Željko Vela

Vela, Željko

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

RECENZIJE I PRIKAZIbornim sustavima na stranačke sustave, po­najviše ovise o pozicijama teorije demokra­cije. I u razmatranju značenja činitelja iz­bornog sustava za strukturu stranačkog su­stava, autor ne propušta priliku da ponovno istakne razliku naspram Duvergera. Prema M. Duvergeru, izborni sustav ima dominira­jući utjecaj na strukturu stranačkog sustava, a Nohlen zastupa tezu da je izborni sustav zapravo samo jedan od činitelja koji utječu na oblik stranačkog sustava.U dodatku još analizira dva relevantna kompleksa problema: izborne sustave ipredstavništvo žena, te oblike izravne demo­kratske participacije. I napokon, prezentira impresionirajući popis literature od kojih 500 naslova na više jezika što će biti od po­sebne koristi za sve one koji se znanstveno i organizacijski bave izbornim pravom i stra­načkim sustavima.Umjesto iscrpnije zaključne ocjene, želimo reći da je ovo prvo suvremeno djeloo izbornim i stranačkim sustavima na hrvat­skom jeziku. Prema tome, ovo je upravo nasušno djelo sadašnjeg društveno-politič- kog trenutka u nas.Veljko CvjetičaninMilan Mesić i suradniciVANJSKE MIGRACIJE I DRUŠTVENI RAZVITAKIMIN, Zagreb, 1991, 192 str.Boljim poznavaocima radova s po­dručja sociologije migracija tekstovi sadržani u ovoj knjizi nisu novost, jer su neki već bili objavljivani u raznim publika­cijama. Unatoč tomu, knjiga je pokušaj da se na jednom mjestu publici predstave, kao relativno zaokružena cjelina, rezultati dijela istraživačkog projekta »Vanjske migracije iz Hrvatske/Jugoslavije i društveni razvoj« pro­vedenog od 1986—1990. godine. Budući da bi cjelovit izvještaj bio preglomazan i pre­skup odabrani su tekstovi koji se odnose na empirijsko istraživanje provedeno na terenu čakovačke i slunjske općine.U prvom dijelu, »Društveni razvitak i vanjske migracije u poslijeratnoj Jugoslavi­ji«, Mesić iznosi podatke o veličini vanjskih migracija iz bivše Jugoslavije te analizira evoluciju stavova vladajuće politike prema tom procesu. Osnovna teza je da se vanjske migracije ne mogu promatrati izvan kontek­sta širih društvenih kretanja i razvitka te eu­ropskih migracijskih tokova. Shodno takvom pristupu, autor razlikuje 3 različite migracij­ske situacije, koje istovremeno korespondi­raju s trima fazama društvenog razvitka:1) migracija kao bijeg iz zatvorenog društva; izlaz zabranjen, ulaz slobodan, štoviše poželjan — ovu situaciju karakterizi­ra negativan stav jugoslavenskih komunista prema vanjskim migracijama (zbog antipro- pagande socijalističkog sistema), tako da uglavnom emigriraju pripadnici poraženih snaga iz II svjetskog rata te politički protiv­nici novouspostavljenog sistema. Osim toga, nisu postojali ni snažniji ekonomski motivi za emigraciju jer je brzi razvoj teške indu­strije osiguravao praktički punu zaposlenost.2) dvosmjerni put; izlaz slobodan, ulaz dobrodošao — situacija ranih šezdesetih go­dina kada se javlja višak radne snage pa se ’privremeni rad u inozemstvu’ shvaća kao svojevrsni ventil za sprečavanje eventualnih socijalnih nemira. Granice se otvaraju, am­nestiraju se svi ranije otišli emigranti te po­litičke izbjeglice. Ipak, politička kontrola emigranata ne nestaje već samo dobiva je­dan perfidniji oblik budući da prelazi u (neoficijelnu) nadležnost diplomatsko-kon- zulamih predstavništava.3) izlaz nužan — ulaz zatvoren — na­staje početkom recesije u zapadnoevrop­skim zemljama kada se u njima počinje pro­voditi restriktivna politika prema emigranti­ma, pogotovo onima bez visokog obrazova­nja. U službenoj politici bivše SFRJ emi­gratu dolaze u središte pažnje s tim što se ovoga puta računa na njihov trajni povratak131RECENZIJE I PRIKAZIu zemlju i ulaganje kapitala u domaću pri­vredu.Slijedeća 3 teksta obrađuju povijesnu i gospodarsku dimenziju općina Čakovec i Slunj.Čakovec je, kako to u tekstu »Međimurje; povijest i seobe« pokazuje Emil Heršak, ’od prestiža’ pa se je u tom smislu i razvijao. Karakterističan je visok stupanj migracija i solidna razvijenost općine. Slunj (Drago Roksandić »Slunjska ploča; prostor na granicama, migracije bez kraja«) je također izrazito migrantska općina što je velikim dijelom posljedica položaja i specifičnih povijesnih prilika. Ovu općinu karakterizira premoć agrarnih so­cioekonomskih struktura, nerazvijenost i ne­gativna demografska struktura. Ivan Lajić, u tekstu »Usporedni gospodarski razvoj općina Slunj i Čakovec 1961—1990« poka­zuje da je prema svim relevantnim ekonom­skim parametrima općina Čakovec razvije­nija od slunjske, koja spada među najneraz- vijenije u Hrvatskoj.Autor ostalih tekstova je Milan Mesić i to su izvještaji o anketnim ispitivanjima provedenim na prigodnom uzorku od 270 ispitanika-migranta. U dijelu »Radni mi­granti: iskustvo, povratak, razvitak«, uz pomoć pokazatelja deskriptivne statistike, prezentiraju se stavovi o migracijskom isku­stvu, planovima povratka i pomoći razvitku rodnog kraja. Ovi stavovi uglavnom su po­zitivni, što ipak treba prihvatiti s dozom re­zerve zbog prigodnog karaktera uzorka.U tekstu »Migranti: situacija u zemlji— integracija u Europu« autor interpretira latentne dimenzije dobivene faktorizacijom stavova migranata o društvenopolitičkoj si­tuaciji u Jugoslaviji i mogućoj integraciji u Europu. Dobivene 4 dimenzije koje se od­nose na situaciju u zemlji, autor (uvjetno) naziva: PESIMIZAM, UMJERENI OPTI­MIZAM, OPTIMIZAM i OPTIMIZAM 2. Dimenzije koje se odnose na mogućnost in­tegracije u Europu su PROEUROPSKAORIJENTACIJA, SKEPTTČKA ORIJEN­TACIJA i PESIMIZAM.Faktorsku analizu Mesić primjenjuje i na stavove odbornika općinskih skupština o migracijama i razvitku obiju općina (»Općinski odbornici o migraciji i razvit­ku«). Dobiveni faktori su nazvani OKRE­NUTOST KA DAUNJIM PROMJENA­MA, ZADOVOLJSTVO DOSADAŠNJIM PROMJENAMA te OKRENUTOST PO­DUZETNIŠTVU. Napominjemo, a s tim se slaže i autor, da su ove orijentacije pod snažnim utjecajem tzv. ’Markovićeve refor- mske politike’ u koju se, uz neke ograde, polažu velike nade. Rezultati posljednjeg di­jela istraživanja prezentirani su u članku »Đaci — priprema za ’brain drain’«. Ispitivanje provedeno na učenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola pokazuju da, iako je velik broj neodlučnih, ipak po­stoji solidan migracijski potencijal. Sa stano­višta društva opasno je što relativno velik broj (10.4% u osnovnim i 21.1% u srednjim školama) želi otići s visokom stručnom spre­mom što znači da će se odljev mozgova vje­rojatno nastaviti.U cjelini, dobiveni rezultati pokazali su da migracije mogu biti kako poticajni tako i ograničavajući faktor razvitka neke regije. Smatramo da je najvrijedniji dio knjige ana­liza poslijeratnih migracijskih kretanja na hrvatskom i bivšejugoslavenskom prostoru. Uklapajući iste u šire europske tokove, au­tor pokazuje da su se originalna rješenja sa­moupravnog sistema na polju migracijske politike pokazala neefikasnima, poglavito kada je osamdesetih društvo dospjelo u po­svemašnju krizu. Dobiveni empirijski rezul­tati su zanimljivi, ali ih prvenstveno zbog prigodnog karaktera uzorka treba uzeti s dozom rezerve, što priznaje i autor.Imajući u vidu da su izneseni podaci snimka stanja od prije đvije-tri godine, nameće nam se pitanje kakva je situacija da­nas? Koliko su izuzetno turbulentna društvena kretanja utjecala na stavove ispi­tanika i migranata o odlasku odnosno po­132RECENZIJE I PRIKAZIvratku. Na to pitanje ova knjiga ne pruža odgovor, ali se nadamo da će to učiniti neko od relativno brojnih istraživanja koja se tre­nutno provode na tu temu.Željko VelaMiroslav VujevićUVOD U SOCIOLOGIJU OBRAZOVANJAZAGREB, 1991., str. 156.Znanstvena studija Miroslava Vujevića »Uvod u sociologiju obrazovanja«, Zagreb, 1991. godine predstvalja prvo sustavno djelo iz područja sociologije obrazovanja u nas, iako se ova znanstvena disciplina na našim sveučilištima izučava već više od dvadesetak godina. To daje još veću vrijednost ovoj stu­diji. Treba istaći da se sociologija obrazova­nja kao znanstvena disciplina u svijetu, a osobito u SAD-u, izučava već više od šezde­set godina kao zasebna znanstvena discipli­na. U tom kontekstu može se posve sigurno tvrditi da ova znanstvena studija M. Vuje­vića znači ne samo veliki znanstveni dopri­nos u području socioloških i politoloških shvaćanja fenomena obrazovanja, nego nas ona po svom znanstvenom dignitetu svrstava u krug najboljih ostvarenja iz područja so­ciologije obrazovanja u svijetu.Ova studija je plod dugogodišnjeg znanstvenog i nastavnog rada autora na Fa­kultetu političkih nauka, kao i rezultata istraživanja na temu koje je autor proveo »Obrazovanje i politika«. Radi se o svoje­vrsnoj znanstvenoj monografiji, koja je pisa­na u vidu udžbenika, a metodologija koja je primijenjena u istraživanju obrazovanja kao sociološkog, politološkog, ekonomskog i psi­hološkog fenomena ukazuje da je riječ o jednom interdisciplinarnom istraživanju.Studija se sastoji, pored kratkog pred­govora i vrlo bogate bibliografije iz područja sociologije obrazovanja, od pet poglavlja,koja su vrlo logički strukturirana i međusob­no povezana tako da čine jednu logičnu cje­linu, te uistinu znače uvod u sociologiju obrazovanja, kako autor naznačuje na na­slovnoj strani ovu svoju studiju.Struktura ove znanstvene studije po pojedinim dijelovima je slijedeća:I. Predmet i metode istraživanja socio­logije obrazovanja,II. Psihološki, socijalni i kulturni kon­tekst obrazovanja,III. Obrazovanje izvan školskih institu­cija,IV. Sociologija školskog obrazovanja,teV. Vizija obrazovanja.Iz strukture ovog znanstvenog djela, vidi se, da se radi o vrlo relevantnim pita­njima, koji su bitni za definiranje sociologije obrazovanja kao znanstvene discipline.U prvom poglavlju koji se odnosi na predmet i metode istraživanja sociologije, pisac studije najprije nas uvodi u pojam i vrste istraživanja, zatim objašnjava nastanak sociologije obrazovanja, potom definira predmet istraživanja sociologije obrazova­nja, da bi nas na kraju uveo u teoretsko-me- todološki okvir i procese istraživanja u so­ciologiji obrazovanja.Prema autoru, predmet istraživanja sociologije obrazovanja jest »istraživanje utjecaja društva na obrazovanje i utjecaj obrazovanja na društvo« (str. 5.). Sociolo­gija obrazovanja je prema M. Vujeviću »sociologijska i pedagogijska« disciplina, a mi bi dodali interdisciplinarna znanstvena disciplina. Tako definirani predmetistraživanja sociologije obrazovanja, koji je općenitog karaktera često se razvrstava na pojedine dijelove radi preciznijeg nje­govog određenja. U tom pogledu autor navodi slijedeće dijelove predmeta istra­živanja sociologije obrazovanja:— istražuje međuodnose globalnog društva i obrazovanja,133

Milan Mesić i suradnici, Vanjske migracije i društveni razvitak

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia