Sven Marcelić

Marcelić, Sven

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

OSVRTI I PRIKAZIprema prijedlozima za jednako državljan­stvo, prema političkoj demokratizaciji, soci­jalnoj pravdi, različitim vrstama grupa, uk­ljučujući nacionalne manjine, prikazala nam je V. Popovski u knjizi koja može biti pre­dložak za buduće studije slučaja u novona­stalim državama.Jelena Zlatković WinterIUCD, Tečaj 21.ON DIVIDED SOCIETIES: CITIZENSHIP AND GLOBALIZATIONDubrovnik, 17-25. travnja 2001.Od 17. do 25. travnja u Interuniverzi- tetskom centru u Dubrovniku održan je međunarodni tečaj On Divided Societies: Ci­tizenship and Globalization pod vodstvom Silve Mežnarić. Na tečaju je sudjelovalo šez­desetak sudionika, stručnjaka iz raznih dru­štvenih znanosti, studenata i postdiplomaca. Službeni jezik tečaja bio je engleski.Tečaj je otvoren radionicom pod nazi­vom Minorities, Midticulturalism and Globali­zation.Heribert Adam (Simon Frasier Univer­sity, Vancouver) i Kogila Moodley (The Uni­versity of British Columbia) govorili su o problemu prepoznavanja i priznavanja etni­čkih sukoba na pravnoj razini pri čemu je istaknuta teza da zapadne demokracije teže podcjenjivanju kolektivnog značaja naciona­lizma, a ističu individualnu komponentu. Zbog toga rješavanje etničkih sukoba ne mo­že biti uvijek bazirano samo na individual­nom kažnjavanju, nego je nužno kao alterna­tivno, ili još bolje, komplementarno rješenje naći i neke kolektivne moduse pomirenja i smanjenja tenzija. U dokumentarnom filmu koji su prikazali Adam i Moodley predstav­ljen je južnoafrički model, tzv. Tmth and Re­conciliation Commissions, koji se oslanja na južnoafričku tradiciju i filozofiju opraštanja, a kojom se počiniocima (isključivo) politički motiviranih zločina nudi amnestija u zamje­nu za potpunu istinu o zločinu koji su počini­li, čime se osvjetljuje i problem apartheida.Srđan Vrcan (Split) održao je predava­nje o suvremenim diskursima o identitetu uspoređujući dvije različite perspektive i dva pristupa. Prvi je onaj Charlesa Taylora, bazi­ran na kritici povećanog individualizma koji, prema Tayloru, vodi u nestanak moralnog horizonta i gubitak slobode, a njemu je su­protstavljen pristup Ulricha Bečka, koji se bavi socijalnom integracijom u visoko indivi- dualiziranom društvu i prema čijoj je tezi čo­vjek “homo optionis”.Tonči Kuzmanić (Ljubljana) tematizi- rao je problem odvajanja socijalne i političke arene, od kojih prva sve više pada pod utje­caj druge, a što je prema Kuzmaniću jedan od temeljnih problema modernog društva, pri čemu on insistira na važnosti odvajanja te dvije arene.Druga radionica pod nazivom Globali­zation, Citizenship and Gender propitivala je odnos roda i identiteta unutar interkultural- nog okvira te njegovu povezanost s kontek­stom globalizacije. Sabina Mihelj (Ljubljana) predstavila je njemački Women’s Internatio­nal University (IFU), internacionalno/inter- kulturalni projekt kojem je cilj bio povezati ženske znanstvenice na projektima rješava­nja nekih od važnih svjetskih problema, a sve to sa ciljem integracije rodne perspektive u znanost, kao i efikasnijeg uključivanja žena u znanstvenu zajednicu. Program IFU se tako koncentrirao na šest područja: tijelo, grad, informacije, migracije, vodu i rad.Laura Stovel (San Francisco) razmatra­la je mit o ženama kao žrtvama rata i nosi- teljicama mirotvornih sklonosti, za razliku od nasilju naklonjenih muškaraca. Kritika ovakvog načina razmišljanja bila je usredo­točena na nekoliko aspekata, od kojih je naj­važniji taj da nas sadašnje konceptualizacije nasilja onemogućavaju da prepoznamo žen­sko nasilje te da pojam nasilja treba rekon- ceptualizirati.86OSVRTI I PRIKAZIElisabeth Strasser, Farida Heuck i Ma- nulea Unvedorben (Njemačka) predstavile su umjetničke projekte Waiting room i SIM/Art- Temporary home i