Stjepan Dolenac

Dolenac, Stjepan

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

RECENZIJE I PRIKAZINa temelju takvih rezultata pisac ove studije sasvim ispravno zaključuje »Nacio­nalne identifikacije nema ni u hrvatskim ni u srpskim čitankama, dok u čitankama stare Jugoslavije nije izbjegavana. Socijalizam je očito imao rezerve prema nacionalnom, pa se i u jednim i drugim udžbenicima provodi antinacionalan odgoj, jer se nacionalno sma­tralo nešto kao privremeno što treba da pre­raste u internacionalno. Očito da se ta pro­gnoza pokazala pogrešnom, jer je nacional­no pitanje postalo izrazit problem u svim višenacionalnim socijalističkim zemljama.« (str. 110.).Zadnji dijelovi ove studije posvećeni su problemima autonomije sveučilišta, kao i autonomije znanosti i istraživanja, zatim problemima integracije i organizacije sveučilišta, kao i povezivanju studiranja i znanstveno- istraživačke djelatnosti, što ima posebnu znanstvenu i društvenu vrijednost.Na kraju ovog prikaza zaključimo da se iz ovog pregleda sadržaja i osvrta na neke od dijelova ove studije vidi da se radi o vrlo značajnom znanstvenom djelu iz područja sociologije i politologije, a naročito da znači afirmaciju sociologije obrazovanja na našim sveučilištima i poticaj za daljnja istraživanja ove tematike, zato smatramo da će ova stu­dija (udžbenik) biti od vrlo velike koristi svim studentima humanističkih i društvenih studija, i znanstvenim radnicima koji se bave sociološkim aspektima edukacije.Ivan VukovićZnanstveni svesci Društva za sociologijukulture, Leipzig1. godište, broj 1, 1992., 64 str.ISSN 0941-343XKULTURSOZIOLOGIE (SOCIOLOGIJA KULTURE)Ambicije — Aspekti — AnalizeDruštvo za sociologiju kulture iz Leip- ziga pokrenulo je početkom ove godinečasopis »Sociologija kulture«. Prvi broj izišao je sredinom siječnja. U jesen 1990. osnovano je Društvo za sociologiju kulture u Leipzigu. Kako je napisano u redakcij­skom uvodniku prvog broja časopisa: socio­logija kulture se budi! To je njezino radosno, ili pak žalosno uskrsnuće, ovisno o tome kako se uzme. Često dovođena u pitanje, katkada smatrana nemogućom, povremeno se penjući do vrhunaca ili pak spuštajući se u empirijsku nizinu, stjecao se dojam da je sociologija kul­ture na permanentnoj vjetrometini. Da li je tome doista tako, ili se pak iza svojevrsne eti­kete što joj je pridana u stvari skrivaju sve moguće, a ponajmanje »sociološke«, namjerei shvaćanja?Ako se pročitaju npr. u tematskim, re­dovnim ili izvanrednim brojevima kelnskog časopisa za sociologiju i socijalnu psihologi­ju ili u dijelu diskusija sociološke revije, ra­sprave o tome u posljednjih petnaest godina daju proturječne izvještaje. Njemačko i au­strijsko društvo za sociologiju doduše imaju stručnu sekciju za sociologiju kulture, ali ni ona nemaju, izuzev informativnih biltena, specijalne publikacije. Ovo sociološko društvo, iako po brojnosti članstva još početnih mogućnosti ovim svescima latilo se pokušaja da stvori mogućnost sociološke ra­sprave na njemačkom govornom području otvarajući znanstvenu tribinu s područja so­ciologije kulture.Namjera izdavača je da časopis izlazi četiri puta godišnje. Časopis nuka na surad­nju sve one koji se bave kulturološkim istraživanjima i znanošću. Poziv je upućen svim istraživačima, znanstvenicima i studen­tima, podjednako djelatnima u društvenoz- nanstvenom kao i kulturnopolitičkom po­dručju. U časopisu će biti rasvjetljavane i predstavljane različite teoretske sklonosti, istraživački projekti i rezultati uključujući metodološke koncepte, metodičke instru­mente kao i nastavne ponude, ako ustrebai kontroverzne! Svesci će biti tematski uređivani. U ovom prvom izdanju predstav­lja se Društvo za sociologiju kulture sa svo­136RECENZIJE I PRIKAZIjim namjerama i ciljevima, položajem i pro­jektima.0 ciljevima društva, kao i pogledima na sociologiju kulture, u formi kraćeg inter- viewa govori njegov predsjednik Wolfgang Geier. Njegova razmišljanja usmjerena su s jedne strane na utemeljenje nastavnog pred­meta sociologije kulture na sveučilištu u Leipzigu, a s druge strane na istraživačke projekte i izgradnju znanstvenog kadra u području sociologije kulture. I to u području izvan sveučilišta. On vidi razvoj sociologije kulture kroz tri polja djelovanja: prvo, potaći kulturološka istraživanja i njih teorij­ski unaprijediti, prvenstveno metodološki i metodički. Drugo, kulturološku izobrazbu unaprijediti i to kako u okviru sveučilišta tako i u izvansveučilišnim okvirima. Uz na­stavni potrebno je promicati rad po projek­tima među istraživačkim radnim timovima. Za takav rad prva pretpostavka je kadrov­sko usavršavanje. Treće, društvo se i samo želi baviti istraživanjima. Smatra da je istraživačko usmjerenje sociologije kulture onaj instrument koji postmodemom indu­strijom društvu omogućuje da samo sebe ra­zumije, da shvaća vlastitu javnu svijest, da nalazi vlastiti identitet. Intrigantan mu je pojam humani kapital. U društvima koja proživljavaju radikalne promjene, kao što je to slučaj i na istoku Njemačke, potrebno je posvetiti značajniju pozornost tome kako se ljudi sa svojim specifičnim sposobnostima, habitusima i spoznajama, primjerice kultur­ni radnici, prilagođavaju promjenama? Temeljna pretpostavka je da se povijest ne može korigirati unatraške. Tim više, per­spektivno promatrano, treba empirijska istraživanja usmjeriti u razvoj vlastitih soci­jalnih projekata. Naglašava potrebu za em­pirijskim istraživanjima, da se induktivnim putem otvori i pojasni veza između socijal­nog i kulturnog. Poticaj za takav pristup u vlastitim istraživanjima nalazi u američkim studijama zajednica 20-tih i 30-tih godina. Metodološki koncept temelji se na tri ana­litička sloja: 1. analiza socijalnog sadržaja shvaćenog kao potrebe; 2. analiza odgovara­jućih objektivnih, to jest prostornih i vre­menskih odnosa i 3. analiza vremenske si­tuacije, duha vremena u obliku npr. javnog mnijenja. U pogledu suradnje društva s vanjskim partnerima naglašena je spremnost na kooperaciju sa inozemnim partnerima koji se kreću u istim okvirima, to jest ako rade na polju sociologije kulture. Već su uspostavljeni kontakti u Austriji, Nizozem­skoj, Madžarskoj s tendencijom za širenjem suradnje. U eseju »Sociologija kulture?« isti autor bavi se definicijom predmeta i dimenzioniranjem. Razgovor o tome moguć je od opće afirmacije do pokušaja negacije. Polazi od Kroeber-Kluckhohn-ove definicije kulture, te zatim nešto eksplicitnije pojaš­njava ključne pojmove kao što su sociologija struktura i kultura, priroda i kultura, društvo i kultura da bi naposljetku izložio koncepciju i njezina ishodišta, opisujući kul­turne oblasti iz čije specifičnosti se izvode koncepti za empirijska istraživanja.Predstavljena su i četiri projekta Društva za sociologiju kulture iz Leipziga. Njima istraživači kulture nastoje empirijski protumačiti socijalnu usmjerenost kulturnih procesa.Projekt: Empirijsko istraživanje kultur­nog preloma u Istočnoj Njemačkoj. Od je­seni 1989. odvijaju se u Istočnoj Njemačkoj procesi socijalne transformacije, između ostaloga socijalna prestrojavanja, prevred- novanje dotadašnjih životnih iskustava i kul­turnih obrazaca povezanih s personalnom krizom. Čupanje čovjeka iz smislene i vri­jednosne povezanosti i iz toga proizašli slom socijalnog vrijednosnog sistema može se okarakterizirati kao kulturni prelom. U odvijanju tih procesa ljudi se dovode u nove socijalne kontekste u kojima se dosadašnje životno iskustvo naprosto ne može primije­niti, već se pojedinci moraju uživjeti u nove smislene strukture. Za pretpostaviti je da niti pojedinci niti društvo ne raspolažu s go­tovim receptima za snalaženje u novonasta­lim okolnostima, nego da će se promjene drastičnije odraziti na stil života na selu, jer će tamo i promjene biti takove prirode da137RECENZIJE I PRIKAZIće zahvaćati osnove životnih odnosa: drugo radno mjesto, vrijeme i kolege izazvat će masovno oslobađanje od tradicionalonih sveza, seoske tradicije i sistema normi.Prijekt: Evaluacija ciljeva kulturnih projekata i zahtjeva. Projektom se želi pro­cijeniti kriterije, sredstva i metode planirane ili pak sada postojeće i u praksi provođene planove u području kulturne djelatnosti a na temelju znanstvene obrade. Taj posao stalno dobiva na značenju pri novoj izgradnji kul­turne infrastrukture, može pomoći pri savladanju razvojnih problema naročito tamo gdje inače trajno ne djeluje neka raz­vojna institucija. Da bi se ograničeni perso­nalni, materijalni i financijski resursi što bo­lje iskoristili traže se izvanredni napori.Projekt: Multikulturni rad u općinama novih saveznih zemalja. Rasprava oko poj­ma »multikulturno društvo« se ponovno ak­tualizira, prije svega povodom masovnije pojave azilanata. Pogođenima, stranim »su­građanima«, izbjeglicama i onima koji traže azil su od male koristi njima upućeni govori političara. Isto tako se političkim debatama ne prevladavaju socijalni i etničko-kultumi izvori konflikata, što se očituju u nasilnim akcijama i klimi pogroma po gradovima. Multikulturni grad još uvijek nije realnost i on nastaje uporedo s rastom modernog društva. Veliki i značajni gradovi oduvijek su bili »multikulturna« društva. Moderno go­spodarstvo i sociokulturni razvoj čitavih re­gija zemaljske kugle vode k internacionali­zaciji tržišta radne snage, do opsežnijih kretanja na relaciji sjever-jug a s time se još uvijek pojačavaju tendencije za internacio­nalizacijom.Istočnu Njemačku je taj proces zatekao nepripremljenu. Gubitak vlastitog identiteta, slabo uvažavana tolerancija spram »stranaca«, naglašene autoritarne strukture mišljenja i isto tako naglo nadošla socijalna nesigurnost pri­donijeli su formiranju jednostrane receptivno- sti. Sve to upućuje na potrebu obrade ove pro­blematike i na formiranje centra iz kojeg će ti procesi biti koordinirani.Projekt: Arhiv podataka.Kroz ovaj projekt treba razviti speci­fičnu ponudu usluga u prikupljanju, arhiviranju, pripremanju i dokumentiranju empirijski relevantnih podataka za kulturno- sociološka istraživanja. I to ne samo za po­trebe društva za sociologiju kulture, nego također i za širu javnost. Pretpostavlja se da će potreba za programima i mjerama u do­meni ponovne izgradnje infrastrukture općina biti naglašena u području kulturnogi socijalnog djelovanja. Kompetencija u ta­kovim pitanjima se značajno podiže ukoliko se odluke temelje na empirijski utvrđenom činjeničnom stanju. Ponuda je pored znan­stvenih krugova također usmjerena poli­tičkim i kulturnopolitičkim čimbenicima s ciljem problemskog i analitičkog sažimanja. Projektom se predviđa izgradnja vlastitog fonda podataka društva za sociologiju kul­ture akumuliranih radom članova društva i obradom primarnih podataka. Preko po­dručja vlastitog društva prikupljat će se em­pirijski materijal kulturoloških i srodnih istraživanja, obrađivati i pripremati za dalj­nje korištenje članovima, znanstvenicima i sveučilištima.Kao specifičan učinak ovog projekta trebalo bi biti arhiviranje i dokumentiranje predavanja iz sociologije kulture i kulturne antropologije što se kao fundus može kori­stiti u nastavne svrhe ili za publiciranje.Pod naslovom »Empirijsko istraživanje kao perspektiva sociologije kulture u novim saveznim zemljama« autor Hans-Joachim Klein piše o pomaku na ljestvici sistema vri­jednosti s obzirom na globalne društvene promjene i potrebi preispitivanja onih po­gleda i tumačenja koja su u 80-tim godina­ma kulturu »otkrivala« kao područje privat­nog i javnog interesa. »Put u kulturno društvo« Fohrbeck/Wiesand) propagiran je upravo kao ideja vodilja za 90-te godine. Kad je sredinom 70-tih godina sociologija kulture pod tim imenom u Njemačkoj po­novno aktivirana bila je sužena na teorijskui analitičku sociologiju (Tenbruck). Na tragu138RECENZIJE I PRIKAZItih manjkavosti istraživanje u sociologiji kul­ture nastoji prevladati dualizam »kulturnih činjenica« i »strukturnih činjenica« razma­tranjem međuodnosa u njihovu simboličkom međusobnom ispreplitanju. Ukratko, u svom pristupu autor otklanja jednostranost u me­todologiji kulturoloških istraživanja pledira­jući za to da empirijski postavljeno istraživa­nje u sociologiji kulture uključuje ukupnost metodoloških postupaka, dakle i one koji se kandikad žigošu kao »sociološka zabluda«.Kao posljednje navodimo razmatranje autora Helmuta Soulta pod naslovom »So- ciokultura kao predmet kulturološkog istraživanja«.U slijedu nastojanja da se ponovno uspostavi jedinstvena njemačka država oživ­jele su rasprave o sociokulturi s predznakom »za« i »protiv«. Pri tome se na osobit način sudaraju kultumopolitički razvoj i shvaćanja koja su preko 40 godina u svom učenju bila vezana za sistem i koja danas otežavaju traganje za zajedničkim kulturnim identite­tom. Pojam sociokulture pojavio se u zapanonjemačkim kultumopolitičkim ra­spravama početkom 70-tih godina. Njime se izražavala kritika na tradicionalistički kul­turni pogon 50-tih i 60-tih godina i prema naslijeđenom shvaćanju kulture i baštine, a afirmativno se izražavalo spram društvenih pitanja i problema. Protestni val 68-mih pri­skrbio je sociokulturni prizvuk oslo- bađajućeg, demokratizacije, reformskog i poticajnog elementa u kulturnoj politici. Ali danas se izmijenio predznak pojma socio­kulture. Ako je prije 20-ak godina poslužio pri razbijanju preživjelih pozicija i struktura u kulturnoj politici, danas se na praktičnopolje sociokulture veže ništa manje konzer­vativni sistem upravljane kulture. Od onog trenutka kad je službena kulturna politika posegnula za tim pojmom otpočela je nje­gova inflatorna upotreba. Instrumentalizaci- ja i državno stvaralaštvo kulturnog rada u socijalističkom periodu gotovo da su istrošilii moralno kompromitirali pojmovni aparat kojim su se služili tako da je postao neupotrebljiv. Negativna konotacija nije priskrbljena samo pojmovima poput »kul­turno zajedništvo«, »socijalistički razvoj ličnosti« ili »kulturna ponuda« nego još više manje opterećenima poput »seoski klub«, »omladinski klub«, »narodna umjetnost« ili dapače »dom kulture«. Treba li sada doista pribjegavati izmjeni pojmovnika pa da bi se izbjeglo klopku pripremljenu za one koje je vrijeme pregazilo? Mora li se doista seoski klub preimenovati u zavičajno društvo, om­ladinski klub u sociokulturni centar i tome slično? Kako god se pojmovi što ih ona obuhvaća nazivali, sociokulturu treba shvaćati kao specifičnu društvenu pojavu koja označava prije svega socijalne determi­nante, ukorijenjenost kulturnih odnosa i procesa u način življenja.Na kraju časopisa dan je prostor za izv­ještaj o aktualnostima iz kulturne prakse.Kao što je i sam uvodničar naglasio, izdavanje časopisa poput SOCIOLOGIJE KULTURE znak je smionosti. Izdavači iz Leipziga smatraju da je vrijedilo pokušati. Oni su se izdavanja časopisa latili sa tride­setak članova upisanih u Društvo za socio­logiju kulture, a dobrodošli su svi kompe­tentni i angažirani suradnici.Stjepan Dolenec139

Znanstveni svesci Društva za sociologiju kulture, Leipzig

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia