Dražen Korda

Korda, Dražen

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

RECENZIJE I PRIKAZINathan Rosenberg i Luther E. BirdzellKAKO SE ZAPAD OBOGATIO: EKONOMSKA PREOBRAZBA INDUSTRIJSKOG SVIJETAAugust Cesarec, Zagreb, 1993.Jedna od najupadljivijih i po posljedi­cama dramatična značajka gospodarske slike današnjeg svijeta jest svakako strahoviti jaz između razvijenog i, možemo slobodno reći, ostatka svijeta. Godine 1986. autori N. Ro­senberg i L.E. Birdzell poduhvatili su se pokušaja da kroz opsežnu gospodarsku po­vijest Zapada sagledaju objašnjenja njegova ogromnoga gospodarskoga rasta, odnosno bogatstva - toliko poželjnog "objekta čežnje" i Trećega svijeta i ex-socijalističkih zemalja europskog Istoka (uključujući i našu).U jednom od poglavlja koje se bavi usporedbom gospodarstava (sad već bivšeg) Sovjetskog Saveza i suvremenog Zapada, na­lazimo i njihovo osnovno sociološko pola­zište i kriterije. Polazeći od socioloških poj­mova površinske i dubinske ideologije (A. Gerschenkrona), autori konstatiraju dispa- ratnost deklariranih i realno djelatnih ciljeva u datom društvu. Stoga se zalažu za predno­sti usporedbe gospodarskih sustava prema stopi rasta materijalnog blagostanja koji uživa najveći postotak stanovništva. Ključna praktična prednost toga pristupa jest izbje­gavanje rasprave o manje ili više "moralno zadivljujućim" vrijednostima društvenih cilje­va pojedinih društava (npr. socijalizma ili ka­pitalizma). Autori se, slijedom toga, prikla­njaju statistički i povijesno utemeljenoj, a u vrijednosnom smislu suzdržanoj ekonomskoj analizi.Uvod knjige naznačuje problem rasta Zapada od kojeg su autori krenuli, a za čita­telja je intrigantan po prilično lapidarnom odbacivanju najčešćih "popularnih" tuma­čenja porijekla bogatstva Zapada (od pljačke kolonija do znanosti i eksploatacije). Me­đutim, ubrzo susrećemo obilje povijesnih po­dataka u prilog teza autora. Također, već na početku, u želji da izbjegnu vrijednosni pri­stup, autori inzistiraju na otklonu od ideo­loške konotacije uvriježene uz termin kapi­talizam.Knjiga je podijeljena u deset poglavlja koja slijede pregledno, po povijesno-krono- loškom i tematskom principu. Prva polovica knjige razlaže društvene i povijesne činjenice gospodarskog rasta od srednjeg vijeka do kraja 19. stoljeća, dok se u drugom dijelu su­srećemo, uz povijesnu pozadinu, i sa raščlambom glavnih aspekata rasta Zapada (tehnologija, znanost, organizacija poduzećai tržišne institucije) i njihovom interakcijom. Završno poglavlje analizira suvremene go­spodarske kontroverze Zapada s osvrtom na gospodarstva socijalizma i nerazvijenih.Koji su, dakle, ključni faktori uspješnog rasta blagostanja Zapada i vitalnosti njegove privrede?Temeljni su pojmovi na kojima autori inzistiraju: inovacija, eksperiment, organiza­cijska raznovrsnost, tržište i autonomija go­spodarske sfere društva. Oni su, u svojoj međuigri, temelj na kojem se gradi sistem gospodarskog rasta Zapada. Slijedom povi- jesno-sociološke analize, naglašeni izvango- spodarski činitelji (demografski rast i urba­nizacija u srednjem vijeku, razvoj političkih institucija te djelotvorne državne uprave u 19. st.) istovremeno su i uzroci i posljedice gospodarskog rasta.Polazište povijesne analize jesu društvene i gospodarske institucije kasnog srednjeg vijeka. Autori prikazuju