posebno interesantni Pass - Fix, ironični prikaz transnacionalizmai globalizacije u obliku imaginarnog dućana u kojem se mogu nabaviti putovnice bilo ko­je zemlje na svijetu.U sklopu ove teme predavanja su još održali Vlasta Jalušić o rodnim aspektima teorije Hannah Arendt, Kiril Miladinov o postpatrijarhalnoj konstrukciji obitelji i nje­nim konzervativnim potencijalima te Suzana Kovačević koja je prezentirala istraživanje o nasilju nad ženama na području Zagreba.Treća tema tečaja ticala se institucio­nalnog okvira za demokratsko građansko pravo. Žarko Puhovski održao je predavanjeo ljudskim pravima i teorijama morala. Uka­zao je na problem definiranja ljudskih prava s obzirom na njihovu složenost, pri čemu je kronološki opisao razvoj ljudskih prava i fi­lozofske koncepcije s njima povezane, po­čevši od antičke Grčke do danas. Pri tome je ljudska prava podijelio na tri generacije: prvu generaciju čine građanska i politička prava, drugu ekonomska i socijalna, dok bi se potencijalna treća trebala ticati prava na mir, suverenost nad prirodnim resursima i razvoj.Brad Roth (Wayne State University) govorio je o suverenosti i pravu na samood­ređenje u međunarodnom pravu. Promatra­jući pravo na samoodređenje naroda kao je­dan od temelja međunarodnog prava sjedne strane, a suverenitet države s druge, Roth je uočio problem koji nastaje zbog toga što me­đunarodni pravni sustav ne podržava sece- sionističke težnje, čak ni u slučaju da su ma­njine uistinu ugrožene od strane većine. Me­đunarodni sustav sklon je ipak priznati sece- sionistička nastojanja ukoliko je manjina ge­ografski koncentrirana na način da se može definirati njen teritorij.Na konkretnim primjerima Kanade i Kosova probleme koje je iznio Roth razma­trale su njegove studentice Shannon Orr i Si­mone Dietrich. Orr je prikazala čitav niz procesa i ugovora kojim je inuitska manjina u Kanadi dobivala sve veći stupanj autono­mije na teritoriju Nanuvat, ali s druge strane ukazala je i na problem ekonomske zavisno­sti tog teritorija koji bi u budućnosti mogao kompromitirati autonomiju, dok je Dietrich govorila o mogućnostima neovisnosti Kosova.Predavanje Mitje Žagara (Ljubljana) Nation-states and citizenship / nationality te- matiziralo je koncepte moderne države i gra­đanskog prava, s posebnim naglaskom na problem ujednačenosti interesa pojedinca s jedne strane i države s druge po pitanju na­cionalnosti i građanskih prava, pri čemu je istaknuto da je građansko pravo specifičan status koji pojedincu garantira država. Za pojedinca to je vrlo važan status koji mu osi­gurava izvjesna prava, posebno politička, alii nameće obaveze spram države, no on sa so­bom nosi i mogućnost konflikta između inte­resa pojedinaca i države.Četvrta radionica pod vodstvom Otta Feinsteina s Wayne State Universityja raz­matrala je probleme “građanske pismeno­sti”, tj. aktivnog uključivanja u društvo i poti­canja građanskih inicijativa. Tom prilikom predstavio je dvije inicijative. Prva, Wingspre- ad declaration, deklaracija je koju su potpisa­li brojni sveučilišni profesori i znanstvenici kojom se pokušala uglaviti strategija za ak­tivnije poticanje sveučilišta na izradu progra­ma, a kojom bi se studenti lakše uključivali u razne inicijative, ali i kojom bi se i osoblje fakulteta poticalo na usmjeravanje svoje stručnosti prema izgradnji kvalitetnijeg dru­štva. Druga inicijativa, koju profesor Fein­stem provodi na vlastitu sveučilištu i u državi Michigan, projekt je Civic literacy kojim se u školski sustav nastoji implementirati pro­gram koji bi također poticao učenike na gra­đanski aktivizam i inicijative.Maja Uzelac predstavila je svoj pro­gram edukacije osnovnoškolaca usmjeren na smanjenje konflikata nastalih međuetničkimi drugim tenzijama, a koji se u nekoliko zad­njih godina provodio u devedesetak škola u cijeloj Hrvatskoj, posebno u onim područji­ma gdje su tenzije bilo očekivano najviše, dakle na prostorima obuhvaćenim ratom.Petu radionicu pod nazivom Over the Boundaries and Beyond the Nation-States: Migration, Citizenship, Minorities - Current87OSVRTI I PRIKAZIState and Perspectives otvorio je Saša Božić (Zagreb) predavanjem o transnacionalizaciji Europe i problemu te ulozi dijaspore u tom procesu. Pritom naglašava zanemarenost uloge dijaspore u procesima kao što su glo- balizacija ili transnacionalizacija, iako se ona očituje na društvenom, kulturnom, politi­čkom, ekonomskom i drugim poljima.Sabina Mihelj govorila je o identitetimai globalizaciji te odnosu mita i realnosti unu­tar njih. Globalizacija kao proces teži kon- zervaciji identiteta i njegovoj statičnosti i te­melji se na esencijalnom, tj. traži se ispod površine skrivena bit identiteta, dok se s dru­ge strane postavlja pitanje kontakata raznih identiteta i njihova mijenjanja.Indraneel Sircar (Aberystwyth, Wales) usporedio je suvremene interpretacije globa- lizacije s već iznesenim teorijama o transna- cionalizmu i kompleksnim međuovisnostima te zaključio da je u njima anticipiran dobar dio globalizacijskih teorija te da s te strane ne donose nikakav radikalan pomak.Unutar pete radionice predavanja su održali i Laura Šakaja o svojem istraživanju stavova mladih prema Balkanu, Maria Olive­ira Roca o suvremenim portugalskim migra­cijama i njihovim utjecajima na multikultu- ralne procese u Portugalu, Milan Mesić o oblicima državljanstva unutar europskih država te Irina Molodikova o migracijama u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.Tečaj je zatvoren kružokom pod vod­stvom Lepe Mlađenović (Beograd) na temu podređenog položaja žena u društvu i načina na koji muškarci koriste svoj položaj moći u društvu. Kružok je ostvaren u vidu odvojenih grupa, od kojih su prvu sačinjavale isključivo žene, a drugu muškarci, a na kraju su na za­jedničkom sastanku izneseni zaključci.Evaluacijom koja je uslijedila na kraju tečaja izneseni su prijedlozi za njegovo po­boljšanje, a raspravljalo se i o temama tečaja za sljedeću godinu.Sven MarcelićOkrugli stolULOGA ISTRAŽIVANJA JAVNOG MNIJENJA U PREDIZBORNIM KAMPANJAMAZagreb, 27. travnja 2001, Hrvatski novinarski domU Hrvatskoj je sve češća pojava pro­gnoziranja izbornih rezultata na temelju is­traživanja javnog mnijenja u medijima kao i to da se političke stranke koriste time pri planiranju svojih poteza.Okrugli stol u organizaciji Hrvatskog sociološkog društva pod nazivom Uloga istra­živanja javnog mnijenja u predizbornim kam­panjama okupio je istraživače, sociologe, psi­hologe, politologe i predstavnike političkih stranaka koji su raspravili dobre i loše strane ovog novijeg fenomena u hrvatskoj javnosti i na njenoj političkoj sceni. Izneseni stavovi i ocjene ukazali su na različita viđenja trenut­ne situacije, ali i na različite prijedloge za budućnost.1.Identificirano je nekoliko različitih po­zicija iz kojih pojedini akteri pristupaju is­traživanjima javnog mnijenja: mediji, poli­tičke stranke, istraživačke agencije, znan­stvene institucije i javnost različito gledaju na svrhu i funkcije istraživanja. Posebni inte­resi ovih aktera značajno utječu na način provođenja istraživanja i posredovanje rezul­tata javnosti, pri čemu valjanost i korektnost nisu uvijek krajnji cilj i postignuće.Odnos javnosti i istraživanja javnog mnijenja tumači se dvojako: kao jačanje de­mokracije, odnosno participacije građana u političkom procesu ili kao manipulacija jav­nosti koju provodi medijska i politička elita. S jedne strane, istraživanja javnog mnijenja mogu prisiliti političke stranke da razmotre svoje strategije ozbiljno uzimajući u obzir

IUCD, Tečaj 21., On Divided Societies: Citizenship and Globalization

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia