Jordan Jelić

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

liko godina vodi Bourdieu zajedno sa svojim suradnicima. Teorija prakse, ko­jom se društvene nauke najčešće koriste kada obrazlažu ekonomiju prakse, osci­lira između mehanizma i opće intelektu­alističke verzije finalizma. Gotovo je uobičajeno da se prepoznaju različite varijante racionalne akcije ili mehaničke reakcije (npr. mehanički formirane ci­jene na tržištu), a da se zaboravlja kako svaka akcija ima svoju, imanentnu lo­giku, kako svaki rad i svaka institucija imaju objektivno značenje, bez obzira jesu li rezultat razumnog plana ili racio­nalne računice.Bourdieu smatra da praksa ne zavisi samo od mogućih općih šansa kapitala koji je na raspolaganju određenoj klasi nego i od objektivnih šansa koje taj kapital garantira u određenom momen­tu. Točnije, praksa zavisi od strukture različitih šansa profita. Te šanse odre­đuju obim i strukturu kapitala, a time utječu na održavanje ili poboljšanje po­ložaja ove klase u socijalnoj strukturi.Broj 2, travanj — lipanj 1974.R a d o v iJ e a n - M i c h e l  C h a p o u l i e :  Pro­fesionalna grupa profesora u klasnoj strukturi; M o h a m e d  C h e r k a o u ii  J a m e s  K .  L i n d s e y :  Težinaocjene u školskom uspjehu; P i e r r e  H e r a u x  i  M i c h a e l  N o v i :  Fak-torska analiza ideologije; Metodološki problemi; M a n u e l  C a s t e l l s ,  G u y  d u  B o i s b e r r a n g e r ,  T e r r y  N i ­c h o l s  C l a r k  i  P i e r r e  B i r n ­b a u m :  Reakcija na članak Pierre Birn- bauma »Lokalna moć«.Jean-Michael ChapouliePROFESIONALNA GRUPA PROFESORA U KLASNOJ STRUKTURIOne profesionalne grupe koje stoje na usluzi svim društvenim klasama nu­žno su izložene djelovanju međuklasnih antagonizama. Chapoulie va sociološka analiza profesora na školama drugog stupnja prilog je istraživanju tog općeg problema.Autor svoju analizu počinje istraživa­njem objektivnih odnosa ove profesio­nalne grupe sa sistemom društvenih kla­sa. U prvom redu proučava odnose kojiproizlaze iz funkcija obrazovne institu­cije, a zatim odnose koji objašnjavaju porijeklo i pripadnost klase profesora. Ispitivanje odnosa profesorske grupe i društvenih klasa jedan je dio istraživa­nja delegiranja autoriteta. Sam taj od­nos može biti osnova za komparaciju među profesionalnim grupama (liječni­cima, socijalnim radnicima, profesori­ma) bez obzira na različitost njihova po­sla i specifičnog položaja svake od njih. Karakteristika profesorske grupe jest u tome što je ona posrednik među kla­sama. To je otprilike sadržaj prvog di­jela članka. U drugom dijelu Chapoulie ispituje principe i osobitosti integracijei diferencijacije ove profesionalne grupe.Maja ŠtambukREVISTA MEXICANA DE SOCIOLOGIAVol. 35, br. 1, siječanj — ožujak 1973. R a d o v iLuis I. Ramallo, Omar Argüello y Ayr­ton Fausto: Program nastave i istraživa­nja društvenih znanosti u Latinskoj Americi; Edelberto Torres Rivas: Raz­mišljanja o istraživanjima i nastavi druš­tvenih znanosti; Oscar Cuellar y Guiller­mo Heisecke: Društvena politika i siste­mi dominacije: razmatranja o nastav­nim programima i istraživanjima u La­tinskoj Americi; Jose Luis Najenson: Što da se radi u političkoj antropologiji? Neka razmišljanja u odnosu na nastavne programe i istraživanje u Latinskoj Ame­rici; Orlando Fals Borda: Razmišljanja0 primjeni metoda istraživanja — akcija u Kolumbiji; Omar Argüello, Ayrton Fausto y Luis I. Ramallo: Nastavni pro­grami i istraživanja društvenih nauka; iskustvo ELAS-a (Latinskoamerička so­ciološka škola). Latinskoamerička škola političkih znanosti i javne administraci­je, FLASCO. Program rada i istraživanja 1972 — 1973. Završavanje studija poli­tičkih znanosti i opće administracije; Francisco Martin Suärez: Neka razma­tranja o procesima institucionalizacije argentinske sociologije u posljednjih ne­koliko godina; Juares R. B. Lopes: Raz­mišljanja o društvenim znanostima u Sao Paulu, Brazil; Glaucio Ary Dillon Soares: Nekoliko informacija o istraži­vanjima i postdiplomskom studiju u Bra­zilu; Daisy Rivero Alvisa: Neka iskustva1 društvena istraživanja na Sveučilištu u Havani, Kuba.101Jose Luis NajensonŠTA DA SE RADI U POLITIČKOJ AN­TROPOLOGIJI?Već na početku svoga rada autor go­vori o »krizi« koja je zahvatila političku antropologiju a i neke druge društvene znanosti na latinskoameričkom konti­nentu. Klasičnoj antropologiji »došao je kraj« (»fin de la Antropologia Cläsica«). J. L. Najenson zalaže se za novi pristup antropologiji, zasnovan prije svega na historijskom materijalizmu, čime bi se oslobodila dogmatizma i ponavljanja.Vrlo eksplicitno autor traži marksi­stički pristup, posebno u domeni inter­pretacije društvenih formacija pretkapi- talističke epohe, načina proizvodnje, pri­mitivnih lokalnih zajednica, problema jezika, mitova, kulture i dr. Stoga se potrudio da izradi listu sugestija i pri­jedloga značajnijih tematskih cjelina i problematike što ih treba posebno izu­čavati. Doslovice veli da je nužno stvo­riti jednu marksističku antropologiju »antes que sea demasiado tarde«, prije nego bude isuviše kasno.Vol. 35, br. 2, travanj — lipanj 1973. R a d o v iMercedes Olivera y Ma. de los Angeles Romero: Politička struktura Oaxacae u XVI (16) stoljeću; J. J. M. Heijmemik:Korištenje zemlje u indijanskim lokal­nim zajednicama u državi Oaxaca, regija Mixteca Alta, Santo Tomas Octopec; Paul Singer: Selo i grad u povijesnom kontekstu Latinske Amerike; Josć de Souza Martins: Odnosi i međuzavisnost sela i grada; Luis Soberon: Strukturalni uvjeti migracija selo — grad; Peter Sin­gelmann: Vlastiti interes i interes klase: neka obilježja seljačkih pokreta u Latin­skoj Americi; Jean Casimir: Definicijai funkcije grada u Latinskoj Americi.Mercedes Olivera y Ma. de los Angeles RomeroPOLITIČKA STRUKTURA OAXACAE U16. STOLJEĆUPolitička struktura meksičke države Oaxaca u 16. stoljeću ostvaruje svoju društveno-ekonomsku i političku funkci­ju preko posebne organizacije lokalne zajednice — encomiende. Naime, nakon što je H. Cortes osvojio Meksiko počelose organizirati novoosvojena područja na principima koji su najbolje odgova­rali interesima španjolske krune. Preko encomiende, Španjolci su provodili os­novne zadatke svoje vlasti: kolonijalnu kontrolu nad indijanskim stanovništvom, osiguranje poreza i dažbina i kristaliza­ciju indijanskog stanovništva. U okviru encomiende, Indijanci su imali neka mala ovlaštenja, stoga je encomienda kao prva forma vladavine nad indijan­skim stanovništvom, potpuno uspjela omogućiti njihovu eksploataciju i pod­ređeni položaj.Vol. 35, br. 3, srpanj — rujan 1973. R a d o v iGlaucio Ary Dillon Soares: Izborne ali­janse u Brazilu; Wanderley Guilherme Dos Santos: Parlamentarne koalicije i državna nestabilnost — brazilsko isku­stvo 1961 — 1964; Jose de Souza Martins: Škola i rad u ruralnoj sredini; Mario Ramirez Rancano: Imperijalizam i po­duzetnički sektori; Guillermo Labarca: Odgojni sistem: Ideologija i superstruk­tura; Oscar Uribe Villegas: Indijanski jezici u Meksiku: Teritorijalna distri­bucija i sociolingvistička disperzija; Xe- süs Cambre Marino: Španjolska socio­lingvistika: Problematika regionalnihjezika. El Gallego; Regina Jimenez de Ottalengo: Novine kao medij masovnog komuniciranja i njihovo interdiscipli­narno proučavanje; Ovidiu Badina: Dru­štvena znanost i efikasnost znanstvenog istraživanja; Hiber Conteris: Bilješke za sociologiju latinskoameričkog romana.Oscar Uribe Villegas INDIJANSKI JEZICI U MEKSIKUOvo istraživanje poznatog meksičkog sociologa obuhvaća jedan od vitalnih problema meksičkog društva. Poznato je da veći dio Indijanaca govori samo svoj jezik. Međutim, da bi se mogli uključiti u društvene tokove nužno je znanje špa­njolskog jezika. Autor detaljno proučava jezike indijanskih plemena i odlike po­jedinih monolingvističkih skupina.Budući da postoji relativno velik broj jezika, autor smatra da bi bilo vrlo ko­risno da se radio i televizija, kao sred­stva masovnih komunikacija, uključe u akciju povremenih emisija na pojedinim jezicima, kako bi se veći dio indijanskog stanovništva mogao upoznati sa svojom širom društvenom zajednicom i donekle se uključiti u nju.102Vol. 35, br. 4, listopad — prosinac 1973. R a d o v iGilberto Silva Ruiz: Savez klasa i rad­nički pokreti. Porfirijat; Christian Ara- ud: Iskustvo »Advocacy Planinga« u Meksiku; Gerard Pierre-Charles: Zavis­nost i industrijalizacija na Antilima i u Srednjoj Americi; Albert Szymanski: Me­đunarodne fondacije i Latinska Ameri­ka; Charles W. Johnson G. S.: Političko nasilje. Odbacivanje funkcionalističke analize; Ovidiu Badina: Međuzavisnost između socio-profesionalnih transforma­cija omladine i globalnih društvenih mo­difikacija u perspektivi planiranog raz­voja; Oscar Uribe Villegas: Slika »čovje­ka u društvu« u sovjetskoj nove listići.Gerard Pierre-CharlesZAVISNOST I INDUSTRIJALIZACIJA NA ANTILIMA I U SRED. AMERICIRazvoj industrije na Karibima i u ze­mljama Srednje Amerike nužno je bio pod utjecajem inozemnog kapitala i moćnih korporacija, čime su bile omo­gućene i druge vrste penetracije u na­cionalne ekonomije i u politički život. Autor navodi primjere pojedinih zema­lja, a posebno ističe neke periode u koji­ma je »pseudo-industrijalizacija« bila naglašena te shodno tome analizira sei problem novih načina dominacije i za­visnost u sadašnjem trenutku.Jordan JelićTHE POLISH SOCIOLOGICAL BUL­LETINBroj 1—2 (25-26), 1972.R a d o v iM a r c i n  C z e r w i n s k i :  Antropolo-gijska utopija; A n t o n i n a  K l o s -  k o w s k a :  Varijable kulturnoga jaza, predikcija i planiranje kulturnoga raz­vitka; S t e f a n  N o w a k :  Uloga iograničenja funkcionalnog pristupa u postavljanju teorija stavova; A n d r z e jS i c i ri s k i :  Optimizam protiv pesimi­zma (Provizorni koncepti i njihove po­sljedice za istraživanje budućnosti); B a r b a r a  S z a c k a :  Dva vida usmje­renosti prema prošlosti; B o g n a  W  c  i  -6 r k a : Neurozitet i prilagodba var-šavskih studenata (Nov način primjene ukrštenih panel-korelacionih tehnika); Z b i g n i e w  Z a b o r o w s k i :  Teorija emocionalne ravnoteže i interpersonalni odnosi; A n t o n i  S u l e k :  Ograniče­nja eksperimenta u makro- i mikro-soci- ologiji; Jan T u r o w s k i :  Diferenci­jacija i promjene u poljskoj obitelji i teorija nuklearne obitelji.P r i k a z i  i  r e c e n z i j eBarbara SzackaDVA VIDA USMJERENOSTI PREMA PROŠLOSTIOvaj rad izdvojili smo zbog toga, jer autor u njemu pokreće izvjesna bitna teorijsko-metodologijska pitanja odnosa čovjeka prema temporalnoj društvenoj dimenziji, konkretno, orijentaciji prema prošlosti. Prema tome, obrađuje pitanja koja ulaze u područje društvene svijesti. Prije nego ga prikažemo dužni smo reći da je on objavljen u ovom poljskom sociologijskom polugodišnjaku za 1972, ali koji je izašao tek 1974.Pripominjući ponajprije da u poslje­dnje vrijeme raste broj istraživanja per­cepcije temporalne društvene dimenzije ili vremenske orijentacije društvene svi­jesti (intelektualne usmjerenosti prema prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti), Barbara Szaka situra ova ispitivanja u okvir teorije društvenih klasa i socijal­nih pokreta. Navodi dva često zamjenji­vana, a u biti različita značenja usmje­renosti prema prošlosti: »tradicionali­zam« (»očuvanje ostataka prošlosti«) i »arhaizam« (propagiranje originalnih društvenih modela stvorenih u prošlosti »koji nemaju utemeljenja u suvremenom životu datoga društva«), kako bi nagla­sila važnost problema orijentacije su­vremene poljske inteligencije prema tem­poralnoj društvenoj dimenziji koja je za­nima. Osim toga, smatra da se u istraži­vanju koje se provodi na intelektualcima (pripadnici ove društevne grupe često ne samo da se doživljavaju tvorcima svijeta nego se bitno međusobno razlikuju po odgovornosti za obavljanje vlastite uloge u društvenom životu) postoji mogućnost da rezultati pridonesu izradi tipologije stavova prema prošlosti.Definirajući inteligenciju kao »ljude sa sveučilišnim obrazovanjem« (što je oči­103

Revista Mexicana de Sociologia, Vol. 35, br. 1, siječanj – ožujak 1973.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

HRČAK - Portal of Croatian Scientific and Professional Journals