društvene promjene i inovacije koje će feudalizam preobraziti iz reguliranog društva integrirane političke, vjerske i gospodarske kontrole u pluralno, decentralizirano društvo, tijekom nekoliko stoljeća. Autori naročito naglašava­ju gradualnost rasta Zapada koji je do razine blagostanja u 19. i 20. stoljeću "stizao u ma­lim godišnjim prirastima". Inzistirajući na konkretnim povijesnim činjenicama, usput polemiziraju s marksističkim, ali i maltuzi- janskim, utopističkim i ekonomskim "kontro­verzama".130RECENZIJE I PRIKAZIIzložimo sada neke od momenata značajnih u njihovom povij esno-ekonom- skom prikazu nastanka rasta Zapada.* Gospodarski rast Zapada, kao dra­stična promjena stila života društva, stavlja naglasak na kvalitativnim promjenama.* Siromaštvo kao norma života za više od 90% stanovništva u zapadnom srednjov­jekovnom kao i u većini svjetskih predindu­strijskih društava početna je točka rasta Za­pada.* Spremnost političkih vlasti Zapada na popuštanje političke i crkvene kontrole odlučujuća je za visok stupanj slobode go­spodarske sfere i upadljiv otklon od tradicija feudalnog društva primjenom inovacija i tržišta.* Znanstvena eksperimentalna proce­dura Galilea i Bacona bitan je izvor invencije Zapada.* Sedam stoljeća širenja trgovine Zapa­da dovodi u pitanje marksistički problem "trenutka prelaska" feudalizma u kapitali­zam: ustvari je aktivna trgovačka klasa mer- kantilnom ekspanzijom (pomorstvo), pove­zana s monarhom "bizarnim institutom feu­dalne povelje", izgradila novo pluralno društvo "ucjepljivanjem urbanog svijeta na ruralni (feudalni).* Imanentno urbani razvoj pravno-trgo- vačkih institucija kapitalizma vezan je za gra­dove ("nefeudalne otoke u feudalizmu").* Kalvinistički ogranak protestantizma bio je odgovor na zahtjev za moralnim susta­vom autonomne gospodarske sfere kapitaliz­ma, pogodnijim od feudalno-katoličkog koji svaki otklon (inovaciju) proglašava "here­zom" ili "izdajom".* Neponovljiva kombinacija primjene inovacije na tržištima i decentralizacije poli­tičke vlasti Zapada daje ključnu formulu ra­sta: odluke o inovaciji su raspršene na rela­tivno velik broj pojedinaca i tvrtki izloženih tržištu.* Sustav inovacija (pojedinaca na tržištu) Zapada neodvojiv je, prema autori­ma, od sustava privatnih vlasničkih prava zbog specifičnog oblika nagrade i kazne na tržištu.* Organizacijska inovacija Zapada, koje je rezultat raznovrsnost privrede, najnepri- kladnija je za ideologiju od svih područja ljudskog djelovanja.* Uz pomoć Braudelovog pojma "pro- leterijata" (goleme većine predindustrijskog stanovništva u posvemašnjoj bijedi) autori preokreću uvriježenu sliku strahota ranog tvorničkog sustava (koja je, naime, rezultat engleske romantične literature kao izraza in­teresa srednje i cehovsko-zanatlijske klase), tvrdnjom da su rane tvornice dovele ne do pogoršanja već do boljitka radnika, jer su ih regrutirali iz gaženog "potproleterijata", izra­bljivanih šegrta i viška poljoprivredne siro­tinje. Slijedi da je industrijska revolucija kao gospodarski rast bila rješenje, a ne uzrok na­gomilanih socijalnih problema izazvanih ra­stom gradova.Drugi dio ove knjige razmatra razvoj kapitalističkih institucija, tehnologije, razno­vrsnosti oblika poduzeća i ulogu profesional­ne znanosti u drugoj industrijskoj revoluciji. Prijelaz u dvadeseto stoljeće obilježava veli­ka američka korporacija u javnom vlasništvu (dioničara) sa cirkuliraj ućim burzovnim dio­nicama kao još jedna u nizu zapadnih inova­cija koje održavaju njegov rast. Tako autori kao stalnu nit provlače ključnu zaslugu per­manentnoga sustava inovacija i tržišnoga ek­sperimentiranja za višestoljetni neprekinuti gospodarski rast. U tom smislu, opisujući današnji prevladavajući krajolik velikih fu- zioniranih korporacija (uz opširne rasprave problema konkurencije, hijerarhije i agencij- skog rizika), posebno naglašavaju i nadalje odlučujuću ulogu malih poduzeća. Ona, nai­me, jamče daljnji rast Zapada kroz inovacij- ski proces, ali i rješenje zaposlenosti, jer da­nas (u uslužnom sektoru) zapošljavaju naj­veći broj radne snage.Spomenimo, pri kraju, i neke zaključke ali i moguće pouke - poticajne i za sociološko ispitivanje naše gospodarske zbilje -ove uz­budljive knjige zanimljiva stila, koji povre­meno ide od napete povijesne pripovijetke pa sve do vrsne ekonomsko-statističke anali­ze.131RECENZIJE I PRIKAZIZnanstveni, pa potom i tehnološki rast Zapada nije niti blizu točke iscrpljenja, jer se ne vide imanentne granice tom rastu. Na toj tvrdnji temelji se optimistička prognozao permanentnom rastu i u budućnosti.Jedna od ključnih sastavnica impresivne vitalnosti zapadnih privreda jest i osobina inovacijskog sustava da najveće nagrade do­djeljuje onima koji su materijalni boljitak i priskrbili - neovisno o njihovim motivima. S druge strane, važna uloga zapadnjačkoga "nakostriješenog" individualizma lakše se mogla izraziti u nikad do kraja hijerarhizira- nom i decentraliziranom gospodarstvu plu­ralnih društava Zapada.Iako autori kritički analiziraju "pokoj­no" socijalističko gospodarstvo, uključujući i naličje jugoslavenskog samoupravljanja, to knjizi ne oduzima već joj retrospektivno do­daje na draži. "Stari" su obrasci, naime, ustrajni.Eventualni naputak (za razmišljanje) kako zemljama Trećega svijeta tako i novo- niklim istočnoeuropskim demokracijama mogao bi glasiti: društva s jakom centralizi­ranom političkom kontrolom, pretjeranom vjerom u moć državne uprave za postizanje"pravog" rasta, prekomjernim "grabljenjem" iz gospodarske sfere teško mogu ostvariti go­spodarska dostignuća Zapada. Suprotno tome, države Zapada su, tijekom 19. i 20. stoljeća, upravo susprezanjem od primjene vlasti nad svojim privredama strahovito povećale i svoje bogatstvo i svoju političku moć. Nemoguće je, dakle, oponašati zapad­nu organizaciju inovacije bez istodobnog oponašanja decentralizacije poduzetništva: raspršivanje ovlasti (i rizika) donošenja go­spodarskih odluka na velik broj najrazno­vrsnijih poduzeća.Pitanje je, međutim, koliko su novona­stale političke elite pripravne na tako dra­stičan gubitak osjećaja kontrole nad "svojim" (nacionalnim) ekonomijama, ali i kojom brzinom se sustavi vrijednosti nezapadnih društava mogu prilagoditi takvim pravilima igre? U usporedbi s time, društvima Zapada gospodarski su rast i blagostanje donijeli sva­kako lagodnije brige. Povećane društvene aspiracije (ekologizam, npr.) omogućavaju smišljanje strategija upotrebe bogatstva za stvaranje društva boljega na još neki način.Dražen Korda132

Nathan Rosenberg i Luther E. Birdzell, Kako se zapad obogatio: ekonomska preobrazba industrijskog svijeta

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia