJEKTIVNOST ŠANSAČlanak objavljen u ovom broju dio je obimnog istraživanja što ga već neko­100liko godina vodi Bourdieu zajedno sa svojim suradnicima. Teorija prakse, ko­jom se društvene nauke najčešće koriste kada obrazlažu ekonomiju prakse, osci­lira između mehanizma i opće intelektu­alističke verzije finalizma. Gotovo je uobičajeno da se prepoznaju različite varijante racionalne akcije ili mehaničke reakcije (npr. mehanički formirane ci­jene na tržištu), a da se zaboravlja kako svaka akcija ima svoju, imanentnu lo­giku, kako svaki rad i svaka institucija imaju objektivno značenje, bez obzira jesu li rezultat razumnog plana ili racio­nalne računice.Bourdieu smatra da praksa ne zavisi samo od mogućih općih šansa kapitala koji je na raspolaganju određenoj klasi nego i od objektivnih šansa koje taj kapital garantira u određenom momen­tu. Točnije, praksa zavisi od strukture različitih šansa profita. Te šanse odre­đuju obim i strukturu kapitala, a time utječu na održavanje ili poboljšanje po­ložaja ove klase u socijalnoj strukturi.Broj 2, travanj — lipanj 1974.R a d o v iJ e a n - M i c h e l  C h a p o u l i e :  Pro­fesionalna grupa profesora u klasnoj strukturi; M o h a m e d  C h e r k a o u ii  J a m e s  K .  L i n d s e y :  Težinaocjene u školskom uspjehu; P i e r r e  H e r a u x  i  M i c h a e l  N o v i :  Fak-torska analiza ideologije; Metodološki problemi; M a n u e l  C a s t e l l s ,  G u y  d u  B o i s b e r r a n g e r ,  T e r r y  N i ­c h o l s  C l a r k  i  P i e r r e  B i r n ­b a u m :  Reakcija na članak Pierre Birn- bauma »Lokalna moć«.Jean-Michael ChapouliePROFESIONALNA GRUPA PROFESORA U KLASNOJ STRUKTURIOne profesionalne grupe koje stoje na usluzi svim društvenim klasama nu­žno su izložene djelovanju međuklasnih antagonizama. Chapoulie va sociološka analiza profesora na školama drugog stupnja prilog je istraživanju tog općeg problema.Autor svoju analizu počinje istraživa­njem objektivnih odnosa ove profesio­nalne grupe sa sistemom društvenih kla­sa. U prvom redu proučava odnose kojiproizlaze iz funkcija obrazovne institu­cije, a zatim odnose koji objašnjavaju porijeklo i pripadnost klase profesora. Ispitivanje odnosa profesorske grupe i društvenih klasa jedan je dio istraživa­nja delegiranja autoriteta. Sam taj od­nos može biti osnova za komparaciju među profesionalnim grupama (liječni­cima, socijalnim radnicima, profesori­ma) bez obzira na različitost njihova po­sla i specifičnog položaja svake od njih. Karakteristika profesorske grupe jest u tome što je ona posrednik među kla­sama. To je otprilike sadržaj prvog di­jela članka. U drugom dijelu Chapoulie ispituje principe i osobitosti integracijei diferencijacije ove profesionalne grupe.Maja ŠtambukREVISTA MEXICANA DE SOCIOLOGIAVol. 35, br. 1, siječanj — ožujak 1973. R a d o v iLuis I. Ramallo, Omar Argüello y Ayr­ton Fausto: Program nastave i istraživa­nja društvenih znanosti u Latinskoj Americi; Edelberto Torres Rivas: Raz­mišljanja o istraživanjima i nastavi druš­tvenih znanosti; Oscar Cuellar y Guiller­mo Heisecke: Društvena politika i siste­mi dominacije: razmatranja o nastav­nim programima i istraživanjima u La­tinskoj Americi; Jose Luis Najenson: Što da se radi u političkoj antropologiji? Neka razmišljanja u odnosu na nastavne programe i istraživanje u Latinskoj Ame­rici; Orlando Fals Borda: Razmišljanja0 primjeni metoda istraživanja — akcija u Kolumbiji; Omar Argüello, Ayrton Fausto y Luis I. Ramallo: Nastavni pro­grami i istraživanja društvenih nauka; iskustvo ELAS-a (Latinskoamerička so­ciološka škola). Latinskoamerička škola političkih znanosti i javne administraci­je, FLASCO. Program rada i istraživanja 1972 — 1973. Završavanje studija poli­tičkih znanosti i opće administracije; Francisco Martin Suärez: Neka razma­tranja o procesima institucionalizacije argentinske sociologije u posljednjih ne­koliko godina; Juares R. B. Lopes: Raz­mišljanja o društvenim znanostima u Sao Paulu, Brazil; Glaucio Ary Dillon Soares: Nekoliko informacija o istraži­vanjima i postdiplomskom studiju u Bra­zilu; Daisy Rivero Alvisa: Neka iskustva1 društvena istraživanja na Sveučilištu u Havani, Kuba.101

Revue Francaise de Sociologie, broj 1, siječanj – ožujak 1974.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia