Mata Bošnjaković

Bošnjaković, Mata

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

PRIKAZIvanju fenomena razvoja urbanog tkiva, a zaključak mu je da se razvitak ne od­vija po strogim zakonima determinizma ni u jednolinijskom smjeru.Suićev se rad može ocijeniti kao dje­lo koje premašuje dosadašnje pionirske pothvate s nedovoljnom sistematizaci­jom i tipologijom razvoja naselja, pose­bno gradova, na našem tlu. Za ovaj rad autor je 1976. godine dobio »Nag­radu grada Zagreba za životno djelo«.Sadržaj knjige je podijeljen u slijede­ćih sedam poglavlja:1. Uvod — predmet i metode istraživa­nja, 2. Od autohtonog sela do autohto­nog grada — problemi poleogeneza, 3. U svitanju grada klasičkog svijeta na istočnom Jadranu, 4. Ostvarenja grada klasičkog svijeta na istočnom Jadranu,5. Odnos grad—selo u ranoj antici, 6. Inovacije kasne antike, 7. Antička urba­nistička baština. Na kraju knjige Suić navodi selekcioniranu bibliografiju, iz­vore u originalu i na našem jeziku, te predmetni i imenski registar.Studija Antički grad na istočnom Ja­dranu značajan je doprinos kako samoj znanosti tako i njezinoj primjeni. Nje­zin udžbenički odnosno priručnički ka­rakter omogućit će i studentima socio­logije produbljivanje znanja iz socio­logije naselja.Ivan CifrićŽivko SurčulijaDRUŠTVENA ANATOMIJA NACIONALIZMAMala edicija ideja, Beograd 1977, 341 str.Iako u našoj sociološkoj literaturi imamo značajnih priloga izučavanju na­cionalizma (primjerice Šuvar, Kardelj) ipak je i ova knjiga dobrodošla u ra­svjetljavanju tog društvenoga fenome­na. Nacija je, kao i klasa historijski i ekonomski uvjetovana. Nacionalno je pi­tanje središnji problem suvremenog dru­štva, posebno u postrevolucionarnim iz­gradnjama socijalizma. Naša zemlja ima uz SSSR i Kinu najsloženije nacionalno pitanje. Mijenjanje osnovnih društvenih odnosa uvjetuje i mijenjanje odnosa me­đu narodima, poglavito u višenacional­nim zajednicama. Oslobađanie čovjeka od slijepe pripadnosti etničkoj grupi je135 revija za sociologijuznačajan put u cjelokupnom razotuđe- nju čovjeka. Dakle, nacionalno je pita­nje i strateško pitanje revolucionarne promjene — emancipacije radničke kla­se.Knjiga o kojoj je riječ donekle se razlikuje od osianh po tome što mnogo mjesta posvećuje istraživanju i objašnja­vanju pojma nacije, nacionalnog i na­cionalizma, navodeći nekoliko klasifika­cija i tipologija, upućujući tako na zna­čajnije izvore i ujedno sistematiziraju­ći probleme. Stoga mislim da je autor u prvih pet poglavlja vrlo dobro obja­snio pojmove, ali su posljednje dvije gla­ve nešto slabije. Knjiga se sastoji od šest glava: 1. Značenje i tipovi nacionalizma— socijalna i ekonomsko politička su­ština, 2. Nacija — istorijski oblik egzi­stencije i integracije ljudskih društava, 3. Društvena suština i evolucija buržo- askog nacionalizma, 4. Pogledi klasika nacionalizma na odnos klasnog i nacio­nalnog kao polazni osnov za revolucio­narno negiranje nacionalizma, 5. Osnov­ni i pojavni oblici nacionalizma u soci­jalizmu, 6. Izvori nacionalizma u suvre­menom jugoslavenskom društvu, i 7. Sa­moupravljanje i međunacionalni odnosi. Iz tog iscrpnog sadržaja moguće je zaključiti o strukturi knjige i osnovnim intencijama autora; osim toga, dodan je i popis odabrane literature.Pojmovno određenje nacionalizma po­trebno je i radi toga jer se taj termin dvojako upotrebljava. Neki (stariji) au­tori smatraju nacionalizam progresiv­nom pojavom i zapravo ga promatraju kao oznaku za nacionalno oslobodilačke tendencije (ovo može biti prihvatljivo, primjerice, kod Fanona koji govorio oslobodilačkim pokretima u Africi gdje je formiranje nacionalne svijesti po­trebno, ali ona se mora promatrati i kao dio buduće klasne svijesti).I dok su spomenuti oblici nacionaliz­ma historijski progesivni, na drugoj se strani javljaju suvremeni oblici imperi­jalističkog nacionalizma koji u ime na­cionalnog kapitala osvaja nerazvijene ze­mlje. Nasuprot njima stoji problem in­ternacionalizacije međuljudskih odnosa, stvaranje sasvim novog, ljudskijeg nači­na saobraćaja među narodima, a o to­me su Marx i Engels pisali još u Komu­nističkom Manifestu.Iako se nacionalizam može pojavlji­vati u niz pojavnih oblika, u njegovoj je osnovi uvijek jedno: težnja za domina­cijom nad drugom nacijom. Stoga u vi­PRIKAZIšenacionalnim zemljama i dolazi do na­cionalističkih ekscesa koji se mogu ma­nifestirati kao sukobi u kulturi (srpsko- hrvatski nacionalizam), ali svoju os­novu nalaze u raspodjeli nacionalnog do­hotka. Jedan od najznačajnijih faktora koji utječu na pojavu nacionalizma u našem društvu je ekonomska nejedna­kost razvijenosti nacija, a koja je do­brim dijelom povijesno naslijeđena. Sto­ga nosilac nacionalne emancipacije mo­ra biti upravo radnička klasa koja je i nosilac klasnog oslobađanja, a na nje­nim je plećima i produkcioni proces ma­terijalne proizvodnje.Značajan prilog nacionalnom pitanju dao je Krleža i spominjem ga ovdje ne samo radi ilustracije: »Nalazeći se u neobično isprepletenoj zbrci, vidimo da je jedno od najosnovnijih pitanja za nas, na našem terenu, srpsko-hrvatsko pita­nje, pak je prema tome pitanje ove for­me nacionalne svijesti, koja koči svaki napredak sa hrvatske i srpske strane, pitanje sveopćeg zakašnjenja materijal­nog i kulturnog, a proletarijatu je histo­rija dodijelila i tu nezahvalnu misiju, da tome pitanju dade suvremeni oblik«. (1935. god. — Forum 10/63).Mata Bošnjakovićrevija za sociologiju 136

Živko Surčulija, Društvena anatomija nacionalizma

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia